Vizek: Program priuštivog najma hvalevrijedan je iskorak, ali nije rješenje - Monitor.hr
Jučer (13:00)

Tek zakrpa za rupu

Vizek: Program priuštivog najma hvalevrijedan je iskorak, ali nije rješenje

Program priuštivog najma nudi veću pravnu sigurnost i transparentnije uvjete najma te smanjuje prostor za zloupotrebe. No, unatoč većoj pravnoj sigurnosti i financijskim poticajima, pitanje je koliko će se vlasnika stanova doista odvažiti uključiti u sustav. Jer pravi problem je porezna politika koja, usprkos nedavnim izmjenama, i dalje pogoduje onima koji stanove drže praznima ili ih kratkoročno iznajmljuju turistima. Dok god broj praznih stanova mjerimo u stotinama tisuća, a porezi ostaju simbolični, priuštivost stanovanja neće se bitno pomaknuti. Porez na imovinu i viši paušal na prihod od turističkog najma možda zvuče kao korak naprijed, ali u praksi oni su tek sitne korekcije, premale da bi promijenile logiku tržišta na kojem su stanovi investicijski proizvod, a ne mjesto za život. Program doduše pokazuje da država napokon razmišlja u pravom smjeru, ali ako se želi doista uhvatiti u koštac sa stambenom krizom, trebat će skupiti hrabrosti i povući puno odvažnije porezne poteze. Maruška Vizek za tportal.


Slične vijesti

11.08. (14:00)

Ili mi ili oni

Vizek: Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima

Politička polarizacija više nije samo vrijednosno neslaganje oko slobode govora, reproduktivnih pitanja, porezne politike, zdravstvene reforme ili međunarodnih odnosa. To je emocionalno nabijena, gotovo egzistencijalna podjela u kojoj druga strana nije politički protivnik nego prijetnja koju treba ukloniti. Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima. Njegov dublji, gotovo pa psihološki uzrok je ljudska priroda, odnosno nesposobnost da se doista čuje i razumije druga strana.

No ne bi li liberale činjenica da je za Donalda Trumpa glasalo više od 77 milijuna ljudi trebala potaknuti da se zapitaju što ti ljudi osjećaju i što ih motivira da podrže MAGA pokret? Hrvatski liberali bi se, po istom principu, mogli zapitati što doista pokreće pola milijuna ljudi da odu na Thompsonov koncert na Hipodromu. Obrat vrijedi jednako: konzervativci bi možda trebali zastati i poslušati kada im liberali govore o sustavnoj diskriminaciji, reproduktivnim pravima ili klimatskim promjenama. Dobar tekst Maruške Vizek za tportal.

29.07. (12:00)

Kad Trump pritisne gumb za sniženje, Powell traži izlaz iz lifta suverenosti

Vizek: Stvaranjem izravnog pritiska na predsjednika Federalnih rezervi, Trump je Powella praktički doveo pred zid

Paradoksalno, što više Trump inzistira na snižavanju kamata, to manje manevarskog prostora Powell, šef Sustava federalnih rezervi, zapravo ima. Jer ako sada popusti i snizi referentne stope, financijska tržišta to bi lako mogla protumačiti kao znak da Federalne rezerve više nisu neovisne, nego da djeluju pod političkim diktatom Bijele kuće. A gubitak percepcije neovisnosti ozbiljan je problem za svaku središnju banku. No kad je riječ o instituciji koja upravlja globalnom rezervnom valutom, takav gubitak mogao bi imati goleme i dalekosežne posljedice. Pa i sam Milton Friedman, koliko se god zalagao za neovisnost središnjih banaka, nikada nije smatrao da bi one trebale djelovati potpuno izvan demokratskog nadzora. Njegova je vizija bila ona u kojoj političke institucije postavljaju pravila igre, a monetarne ih vlasti provode bez dnevnog političkog uplitanja. No to što se danas traži neka nova ravnoteža između neovisnosti središnje banke i demokratske kontrole u zemlji s najutjecajnijom središnjom bankom na svijetu – nije samo američka stvar. Maruška Vizek za tportal

14.07. (18:00)

Make America Global Again

Vizek: Američki dolar polako gubi status sigurne luke, a to znači smanjenje američkog političkog i ekonomskog utjecaja u svijetu

Trumpova administracija, kao i ranije Reaganova, polazi od pretpostavke da će porezne olakšice potaknuti toliki rast gospodarstva da će novi prihodi neutralizirati izgubljeni prihod od nižih poreza. Međutim povijest nas uči suprotno. Reaganova ekonomika ponude jest kratkoročno ubrzala rast, ali je ostavila trajno povećan javni dug. Naravno, američko je gospodarstvo toliko dinamično i inovativno da ne možemo sasvim isključiti mogućnost da do tog ekonomskog čuda ipak dođe. Amerika je u prošlosti znala iznenaditi i nadmašiti predviđanja, no realno, vjerojatnost da će se to sada dogoditi nije osobito velika. Američka ekonomija trenutno se nalazi u posve drukčijoj fazi nego 1980-ih: zaduženost je znatno veća, tržištu rada nedostaje radne snage, veća je dohodovna nejednakost, opremljenost rada kapitalom visoka, a globalna potražnja usporava. Maruška Vizek za tportal

27.06. (15:00)

Furešti ni priko lita, ako ne ponesu zlato i živce

Vizek: Hrvatska riskira reputaciju preskupe destinacije – s mogućim padom potražnje

Hrvatska je i u 2024., treću godinu zaredom, ostvarila najveći godišnji porast prosječnih cijena usluga smještaja te pripremanja i posluživanja hrane i pića. Visoke cijene turističkih usluga u Hrvatskoj ne bi predstavljale problem kada bi ih pratila i odgovarajuća razina kvalitete. No Eurostatovi podaci barem u načelu pokušavaju uspoređivati smještaj i ugostiteljske usluge slične razine kvalitete, što bi značilo da je ugostiteljska usluga ista kvalitete primjerice u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu niža nego u Hrvatskoj. Pravo pitanje koje si trebamo postaviti prije nego uđemo u glavni dio turističke sezone: želimo li i dalje graditi našu turističku strategiju na kratkoročnom profitu, ili na dugoročno održivoj vrijednosti? Maruška Vizek za tportal.

12.06. (09:00)

Stan bez para, para bez stana

Vizek: Za život samca u podstanarstvu u Zagrebu potrebno više od 2 tisuće eura, i parovima na rubu neisplativosti

Podaci za 2024. godinu otkrivaju značajne razlike u medijalnim najamninama za stanove od 60 kvadratnih metara diljem katastarskih općina Zagreba, s medijalnom najamninom za cijeli grad koja iznosi 677 eura. U praksi se kao trošak stanovanja uzima iznos najamnine i režija za stan te se zbroj svih ovih troškova zatim uspoređuje s bruto plaćom. Čak i s dvije prosječne zagrebačke plaće, u ukupnom neto iznosu od 2638 eura, život u najmu u Zagrebu za bračni par s ili bez djece je na rubu nepriuštivosti. Ako na trošak najamnine i režija odlazi preko 30 posto bruto plaće, stanovanje se smatra nepriuštivim. Stanovnici su prisiljeni tražiti opcije dalje od centra, a to kao posljedicu gura cijene najma u tim područjima naviše, čineći i te dijelove grada manje priuštivima. Maruška Vizek za tportal

23.05. (12:00)

Za 800 eura mjesečno dobiješ stan i egzistencijalnu krizu gratis

Vizek: Najamnine su postale skuplje od rate kredita, isplativije je kupiti stan nego živjeti kao podstanar

Prvi službeni podaci o najamninama otkrivaju ozbiljnu krizu priuštivosti stanovanja. Iako najamnine rastu sporije od cijena stanova, u mnogim gradovima dosegnule su razine koje većini građana čine život u najmu teško održivim. Osobito alarmantni podaci stižu iz priobalnih županija, u kojima su se najamnine u tri godine udvostručile, a u nekim gradovima premašuju i 800 eura za stan od 60 kvadrata, upozorava u svojoj analizi tportalova komentatorica Maruška Vizek.

Svima onima koji žive u najmu, a ispunjavaju uvjete za dizanje kredita, podizanje kredita u ovakvim tržišnim uvjetima i uz ovu vrlo jednostavnu računicu isplativije je nego ostajanje u najmu. Oni koji pak nemaju nikakvog izbora i moraju živjeti u najmu mogu se nadati da će izmjene poreza na nekretnine, koje su stupile na snagu u siječnju 2025., ipak dovesti do povećanja ponude stanova za dugoročni najam, a samim time i do pada cijena najamnina.

05.05. (21:00)

Iza ugla da nas ne opali kugla

Vizek: Ekonomski trenutno dobro stojimo, no ako nešto ne promijenimo mogao bi se desiti portugalski scenarij…

Hrvatska je zaključila 2024. s ekonomskim rastom od visokih 3,9 posto. Druga je to najveća ostvarena stopa rasta u EU (od nas je brže rasla samo Malta) i gotovo je četiri puta viša od stope rasta koji je ostvarila čitava Unija zajedno. Moramo priznati, naši lanjski rezultati su ništa manje od fenomenalnih, ali… Naš trenutačni model ekonomskog rasta dugoročno mijenja našu ekonomsku strukturu na način da u njoj sve više dominiraju primitivne usluge. I dok god postoje skoro pa besplatna sredstva iz kojih se taj rast i ta promjena strukture financiraju, nitko se neće zapitati koliko je za nas stvarno dobar put na kojem se nalazimo. Samim time, međutim, riskiramo portugalski scenarij, u kojem će zemlja zahvaljujući europskim fondovima doseći određeni stupanj ekonomskog razvoja i nakon toga zapasti u dugoročnu stagnaciju uslijed nedovoljno konkurentne strukture ekonomije. Maruška Vizek za tportal

06.04. (13:00)

Resetiranje svijeta, ali pod kojuc cijenu?

Vizek: Kratkoročno je Amerika ovim carinama na gubitku, a upitno je hoće li izdržati i na novim temeljima revitalizirati industriju

U ovom trenutku je nemoguće procijeniti hoće li ovakav pristup uroditi plodom i doista dovesti do reindustrijalizacije i nove tehnološke revolucije u Americi. Mnogo će, za početak, ovisiti o tome kako će reagirati najveći američki trgovinski partneri. Naime, rasplesti tri desetljeća sustavno građenu isprepletenosti najvećih i međusobno duboko i široko povezanih svjetskih ekonomija se ne može postići bez ozbiljnih kratkoročnih ekonomskih posljedica po sve uključene. Ako Amerikanci uspješno savladaju ovu prvu prepreku, i dalje nije jasno kako je moguće ishoditi da američka proizvodnja bude cjenovno konkurentna na drugim tržištima. No ono što je sigurno jest da više nema povratka na staro: doba jeftine radne snage i neograničenog protoka jeftinih roba ustupa mjesto dobu geopolitičkih kalkulacija, strateškog protekcionizma i borbe za tehnološku prednost. Maruška Vizek za tportal

24.03. (16:00)

Europe first!

Friedrich Merz je uspio progurati ustavnu promjenu o ograničenju duga i pridobiti većinu u parlamentu

Time su otvorili vrata za provedbu najvećeg paketa javne potrošnje kojeg je Njemačka implementirala od Drugog svjetskog rata. Možda se ne čini kao mnogo s obzirom da će po nekim procjenama Njemačkoj biti potrebno uložiti 400 milijardi eura u obrambene kapacitete, no u ovom kontekstu je veličina zaduženja manje bitnija od promjene stava prema zaduživanju, javnoj potrošnji i u konačnici domaćoj potražnji kao osnovici budućeg njemačkog ekonomskog modela i glavnog generatora ekonomskog rasta. S populacijom od gotovo 450 milijuna ljudi i jednim od najvećih svjetskih BDP-a, od čega se polovica tog BDP-a odnosi na štedljive zemlje, Europska unija ima priliku da postane glavni oslonac vlastitog ekonomskog rasta. Promjena koja je i trebala započeti s Njemačkom se već dogodila i za očekivati je da bi zahvatiti već spomenute druge štedljive zemlje. Maruška Vizek za tportal.

17.03. (18:00)

Sad kad se zna red

Vizek: Uvođenje poreza na nekretnine je dobar potez, no za prve rezultate ćemo pričekati

Tek u drugoj polovici ove godine, kad budu dostupni podaci za cijelu zemlju, moći ćemo vidjeti kakve su se promjene dogodile na tržištu dugoročnog najma u čitavoj zemlji, no podaci dostupni za Grad Zagreb su blago obećavajući, u nadi da će povećan broj stanova dostupnih za dugoročan najam dovesti i do pada prosječnih najamnina. . S druge strane, na značajniji pod cijena stambenih nekretnina i povećanje priuštivosti stanovanja vjerojatno ćemo trebati čekati i novi krug porezne reforme, odnosno više iznose poreza na nekretnine te uvođenje u potpunosti operativnog registra kućanstava. Maruška Vizek za tportal