Vikendice najpovoljnije u Istri i Zadarskoj županiji - Monitor.hr
05.03.2015. (11:14)

Vikendice najpovoljnije u Istri i Zadarskoj županiji

Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj u veljači, na mjesečnoj razini više su za 0,3%, dok su u odnosu na godinu ranije više za tek 0,2%, prema Indeksu cijena nekretnina.

U 2006. godini cijene nekretnina na Jadranu, uz povremena kolebanja, prate rast cijena nekretnina u Zagrebu. Međutim već početkom 2007. godine cijene nekretnina na Jadranu pokazuju brži rast u odnosu na one u Zagrebu. Sredinom 2008. cijene i na Jadranu i u Zagrebu su se ustabilile, i njihova razlika se više ne povećava, primjećuje Centar nekretnina zanimljivi trend. Od 2011. godine razlika u indeksima se ponovno povećava i od onda se razlika nije ustabilila, iako općenito kretanja cijena nekretnina u Zagrebu prate cijene nekretnina na Jadranu. Ovaj mjesec tražene cijene nekretnina u Zagrebu, u odnosu na prošli mjesec, rastu, dok cijene nekretnina na Jadranu padaju.

Nekretnine / veljača 2015. / veljača 2014. / godišnja promjena u postocima

Stanovi Zagreb / 1.582 eura / 1.557 eura/ +1,6%

Kuće Zagreb / 1.114 eura / 1.095 eura / +1,8%

Apartmani Jadran / 2.019 eura / 2.033 eura/ -0,7%

Stanovi Jadran / 1.580 eura/ 1.615 eura / -2,1%

Kuće Jadran / 1.530 eura/ 1.561 eura/ -1,9%

Najskuplji kvadrat zagrebačkog stana prosječno iznosi 2.034 eura/m2

Cijene nekretnina na zagrebačkom tržištu u veljači 2015. više su za 1,1% u odnosu na siječanj. Na godišnjoj razini tražene cijene nekretnina u Zagrebu i okolici više su za 1,6% u odnosu na veljaču 2014. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u veljači iznosila je 1.582 eura/m2, što je 1,1% više u odnosu na siječanj, a 1,6% više u odnosu na veljaču 2014. godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, tražene cijene stanova u Zagrebu su pale u gotovo svim četvrtima. Do porasta cijena u odnosu na prošlu godinu došlo je samo u gradskim četvrtima Podsused i Stenjevec. Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2.034 eura/m2, a slijede ih stanovi u gradskoj četvrti Centar s prosječnom cijenom od 1.926 eura/m2. Najniže cijene stanova su u Sesvetama, gdje prosječna cijena u veljači iznosi 1.124 eura/m2.

Vikendice najskuplje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Na godišnjoj razini cijene nekretnina na Jadranu padaju (-1,5%). Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj cijene su niže za 0,7%. Tražena cijena kuća na Jadranu, u veljači je iznosila 1.530eura/m2 što je 0,9% manje nego prethodnog mjeseca, a 1,9% manje u odnosu na veljaču 2014. Prosječna cijena kvadrata apartmana na Jadranu u odnosu na siječanj niža je za 0,8%, dok je na godišnjoj razini niža za 0,7% i iznosi 2.019eura/m2.

Osim u Dubrovačko-neretvanskoj, gdje su cijene nekretnina očekivano najviše te Splitsko-dalmatinskoj županiji, tražene cijene apartmana više su od 2.000 eura i u Primorsko-goranskoj županiji. Prosječna cijena kvadrata vikendice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u veljači iznosila je 2.599eura/m2.

S druge strane, najpovoljnije nekretnine za odmor su vikendice u Istarskoj županiji s cijenom od 1.706 eura/m2 te Zadarskoj županiji s 1.713 eura/m2.

U Rijeci stanovi pojeftinili, u Zadru poskupjeli

Prosječna tražena cijena stana na Jadranu u odnosu na siječanj niža je za 0,4% i iznosi 1.580 eura/m2. U odnosu na godinu dana ranije tražena cijena stanova je niža za 2,1%.
Kada pogledamo kretanje cijena stanova u najvećim hrvatskim gradovima, prosječna cijena stana u Splitu je u odnosu na siječanj identična (0,0%) i iznosi 2.172 eura/m2.
U Rijeci je prosječna tražena cijena stana u veljači iznosila 1.501euro/m2, što je 0,6% niže nego u siječnju, dok je u Zadru iznosila 1.917eura/m2, odnosno 4,2% više u odnosu na prethodni mjesec.


Slične vijesti

Četvrtak (22:23)

Lidija Bačić otvoreno: Kada se želim počastiti, kupim si auto ili nekretninu. Imam pet nekretnina

Ponedjeljak (11:00)

Svi se guraju u istu ulicu

Tržište nekretnina: Zagreb i obala i dalje vode, kvartovi sve važniji

Prema analizi portala Nekretnine.hr, najveći interes kupaca nekretnina i dalje bilježe Zagreb, Split i Rijeka, a među top 10 gradova su još Zadar, Pula, Dubrovnik, Šibenik, Osijek, Varaždin i Karlovac. Obalni gradovi prednjače zbog investicijskog i turističkog potencijala. Najveći rast interesa bilježe Zagreb te gradovi u njegovu prstenu (Velika Gorica, Samobor, Zaprešić), kao i Solin, Kaštela i Trogir kraj Splita, što potvrđuje trend suburbanizacije. Najtraženiji kvartovi u Hrvatskoj su Trešnjevka, Maksimir, Žnjan, Špansko i Mejaši. Kupci sve češće biraju konkretnu četvrt, fokusirajući se na infrastrukturu, prometnu povezanost i omjer cijene i kvalitete. Jutarnji

25.02. (20:00)

Negdje stan košta kao garaža, a negdje garaža kao stan

Najjeftiniji kvadrati u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, najskuplji u Zagrebu i uz obalu

Prema analizi Njuškala, najjeftiniji stanovi nude se u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.315 €/m²), potom u Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Kod kuća su cijene najniže u Požeško-slavonskoj (795 €/m²) i Vukovarsko-srijemskoj. Skuplji kvadrati koncentrirani su na obali i u Zagrebu, dok rekord drži Dubrovnik sa 6.126 €/m² za stan i 5.758 €/m² za kuću. Prosjek tražene cijene stana u Hrvatskoj dosegnuo je 3.636 €/m², a kuće 2.696 €/m². Prodavatelji kuća u prošloj su godini u Hrvatskoj u prosjeku tražili 2.696 eura za svoje kvadrate, što je rast od 4,42 posto Poslovni

17.02. (19:00)

Kratkoročno pomaže, dugoročno odmaže

Vlada i arhitekt u sukobu oko Programa priuštivog najma: hoće li mjera sniziti ili podići cijene?

Vlada tvrdi da Program priuštivog najma, temeljen na medijalnim cijenama, neće podići tržišne najamnine i da potiče aktivaciju praznih stanova. Arhitekt Janko Kralj oštro kritizira mjeru, naziva je „notornom glupošću“ te smatra da će dodatno povećati cijene. Sporno mu je određivanje iznosa prema medijanu, kao i isplata do 60 posto najma unaprijed, što drži nerealnim i tržišno neopravdanim. Upozorava i da program omogućuje obnovu nedovršenih stanova bez jasnih kriterija, umjesto da država tim novcem gradi nove stanove ili potiče model dugoročnog otkupa za mlade obitelji. N1

11.02. (21:00)

A rijetko tko kupuje

Prosječne cijene stanova za 2026.: obala prednjači, Zagreb ubrzava

Nove referentne cijene stanova za 2026., temeljene na tržišnim podacima iz 2025., potvrđuju snažan rast nekretnina, osobito na obali i u Zagrebu. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik i Split, gdje se kvadrat približava 4.000 eura. U Zagrebu su pojedine četvrti, poput Trnja i Novog centra, zabilježile rast i do 19 posto u godinu dana. Kontinentalni gradovi ostaju ispod 2.000 eura po kvadratu. Zbog malog broja transakcija u većini općina, cijene su procijenjene naprednim modeliranjem, što bi trebalo dati realniju sliku tržišta. Lider 

11.02. (12:00)

Izolacija radi, sustav i dalje malo šteka

Energetska obnova zgrada donosi bolju kvalitetu stanovanja, ali sama nije dovoljna za rješavanje problema energetskog siromaštva

Tehnička rješenja doprinose toplinskoj udobnosti i ujedno smanjuju potrošnju energije, stanari zgrada koje su već prošle obnovu ističu kako im je toplije zimi, a podnošljivije ljeti. Međutim, dio kućanstava bez dodatnih društvenih i financijskih mehanizama ostaje ranjiv, ocjenjuju u studiji CEESEN-BENDER. Ključ je u politici financiranja koje uzimaju u obzir stvarne potrebe kućanstava. Zgradonačelnik

11.02. (00:00)

Hakirali su papir

Krivotvoreni ugovori, rupe u provjerama i tehnologija brža od zakona omogućili otimačinu nekretnina

Malverzacije s nekretninama u slučaju bivšeg manekena bile su moguće zbog kombinacije krivotvorenih kupoprodajnih ugovora, slabih provjera i propusta u zemljišnoknjižnom sustavu. Prevaranti su koristili nevjerodostojne isprave, često bez upisanih OIB-ova vlasnika ili u slučajevima kada se vlasnici nisu mogli braniti, te su u više pravnih koraka upisivali novo vlasništvo. Iako javni bilježnici i zemljišnoknjižni odjeli formalno provjeravaju dokumente, ministar priznaje da napredne tehnologije omogućuju krivotvorenja koja sustav ne uspijeva uvijek prepoznati, jer je zakonodavni okvir sporiji od tehnološkog razvoja. Index

07.02. (17:00)

Otimači s pečatom

Kako su “nevidljivi” vlasnici ostajali bez nekretnina

USKOK tereti zločinačko udruženje koje je ciljano preuzimalo nekretnine čiji se vlasnici nisu mogli učinkovito zaštititi. Radilo se o imovini bez upisanog OIB-a u zemljišnim knjigama ili o vlasnicima koji zbog starosti, odsutnosti, smrti ili drugih razloga nisu pratili pravno stanje. Osumnjičeni su izrađivali krivotvorene ugovore, punomoći i identitete, ishodili OIB-ove bez znanja vlasnika te provodili uknjižbe preko javnih bilježnika i sudova. Tako su “čisto” prepisivali vlasništvo, dok su stvarni vlasnici tek naknadno shvaćali da su ostali bez imovine. Index

04.02. (21:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Hrvatska u europskom vrhu po vlasništvu nad stanovima

Podaci Eurostata za 2024. godinu pokazuju velike razlike u stambenim navikama unutar EU-a. Većina Europljana živi u vlastitim domovima, dok je najam dominantan tek u nekolicini zemalja, ponajprije u Njemačkoj. Kuće prevladavaju u ruralnim područjima, a stanovi u gradovima, dok se veličina stambenog prostora i broj osoba po kućanstvu znatno razlikuju među državama. Sjever i zapad Europe imaju više prostora po osobi, dok su istočne članice gušće naseljene. Trendovi jasno odražavaju povijesne, ekonomske i urbanističke razlike unutar Unije. Poslovni

29.01. (14:00)

Lift ide gore, papiri još više

Država sufinancira ugradnju dizala i obnovu pročelja: tko ima uvjete, ima i bodove

Vlada donosi Program ugradnje dizala kojim država sufinancira trećinu troškova za postojeće zgrade s najmanje tri kata ili s osobom s invaliditetom među suvlasnicima. Uvjet su natpolovična suglasnost, osigurana sredstva i glavni projekt, a prednost se određuje bodovanjem prema broju katova, socijalnim kriterijima i lokaciji. Paralelno se donosi i Program uređenja pročelja za kulturno zaštićene zgrade, gdje se troškovi dijele između države, lokalne samouprave i suvlasnika. Oba programa imaju stroge rokove i limite sufinanciranja. N1