Zablude o jeftinoj struji i "omotnicama" s TikToka - kako se ne štedi novac - Monitor.hr
Prekjučer (12:00)

Uštediš cente, ali zato potrošiš živce

Zablude o jeftinoj struji i “omotnicama” s TikToka – kako se ne štedi novac

Mnogi potrošači žive u zabludi prakticirajući metode štednje koje donose više stresa nego novca. Najapsurdniji primjer je fanatično pranje rublja iza 21 sat navečer; zbog razlika u tarifama, godišnja ušteda često iznosi zanemarivih 48 eura, uz ogroman narušen komfor. Jednako je upitna metoda “omotnica” s TikToka (prema kojoj se unaprijed razvrstava gotovina za fiksne troškove), koja zbog rigidnosti graniči s kompulzivnim poremećajem. Tekst razbija i mit o gotovini kao boljem pregledu troškova, naglašavajući da digitalno bankarstvo nudi precizniju statistiku. Zaključak? Prava štednja leži u pametnom ulaganju (dionice, satovi) i oprezu pri lažnim popustima, a ne u noćnom dežuranju uz perilicu. Velika škrtica za Jutarnji


Slične vijesti

27.02. (19:00)

Kako do prvog milijuna (i zašto ga još uvijek nemam)

Štednja, otplata duga i investiranje ključ su postizanja financijske slobode i sigurnosti kroz pametno planiranje

U ovom podcastu Iva Kraljević ugošćuje Tonija Miluna, poznatog matematičara i financijskog vlogera. Razgovaraju o Milunovoj knjizi “Budi financijski fit” i ključnim koracima za upravljanje novcem. Glavne teme uključuju:

  • Vođenje budžeta: Naglašavaju važnost zapisivanja troškova umjesto oslanjanja na dojam, što pomaže u prepoznavanju nepotrebnih izdataka
  • Financijski ciljevi: Korištenje SMART metode (specifično, mjerljivo, dostižno, realno, vremenski ograničeno) za planiranje velikih kupnji poput stana
  • Dugovi: Razlikovanje dobrog duga (investiranje u obrazovanje ili posao) od lošeg duga (minusi na računu, kreditne kartice za potrošnu robu)
  • Investiranje: Preporuka za početnike su robosavjetnici i ETF-ovi koji omogućuju diverzifikaciju i dugoročnu pobjedu nad inflacijom

Glavni zaključak je da financijska pismenost nije samo znanje matematike, već promjena ponašanja, postavljanje jasnih ciljeva i disciplina u štednji već od rane dobi.

09.12.2025. (13:00)

Treći stup: biraj fond, ali ne očekuj čarobni štapić

EU razmatra da i dobrovoljni mirovinski fondovi budu obavezni

Bio bi to model u kojem bi građani automatski bili upisani u neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup), kako bi se povećala štednja za mirovinu s obzirom na pad radne snage i demografske izazove. U Hrvatskoj je treći stup trenutno dobrovoljan, no aktivno štednju vodi tek mali broj građana. Ekonomist Predrag Bejaković upozorava da prisilni upis može dovesti do toga da se građani samo upišu, ali da ništa ne uplaćuju, stoga je nužno educirati građane o važnosti štednje i poticati dobrovoljne uplate, a ne samo nametati administrativne obaveze. tportal

14.10.2025. (12:00)

Možda nećemo u mirovinu, ali barem da imamo plan

Toni Milun predlaže štednju u Europsku mirovinu: Prosječna mirovina kod nas je 625 eura, što nije dovoljno za život

Toni Milun, poznat po zalaganju za financijsku pismenost, među prvim je korisnicima Europske mirovine (PEPP), koja postoji dvije godine. Unatoč tržišnim padovima, ostaje smiren i vidi ih kao priliku za dodatna ulaganja. U dvije i pol godine uplatio je 3500 eura, a stanje mu trenutačno iznosi 4207 eura. Kaže da ne štedi zato što planira prestati raditi, nego zato što želi sigurnu i dostojanstvenu starost bez stresa oko računa i čekanja u redovima. PEPP mu omogućuje dugoročno planiranje i jednostavno, digitalno upravljanje štednjom. Finax

26.09.2025. (20:00)

Kad depozit postane nacionalni sport

SAD vuče globalni rast bogatstva, a Hrvati obaraju rekorde u štednji

Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu pokazuje da je 2024. gotovo polovica svjetskog rasta financijske imovine došla iz SAD-a, dok je Hrvatska zabilježila rast od 9,9 %. Amerikanci bogate kroz vrijednosne papire, Nijemci i Hrvati kroz štednju i mirovine. Hrvatska kućanstva uložila su rekordnih 8,8 milijardi eura, najviše u depozite i mirovine, ali i u obveznice. Dug je rastao 10,6 %, no ostaje niži nego prije krize. Neto financijska imovina porasla je 9,7 %, čime je Hrvatska zadržala 31. mjesto na ljestvici najbogatijih zemalja. Lider

14.07.2025. (12:00)

Od snova o stanu do Excel tablice očaja

Stroža pravila HNB-a: Manje kredita, više štednje

Od 1. srpnja Hrvatska narodna banka uvela je stroža pravila za odobravanje kredita. Mjesečna rata stambenog kredita ne smije prelaziti 45 % primanja, a kod nenamjenskih 40 %. Kredit više ne može pokriti cijelu vrijednost nekretnine – najviše 90 %. Građani moraju imati više vlastite ušteđevine jer dodatno zaduživanje više nije opcija. Najviše su pogođeni oni s višim primanjima. Ipak, banke mogu odstupiti od pravila za dio klijenata. Cilj mjera je smanjenje rasta zaduženosti, uz zadržavanje stabilnih kamatnih stopa. Index

27.06.2025. (12:00)

Bolje da držiš pod madracom, barem znaš gdje je

Kamate potonule: oročena štednja više ne donosi zlato, već sitniš

Kamate na oročenu štednju u hrvatskim bankama značajno su pale u odnosu na prošlu godinu, kada su dosezale i 3%. Danas najviše nude Banka Kovanica i KentBank s 2,3% na 12 mjeseci, što na 1000 eura donosi skromnih 23 eura. Većina velikih banaka nudi ispod 1%, a neke i mizernih 0,02%. Štednja na šest mjeseci često je isplativija, no razliku u prinosima mogu pojesti bankovne naknade. Građani bi prije oročenja trebali pažljivo usporediti kamate i troškove. tportal

10.04.2025. (16:00)

Ispovijest bivšeg štednog amatera: kako sam prestao paničariti i zavolio kamate

Pet zlatnih pravila za uspješan put do financijske slobode

Dugoročna štednja i ulaganje temelj su financijske sigurnosti. Ključno je postaviti jasne ciljeve, razumjeti osnove ulaganja, početi što ranije, redovito pratiti i prilagođavati portfelj te zadržati disciplinu, bez paničnih odluka. Uz plan i dosljednost, čak i mali mjesečni iznosi mogu narasti u ozbiljan kapital zahvaljujući vremenu i složenim kamatama. Ulaganje nije trka na sto metara, već maraton prema financijskoj slobodi — uz što manje spoticanja o vlastite emocije. Savjeti

15.02.2025. (23:00)

Tko ne ulaže, magarac

Toni Milun: Građani imaju više mogućnosti za štednju i ulaganje nego ikad prije

Štednja je jedna od najvažnijih financijskih navika koje čovjek može razviti, jer pruža sigurnost i stabilnost u svakodnevnom životu te omogućuje ostvarenje dugoročnih ciljeva. Prema računici HGK, u Hrvatskoj se prosječno po stanovniku štedi 9600 eura, a građani u prosjeku štede 77 eura mjesečno. Iako matematičar Toni Milun nije financijski savjetnik, primjećuje sljedeće: Dobrovoljna mirovinska štednja ili europska mirovina su jedan dobar vid štednje za mirovinu, a odnedavno imamo i tri robo savjetnika, Finax, InterCapitalov Genius i Revolut. Na temelju vaših odgovora i vaše sklonosti riziku preporuče za vas optimalnu kombinaciju dioničkih i obvezničkih fondova – rekao je Milun. Sve više ljudi ulaže u kriptovalute, iako je to trenutno najrizičnije. U to se ne ulaže više od onoga što niste spremni izgubiti. Sigurniji za ulaganje su ETF-ovi, iako također nisu bez rizika. Lider

30.01.2025. (13:00)

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.

28.01.2025. (08:00)

No buy Friday kod nas

Pokraj bojkota, postoji i trend ‘No buy January’: Osjećaj krivnje zbog blagdanske potrošnje

Novi TikTok trend kojim se, nakon povećanih troškova u prosincu, u siječnju promovira kupovina samo najnužnijeg. Početak godine je vrijeme kada mnogi preispituju svoje financijske odluke, a siječanj često postaje mjesec štednje i racionalne potrošnje. U posljednje se vrijeme i službeno počeo koristiti termin “financijski mamurluk” koji dolazi nakon blagdanskom trošenja. Štednjom u siječnju pokušavaju se ispraviti ishitrene prosinačke odluke, no ekonomski stručnjaci kažu kako je štednja više način života, kao vježbanje i prehrana, a ne nešto što bi trebalo rezervirati za jedan mjesec. Štedi se tako da se dio novca stavi sa strane, a ne onda kada ionako nemaš novaca za trošenje. HRT