Zagreb Book Festival 2025. istražuje vrijeme, sjećanje i kritičko mišljenje kroz književnost - Monitor.hr
Jučer (14:00)

Tko je ukrao moje vrijeme i ostavio mi roman?

Zagreb Book Festival 2025. istražuje vrijeme, sjećanje i kritičko mišljenje kroz književnost

Zagreb Book Festival održava se od 12. do 16. svibnja pod temom “Vrijeme – od sjećanja do vizije”, fokusirajući se na književnost kao sredstvo usporavanja u ubrzanom svijetu. Organizatorica Petra Ljevak ističe važnost sjećanja i vizije kao temelja identiteta i odgovornosti. Festival okuplja društveno angažirane autore poput Michaela Puchnera i Lee Ypi, a obrađuje i teme dječje književnosti, kritičkog mišljenja i starenja kroz panele i predavanja. Književnost se prikazuje kao prostor za promišljanje, sumnju i emocionalnu istinu u doba lažnih vijesti. tportal

 


Slične vijesti

24.04. (07:00)

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal

18.04. (18:00)

Urednici, brendovi i knjiški vampiri: kako se miješaju snovi, tržište i pobune između korica

Kruno Lokotar: Dobra knjiga je ona koja ostvaruje financijski uspjeh, ali pritom ne krši temeljna moralna načela

Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.

05.04. (10:00)

Kad se pisci bolje slažu nego političari – regionalna sapunica bez reklama za deterdžente

‘Književna republika Jugoslavija’ Borisa Postnikova – književnost bez pasoša: jugoslavenski duh u postjugoslavenskom tijelu

Nacionalni pristupi, koji dominiraju na području bivše Jugoslavije, inzistiraju na tome da razlikujemo hrvatske, srpske ili makedonske pisce i spisateljice, i pritom potpuno zanemaruju regionalnu dinamiku književnog života koja postoji sada već 35 godina nakon što se Jugoslavija raspala. Postoje i postojali su mediji, časopisi, festivali, izdavačke suradnje, gostovanja pisaca i rezidencije koje funkcioniraju na tom prostoru. Postoji i publika koja čita pisce sa svih strana bivše države. To je ono što nacionalne književnosti ne vide – po svojoj logici one zanemaruju taj jako važan aspekt književnog života.

Početkom prve Jugoslavije bila je ideja izgradnje zajedničke jugoslavenske književnosti, a ona je trebala poslužiti kao književnost jugoslavenske nacije jer je prva Jugoslavija trebala počivati na izgradnji zajedničke nacije iz plemena Srba, Hrvata i Slovenaca. Taj je projekt propao, a s njim je propala i ideja takve jugoslavenske književnosti. Ideja se vratila, u potpuno novim okolnostima, šezdesetih, u drugoj Jugoslaviji, kada je postala izrazito zanimljiva, jer tada su neki teoretičari pokušali osmisliti jugoslavensku književnost kao nešto što postoji paralelno s nacionalnim književnostima: ne isključuje ih niti ih obuhvaća, nego im je nadređena, odnosno predstavlja zonu između nacionalnih književnosti i svjetske književnosti… tportal

25.02. (19:00)

Nema boljeg mirisa od onog svježe otisnutih stranica

Pet svježih knjiga koje biste mogli pročitati

  • Dečko, cura, lipanj, srpanj – Frode Grytten (Edicije Božičević)
    Zbirka dvanaest priča o ljetu, mladosti i prolaznosti, ispunjena kulturnim referencama i ljetnom melankolijom.
  • Novo ime: Septologija VI-VII – Jon Fosse (Naklada Ljevak)
    Posljednji dio monumentalnog djela norveškog nobelovca – priča o dvojici Aslea, slikaru i njegovom dvojniku, isprepletena sjećanjima i promišljanjima o vjeri i sudbini.
  • Pijani sveci zavijaju na mjesec – Toni Juričić (Mozaik knjiga)
    Literarna avantura kroz maglovite granice mašte i stvarnosti u istarskom gradiću – alkohol, rukopisi i demoni prošlosti na putu ka prosvjetljenju (ili barem dobroj priči).
  • Putovanja slijepih – Rade Jarak (Disput)
    Mikroeseji i priče koje putuju kroz duhove, snove, ratovanje i umjetnost – knjiga od ‘stotinu zakrpa’ koja hvata prolazne misli i neuhvatljive trenutke inspiracije.
  • Prijateljstvo na distanci. Jugoslavija i Kina u doba hladnog rata – Sanja Radović (Srednja Europa)
    Najcjelovitiji pregled odnosa Jugoslavije i Kine u hladnoratovskom kontekstu – ideologija, diplomacija i politička dinamika između Beograda i Pekinga.
tportal
30.01. (19:00)

Povijest nije slijepa, ali ponekad zažmiri

Roman ‘Ekspozicija tame’: Za koga žmirimo? I za koga gledamo?

Autor povijesnih romana Marko Gregur, nakon Vošickog, tiskara koji je između ostalog tiskao i Krležina djela u vrijeme Obznane, nastavlja trilogiju o Podravini romanom Ekspozicija tame, istražujući utjecaj povijesti na ljude i obrnuto. Glavni lik je slijepi dječak, što otvara pitanja percepcije i (ne)vidljivosti istine. Pisac spaja fikciju i fakciju, naglašavajući važnost razumijevanja kompleksnih likova. Kroz svoje knjige, autor želi sačuvati Koprivnicu i Podravinu na književnoj karti Hrvatske, istražujući povijesne prekretnice kroz prizmu ljudskih sudbina. Tako će u idućoj knjizi donijeti priču o Žarku Dolinaru, svjetskom prvaku u stolnom tenisu i ratnom humanitarcu. HRT

25.01. (19:00)

Čitaj prije nego što ti film ukrade foru

Knjige koje stižu na velika platna

  • Bridget Jones: Luda za njim (Helen Fielding)
    Bridget Jones je ponovno s nama! U novom nastavku knjige i nadolazećem filmu, Bridget je samohrana majka koja se bori s modernim dejtanjem i otkriva nove romanse.
  • Mickey 7 (Edward Ashton)
    Znanstveno-fantastični roman o Mickeyju, svemirskom kolonistu koji riskira život u misiji kolonizacije ledenog svijeta Niflheim. Adaptaciju režira Bong Joon-ho, a Robert Pattinson igra glavnu ulogu.
  • If It Bleeds (Stephen King)
    Kolekcija priča Stephena Kinga, od kojih će “The Life of Chuck” dobiti filmsku adaptaciju. Priča o životu, s elementima znanstvene fantastike, u filmu s Tomom Hiddlestonom i Markom Hamillom.
  • Kućna pomoćnica (Frieda McFadden)
    Psihološki triler o mladoj ženi koja otkriva mračne tajne svojih bogatih poslodavaca. U filmskoj adaptaciji glume Sydney Sweeney i Amanda Seyfried.
  • Orkanski visovi (Emily Brontë)
    Klasični roman o ljubavi i mržnji između dviju obitelji u močvarama Yorkshirea. Nova adaptacija u režiji Emerald Fennell s Margot Robbie i Jacobom Elordijem u glavnim ulogama.
16.01. (10:00)

Ajde, napokon nešto dobro od tih influencera

Nakon blogera nove vrste influencera: ”booktokeri” i ”bookstagrameri”

Na društvenim mrežama knjiga postaje sve traženiji pojam. Svi su složni: ”knjiški influenceri” potiču promjenu porazne statistike čitalačkih navika u nas. A koliko su na mlađe naraštaje društvene mreže utjecajne, svjedoče izdavači: Mladi jako vole “vrištati” kada vide da je neka knjiga prevedena na hrvatski, iako je činjenica da jako puno čitaju na engleskom. HRT je razgovarao s izdavačima, ali i samim influencerima koji svoju publiku educiraju o knjigama.

29.12.2024. (00:00)

Knjige koje vas mogu spasiti od razgovora s ljudima ove godine

Knjige koje su obilježile 2024. – izbor čitatelja i kritike

U kategoriji regionalne književnosti, spominju se sljedeći naslovi: O čemu ne govorimo (Slavenka Drakulić), Žigice (Jurica Pavičić), Sigurna kuća (Marina Vujčić), Liga ribara (Marija Andrijašević), Visoke trave (Zoran Žmirić), Bečki roman (Dragan Velikić), Rat (Miljenko Jergović), Divlji kvas (Ivica Đikić), Beskućnik (Namik Kabil) i Pasja kola (Nataša Govedić).

U kategoriji strane književnosti objavljene u Hrvatskoj, spominju se: Intermezzo (Sally Rooney), Kad smo bili mlađi (Oliver Lovrenski), Empuzij (Olga Tokarczuk), Dobrostive (Jonathan Littell), Familia Grande (Camille Kouchner), Vukovi iz šume vječnosti (Karl Ove Knausgård), Nož (Salman Rushdie) i Dnevnik spisateljice (Virginia Woolf). tportal

22.12.2024. (11:00)

Ako ste ljubitelj bifteka, ali ne volite suočavanje s posljedicama, ovo štivo vam možda neće biti po ukusu

Roman ‘Krv anđela’ objavljen prije 13 godina svrstavan je u sf, a danas je stvarnost

Roman je objavljen 2011. i trpali su ga u nišu SF-a ili distopije, ali zapravo je već danas stvarnost. Osim jednog maštovitog detalja, Sinisalo ni u čemu nije pretjerivala, samo je prikupila činjenice o nestajanju pčela i kako se zbog toga urušava cijeli eko-sustav, o propadanju industrijskog uzgoja hrane – bilo da su životinje ili bilje itd. Roman finske autorice Johanne Sinisalo prikazuje svijet bliske budućnosti gdje je klimatski kolaps izbrisao pčele, srušio sustave industrijskog uzgoja i razotkrio okrutnost prema životinjama. Kroz oči pčelara Orva, koji oplakuje sina Eera – ubijenog u ekološkoj akciji – i blog mladog eko-aktivista, autorica istražuje ljudsku pohlepu, tabu smrti i destrukciju prirode. Protkana mitologijom pčela, priča o četiri generacije muškaraca otkriva koliko smo daleko od savršenog društva i koliko blizu vlastitom nestanku. Jutarnji