Zašto Grčka, Španjolska ili Portugal mogu ono što Hrvatska ne može? - Monitor.hr
05.04.2015. (15:46)

'Divni ljudi i čisto more'

Zašto Grčka, Španjolska ili Portugal mogu ono što Hrvatska ne može?

„Fora je kod nas. Plaćamo hranu, rentu, kvadratne metre i usluge kao da je nacija na prosječnoj plaći od 10.000 kuna. Možda bi bilo zabavno da se skupo prodajemo isključivo drugima, ali prije svega to činimo samima sebi. Izraelac Ramon je deset godina u Hrvatskoj, trguje nekretninama, iznajmljuje vile po Dalmaciji, prošao je pola svijeta i zaključuje – imamo idealne sastojke za juhu koju ne znamo skuhati“, piše Tportal.


Slične vijesti

Prekjučer (10:00)

Zamislite ljeto bez gužvi – jer možda će postati trajna ponuda

Turizam na klimavim nogama: era neturizma počela je već danas

Švedski stručnjak Stefan Gössling upozorava da svijet ulazi u “eru neturizma”, gdje ekstremni vremenski uvjeti, rast troškova putovanja i emisije stakleničkih plinova ugrožavaju budućnost globalnog turizma. Hrvatska se nalazi u srednjoj kategoriji ovisnosti o turizmu, ali s vrlo visokim rizikom od oluja i obilnih kiša. Posebno kritične regije su jug Europe, gdje prijete požari, poplave i nevremena. Aviopromet ostaje glavni izvor emisija, a bogati prednjače u njihovom rastu. Gössling zaključuje: svaka turistički ovisna zemlja morat će razviti planove prilagodbe klimatskim promjenama. Novosti

07.09. (13:00)

Kad plaža zjapi prazna, fiskalna blagajna ne

Turistička sezona 2025.: rast prometa, ali i cijena

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci 2025. posjetilo 17,2 milijuna turista, uz 89,8 milijuna noćenja – tek neznatno više nego lani. No, podaci Porezne uprave otkrivaju jači rast: broj računa u šest glavnih županija porastao je 4,35%, a ukupni iznos dosegnuo 4,35 milijardi eura, gotovo 10% više. Najveći rast bilježi predsezona i posezona, dok su srpanj i kolovoz stagnirali. Stručnjaci upozoravaju da inflacija i nekomercijalni smještaj iskrivljuju dojam, a ministar prognozira 15,5 milijardi eura prihoda. Ukratko – sezona nije loša, ali ni bajkovita. Index

22.08. (13:00)

Turizam, plaće i sunce – tri migracijska kralja

Šonje o migracijama prošle godine: Hrvatska privlači ljude, ali Zagreb tjera svoje

Migracije 2024. donijele su Hrvatskoj rast stanovništva zahvaljujući neto doseljavanju, ponajviše iz Azije i Južne Amerike. Dok Slavonija i dalje gubi ljude i zbog unutarnjih i zbog vanjskih migracija, turizmom i ekonomskim rastom pogonjene županije poput Zadarske, Istarske i Zagrebačke privlače doseljenike. Zagreb i Split paradoksalno gube stanovništvo kroz unutarnje migracije unatoč dolasku stranaca, što se povezuje s dugogodišnjom krizom urbanog upravljanja. Ključni faktori privlačnosti su razvoj gospodarstva i visoki dohoci, dok turizam djeluje kao moćan, ali ne nužno presudan magnet. Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.08. (12:00)

Svi pobjegli s kontinenta, pa makar samo na roštilj u Crikvenicu

Ovogodišnja turistička sezona neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti

U prvih sedam mjeseci bilježi se rast od 2% u dolascima i noćenjima. Stranih je gostiju bilo 10,3 milijuna (+1%), a domaćih 1,86 milijuna (+8%), s 7,3 milijuna noćenja. Domaći turisti sve više „krpaju statistiku“, pa ih je danas gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Najviše noćenja ostvareno je na Viru, a najviše dolazaka u Zagrebu. Strance pak i dalje najviše privlači Dubrovnik. N1

29.07. (15:00)

Sve je u omjeru cijene i kvalitete

Britanska travel blogerica: Hrvatska je najprecijenjenija, Bosna najpodcijenjenija, Slovenija zemlja s najljepšim pejzažima

Za razliku od Hrvatske, za koju joj nije jasno što se tu ljudima toliko sviđa, Bosna i Hercegovina joj se svidjela, a susjednoj zemlji dala je titulu “najpotcjenjenije” europske zemlje. “Tako podcijenjena zemlja, i mislim da neće još dugo ostati ‘izvan utabanih staza’. Prekrasni krajolici, povoljna za budžet i izvrsna hrana”, napisala je. Švicarska joj je na prvom mjestu, iako skupa, a najpozitivnije iznenađena je Lihtenštajnom. Za najbolju hranu izdvojila je Italiju, a najbolje plaže ima Mallorca. Index

27.07. (13:00)

Prije nego ih Amerika kupi

Grenland kao turistička destinacija: Pažnju na njih skrenuo upravo Trump, na tome bi mogli profitirati

Onima koji ne podnose ljetne vrućine najpametnije je pobjeći na sjever. Recimo, na Grenland. Najveći otok na svijetu administrativno pripada Danskoj, ali uživa veliku autonomiju i velike nade polaže u razvoj turizma. Pritom, međutim, želi izbjeći negativne posljedice turizma i učiti iz grešaka drugih. Inače su brojali oko 100 tisuća turista godišnje, ali taj se broj povećava… TV prilog donosi DW

25.07. (22:00)

Dobro, nemojte sad odjednom svi navaliti

Skriveni biseri Šibenika: otoci gdje vrijeme stoji i koralji pričaju

Šibenski arhipelag skriva čarobne otoke koji nude mir, tradiciju i autentičan Mediteran bez gužve i glamura. Zlarin očarava koraljima i ekološkim načinom života, Prvić spaja tišinu i genijalnost Fausta Vrančića, dok vas Žirje vraća u prošlost automobilima iz druge ere i netaknutom prirodom. Ovi otoci su savršeno utočište za one koji žele bijeg od svakodnevice, dozu lokalnog šarma i more bez selfija s jahti. Putni kofer

20.07. (20:00)

Da ti ljetovanje ne završi s minusom na kartici

Turizam cvjeta, ali i prijevare – oprez na putovanjima

Prema izvještaju Mastercard Economics Institutea, prijevare u turizmu porasle su za 18 % ljeti i 28 % zimi 2024. godine. Najčešće se događaju u Cancunu, Hanoiju, Dhaki i Bangkoku, dok su najsigurniji San Francisco, Dublin i Budimpešta. Prevare uključuju lažne agencije, taksiste s maštovitim cijenama, “gladnu” restoransku računicu i izmišljene smještaje. Poseban oprez preporučuje se u Istanbulu i na Tajlandu. Turistički boom donosi i boom prevara – zato ponesite sunčane naočale, kremu i dozu zdravog nepovjerenja. tportal

15.07. (10:00)

Izležavanje na plaži je 'out', domaće vino i sirevi su 'in'

Autentično, a ne automatski: turisti bježe od gužvi i traže pravu stvar

Prema istraživanju Awaze grupacije, 66 % europskih turista preferira destinacije koje nude autentično lokalno iskustvo, uključujući gastronomiju, tradiciju i kontakt s domaćinima. Njemački gosti najviše cijene održivost i spremni su platiti više za lokalni ugođaj. Raste interes za manje poznate regije poput Like, Zagore i unutrašnjosti Istre. Turisti sve više biraju “slow travel”, izbjegavaju sezonu i masovni turizam, traže mir, prirodu i domaće proizvode. Hrvatska ima konkurentsku prednost zbog raznolikosti, gostoljubivosti i potencijala za cjelogodišnji, održiv turizam. Poslovni

14.07. (10:00)

Turizam u plusu, okoliš u minusu

Otpad kao nusprodukt turizma: Svake godine ga je sve više, najviše u Istri

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1