Za slavu i propast jela krivite New York - Monitor.hr
03.12.2015. (14:55)

Specijalitet kuće: Salata od korova

Za slavu i propast jela krivite New York

Nekad su kuhari i aranžeri hrane u vrhunskim restoranima kelj skrivali na dno posude, a sad je salata od sirovog kelja nezaobilazan restoranski hit. Isto je tako za japansku juhu s rezancima ramen donedavno malo tko čuo, a sada se nalazi na svim biranijim jelovnicima. Kako to? Ekonomist Neil Erwin razvio je Indeks prženih lignji kako bi opisao fenomen, piše Quartz.


Slične vijesti

Petak (18:00)

Visinska kuhinja zahtijeva više soli

Zašto je hrana u zrakoplovima (pre)često bljutava? Nisu nužno krivi kuhari…

Glavni su „negativci“ fizika i biologija. Na visini od 9000 metara, vlažnost zraka u kabini pada ispod 12%, što isušuje naše nosnice i smanjuje osjetilo mirisa. Zbog niskog tlaka i stalne buke motora, percepcija soli i šećera opada za čak 30%. Bez ekstremnog dodavanja začina, čak i vrhunska jela na nebu postaju bezukusna. Putnici u prvoj klasi možda uživaju u boljim namirnicama, no zakoni biologije ne štede nikoga – na krstarećoj visini svi smo, gastronomski gledano, pomalo “prehlađeni”. Revija HAK

04.02. (16:00)

Grickanje kao dim u plućima

Ultraprerađena hrana kao novi duhan: Znanstvenici traže strožu regulaciju

Nova studija stručnjaka s Harvarda i Michigana upozorava da ultraprerađena hrana (UPH) dijeli više sličnosti s cigaretama nego s pravom hranom. Dizajnirana pomoću industrijskog inženjeringa, ova hrana cilja centre za nagradu u mozgu, stvarajući ovisnost sličnu nikotinskoj. Autori ističu da strategije poput “health washinga” (etikete “low fat”) služe za zavaravanje potrošača, baš kao nekada filteri na cigaretama. Iako kritičari dvoje oko farmakološke prirode ovisnosti, znanstvenici pozivaju na hitnu regulaciju marketinga i promjenu fokusa s individualne odgovornosti na odgovornost prehrambene industrije radi očuvanja javnog zdravlja. tportal

31.01. (13:00)

Imamo frižider, nemamo plan

Prehrana, otpad i zdravlje: cijena loših navika

Suvremena prehrana sve se više udaljava od kuhanja i umjerenosti, a posljedice su vidljive u rastu otpada, zdravstvenih problema i opterećenju okoliša. U Hrvatskoj se godišnje po stanovniku baci oko 72 kilograma hrane, dok trećina ukupno proizvedene hrane završi u otpadu. Istodobno, Hrvatska je pri vrhu Europe po pretilosti, a velik dio ljudi s probavnim tegobama nema dijagnozu. Stručnjaci ističu da rješenje nije u radikalnim promjenama, već u svjesnijem planiranju, kupnji i odnosu prema hrani kao dijelu održivog načina života. HRT

13.01. (19:00)

Manje šećera, više pitanja

Nove američke prehrambene smjernice izazvale kritike zbog mesa, masti i nejasnih poruka

Američke prehrambene smjernice DGA 2025.–2030. izazvale su oštre kritike stručnjaka i nevladinih organizacija zbog prevelikog naglaska na meso, punomasne mliječne proizvode i visoki unos proteina te zbunjujućih poruka o “zdravim mastima”, uključujući maslac i goveđi loj. Kritičari upozoravaju na zanemarivanje znanstvenih dokaza o rizicima crvenog mesa i zasićenih masnoća, kao i izostanak održivosti i okolišnog aspekta. Smjernice se percipiraju kao politički ublažene i prilagođene prehrambenoj industriji. Index

08.12.2025. (08:00)

Kad si na listi, ali te nitko ne zove na večeru

TasteAtlas: Hrvatska visoko, ali bez jela u top 100

Svjetska enciklopedija jela i okusa objavila listu: Italija ponovno vodi kao najbolja kuhinja, a paragvajska juha Vori-Vori proglašena je najboljim jelom svijeta. Srbija je 12., a Hrvatska 18. s prosječnom ocjenom 4.35; najbolje ocijenjena hrvatska jela uključuju zagorske mlince, pašku janjetinu i slavonski kulen. Ni jedno hrvatsko jelo nije ušlo u top 100 jela. Istra je među najboljim food regijama (29.), a od gradova su u top 100 ušli Split (74.) i Zagreb (87.). Više na stranici TasteAtlas… Index

17.11.2025. (20:00)

U zdravom tijelu zdravi mirisi

Hrana koju jedemo utječe na naš tjelesni miris

Tjelesni miris nije samo stvar higijene nego i prehrane, koja mijenja sastav znoja, loja i kožnog mikrobioma. Češnjak paradoksalno poboljšava miris tijela (ali ne daha), dok crveno meso miris čini neugodnijim. Voće i povrće obogaćuju kožu karotenoidima, dajući joj zdraviju boju i privlačniji „sjaj“. Prehrana tako modulira naš „mirisni potpis“, dok genetika (MHC) određuje osnovu i podsvjesno usmjerava preferencije. Mirisi time postaju evolucijski signali zdravlja, homeostaze i kompatibilnosti, koje parfemi mogu prikriti, ali ne i potpuno nadjačati. Igor Berecki za Bug

12.11.2025. (19:00)

Vraća se više od bumeranga

Kobasice najčešće povučeni prehrambeni proizvod u Hrvatskoj zbog bakterija

Prema podacima Državnog inspektorata, kobasice su u posljednje tri godine najčešće povlačeni prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj — čak 35 puta, najčešće zbog bakterija poput listerije i salmonele. Stručnjaci objašnjavaju da su fermentirane i sušene kobasice posebno rizične jer se proizvode od mljevenog mesa i često ne prolaze potpunu termičku obradu. Kontaminacija može nastati i zbog začina, aditiva ili loše higijene u procesu proizvodnje. Rizik postoji i kod industrijskih i domaćih proizvoda, a presudna je kontrola higijene i uvjeta proizvodnje. Velika škrtica za Jutarnji

09.11.2025. (08:00)

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

18.10.2025. (19:00)

Dok mi bacamo, neki bi jeli

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132 milijarde eura

Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto.  O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT

21.09.2025. (00:00)

Čuva tajne, ali ne i svježinu

Aluminijska folija nije najbolji izbor za čuvanje hrane

Iako praktična, aluminijska folija nije sigurna za dugotrajno skladištenje hrane. Ne stvara hermetičko brtvljenje, što omogućuje ulazak zraka i razvoj bakterija poput stafilokoka i Bacillus cereusa. Također može kemijski reagirati s kiselom i slanom hranom, oslobađajući aluminij u jelo. Stručnjaci preporučuju korištenje hermetički zatvorenih posuda, brzo hlađenje hrane, označavanje datuma te pravilno podgrijavanje. Foliju koristite samo kratkoročno i nikako za vruću hranu. Ako sumnjate – bacite, a ne riskirajte trovanje. Index