Rok rušenja Vjesnika je do 19. svibnja, u tijeku i spor suvlasnika s državom oko otkupa - Monitor.hr
20.02. (14:00)

Zgrada pada prije cijena

Rok rušenja Vjesnika je do 19. svibnja, u tijeku i spor suvlasnika s državom oko otkupa

Država planira otkupiti 37% udjela u izgorjelom Vjesniku po cijeni od 338,45 eura/m², prema procjeni Povjerenstva Ministarstva graditeljstva. Procjena je izrađena prije požara i uspoređivala je zemljišta na udaljenijim lokacijama, izostavljajući skuplje transakcije u blizini. Ministarstvo odbacuje sumnje u procjenu, dok suvlasnici – Fortenova, Allegheny Financial, VLM Cvjetno, Plavi radio i Krešo Čuljak – traže neovisno vještačenje za tih 37% udjela u zemljištu od 32.000 m². 24sata, Nacional… Rok za potpuno uklanjanje i zbrinjavanje građevinskog otpada je 90 dana, do 19. svibnja, uz paralelnu pripremu osiguranja Slavonske avenije i podvožnjaka, čiji promet mora biti omogućen najkasnije do 19. ožujka. Jutarnji… Poslovni kaže da je odlučeno da će se zgrada uklanjati strojno, odnosno “grickanjem”, što se predstavlja kao sigurnija, iako skuplja i sporija varijanta rušenja.


Slične vijesti

25.08. (23:00)

Srećom pa nam je administracija inače brza i temeljita

Dva lica državne (ne)efikasnosti: Ekspresno rušenje Vjesnika i vječni otrov u Gospiću

Tekst na Idejama uspoređuje rušenje izgorjelog zagrebačkog nebodera Vjesnik i potpunu pasivnost države u sanaciji više od 40.000 tona opasnog otpada u Gospiću. Dok je Vjesnik srušen u roku od osam mjeseci bez temeljite istrage o uzroku požara i uništenoj opsežnoj državnoj arhivi, sanacija u Gospiću ne počinje niti nakon više od dvije i pol godine od saznanja o ekološkoj katastrofi i protoka svih rokova. Zaključuju da oprečne reakcije Vlade ukazuju na potpunu nesposobnost, ravnodušnost ili svjesno zataškavanje teških propusta na štetu građana.

24.08. (18:00)

Nekad su to bile novine

Premijera filma ‘Vjesnik – posljednje izdanje’ redatelja Dražena Klarića

Na Rab film festivalu održana je premijera dokumentarnog filma „Vjesnik – posljednje izdanje”, redatelja Dražena Klarića i producentice Petre Balije. Nastao u produkciji Večernjeg lista, 50-minutni film prikazan je mjesec dana nakon rušenja Vjesnikova nebodera, stradalog u požaru. Dokumentarac istražuje povijest, utjecaj i nestanak Vjesnika kroz svjedočanstva nekadašnjih stvaratelja i perspektivu mlađih generacija. Simbolično prateći rušenje objekta, film donosi emotivnu i analitičku priču o novinarstvu, ljudima i društvenim promjenama kroz dva politička sustava i dvije države. Večernji, Danica

23.07. (12:00)

Grickanjem do temelja

Službeno završeno uklanjanje zagrebačkog Vjesnika, priprema se teren za novu zgradu

Tvrtka Eurco završila je radove na uklanjanju Vjesnikova nebodera te je čišćenjem gradilišta i odvozom više od 4500 kubika otpada pripremljena primopredaja terena. Višemjesečni proces rušenja trajao je gotovo sedam mjeseci od požara, a bio je obilježen produljenjem rokova, uklanjanjem azbesta, incidentom s kranom te privremenim zatvaranjima Slavonske avenije. Ukupni troškovi iznose 5,27 milijuna eura s PDV-om. Nakon potpunog račišćavanja, država planira raspisati javni arhitektonski natječaj za novi kompleks te dovršiti otkup preostalih suvlasničkih udjela na toj lokaciji. Jutarnji

20.07. (13:01)

‘Vjesnik u plamenu‘. Pogledajte strip koji je nastao na temelju istraživanja što se zapravo dogodilo

19.06. (16:00)

Kad ti se nebo i magneti sruše na glavu

Šesto izdanje festivala Gibanja donijelo katarzični zvučni kaos u Pogon Jedinstvo

Šesto izdanje KONTEJNER-ova festivala eksperimentalnih zvučnih događanja “Gibanja” (2026.) ponudilo je eklektičan miks inovativnih i angažiranih glazbenih praksi. Od otvorenja s Kutinovom kompozicijom SKYFALL, u kojoj metalne ploče padaju s magneta simbolizirajući urušavanje svijeta, festival je istraživao granice zvuka kroz prostorne audio-difuzije, elektroničke minijature i dekonstruirani sevdah Vesne Pisarović. Uz ekološke teme projekta Zvukospjevi, program je zaključen nastupom umjetnice Dis Fig, koja je sirovim krikovima i spuštanjem među publiku srušila sve barijere te donijela potpunu katarzu za kraj festivala. Kulturpunkt

09.04. (01:00)

Prah si bio, u propust ćeš se pretvoriti

Slučaj Vjesnik: Između tinejdžerske nepromišljenosti i sustavnog nemara

Požar u neboderu Vjesnika (studeni 2025.) otvorio je niz pitanja o odgovornosti. Dok se dvojicu mlađih punoljetnika tereti za palež, istraga otkriva šokantne propuste: nefunkcionalnu vatrodojavu, neadekvatnu zaštitarsku službu i skladištenje zapaljive arhive u zapuštenom objektu. Stručnjaci kritiziraju “površan” očevid dronovima te nehumane uvjete istražnog zatvora za mlade kojima je prekinuto školovanje. Dok institucije šute o sigurnosnim propustima u zgradi osiguranoj na milijune eura, nameće se pitanje je li lomača bila pripremljena godinama prije samog čina, pretvarajući mlade osumnjičenike u jedina lica kolektivne neodgovornosti. HRT… u međuvremenu, Jutarnji piše: Iako se mjesecima govorilo da su preduvjeti uklanjanje azbesta pa rušenje dva zadnja kata nebodera, sada se otvaranje podvožnjaka kod Vjesnika požuruje. Komentiraju na Forumu

14.02. (15:00)

Država čisti tavane. I poneki spomenik

Država želi smanjiti 38,9 milijuna eura godišnjeg najma aktivacijom vlastitih nekretnina

Država je 2024. za najam prostora ministarstava i drugih tijela potrošila 38,9 milijuna eura, a cilj je u idućih deset godina taj trošak smanjiti korištenjem vlastitih nekretnina. Planira se otkup udjela i izgradnja novog kompleksa Vjesnik te moguća kupnja zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj u Zagrebu. Ove godine država planira raspolagati nekretninama od strateškog značenja, među kojima su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, kamp Peruština u Diklu, Vila Svežanj u Kostreni te Spomen dom u Kumrovcu, za koji se u ožujku očekuje odluka o prodaji putem javnog natječaja. Do 2035. želi se aktivirati većina državnih nekretnina i uprihoditi 1,2 milijarde eura. Ove godine planirani prihodi iznose 75 milijuna eura, uz obnovu stanova i poslovnih prostora. tportal

08.12.2025. (23:00)

Gospodo, ruke su i vama čađave

Škaričić: Dok društvo mašta o obračunu s mladim piromanima, rijetko tko se pita o ulozi države u tragediji Vjesnika

Istraga o krivici za ovu tragediju, međutim, ne može biti prostija, a krivac vidljiviji, a to znači da su i najnadobudniji propustili vidjeti slona nasred sobe. Ako su ga i vidjeli, onda su potpuno podcijenili njegovu realnu težinu. Slon je, jasno, država s 63,37 posto vlasništva nad Vjesnikovim kompleksom, čiji su predstavnici politički, materijalno, a možda i kazneno odgovorni jer nisu zaštitili zgradu, ni njezin simboličko-materijalni kapital, ali su se zato efektno mobilizirali u progonu onih koji su zadnji ušli u zgradu.

Mediji su taj okvir zdušno prihvatili, pa cijepaju svaku dlaku istrage nad pubertetlijama, umjesto da prvo naprave jednostavnu računicu: koliko je zgrada vrijedna, na koji se način mogla iskoristiti u javnom interesu otkad je država vlasnik, koliko je potrošeno na kriminalno loše održavanje, kolika je šteta od požara, koliko košta miniranje i reizgradnja objekta. Ima vremena da se tako složen račun isporuči premijeru i njegovim kadrovima na stol, a DORH-u objasni da opasnost od ponavljanja djela postoji dok god je HDZ na vlasti, odnosno, da ne prestaje kad mlade osumnjičenike odluče pustiti iz ćelija Remetinca. Problem je što, po svemu sudeći, za to nedostaje inspiracije. Nataša Škaričić za Novosti.