Zašto moderna arhitektura izgleda kao krafna? - Monitor.hr
21.11.2015. (07:41)

Kružni udarac

Zašto moderna arhitektura izgleda kao krafna?

Sve više modernih zgrada kružnog je oblika – Government Communications Headquarters (GCHQ) u Cheltenham, središte online trgovine Zappos u Las Vegasu, Appleov novi kampus naglašeno su okrugli, a Guardian piše o novom fenomenu kruga kao moderne forme organiziranja ljudi i nemogućnosti da se iz kruga izađe. Jedan od tih modernih koncepata organizacije je “holacracy”, javna ideja u privatnom vlasništu, “kompleti sistem samo-organiziranja” koji zamjenjuje tradicionalnu hijerarhiju s navodno učinkovitijim sistemom autonomnih timova zaposlenika, a za koje se upotreblja izraz “krug”…


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Zaboravite na rđavu kantu, stiže umjetnost!

Nova Ves 84a: Hrđavi monovolumen kao simbol nade za Zagreb

 

Arhitektica Zrinka Paladino na svom blogu piše o “Hrđavom monovolumenu”, novoj stambenoj zgradi u Novoj Vesi 84a, koja predstavlja pozitivnu promjenu u Zagrebu. Pohvaljuje investitora i arhitektonski biro NFO zbog senzibilnosti i očuvanja prostorne memorije, umjesto uobičajenih megalomanskih projekata. Zgrada, iako još nedovršena, svojim volumenom i suvremenim dizajnom (corten i vlaknocementne ploče) skladno se uklapa pored povijesnog Ljetnikovca Alagović. Paladino ističe da Zagreb treba više promišljenih, suvremenih intervencija koje poštuju kontekst, a ne bezličnih zgradurina. Haus

29.06. (19:00)

Kad se male ruke slože

U češkom gradu Liberecu ovih se dana otvara obnovljeno Kupalište Lesní – Šumski bazen s posebnom pričom

Prvi zapisi o Šumskom bazenu datiraju još prije Drugog svjetskog rata i povezani su s udrugom ‘Waldbad in Ruppersdorf’. Godine 1934. udruga podnosi zahtjev za odobrenje za osnivanje kupališta. Područje je zatvoreno 2007., a nakon požara 2010. godine ostala je samo izvorna betonska ploča. Prije nekoliko godina, tim arhitekata odlučio ga je uzeti u najam od grada i izgraditi potpuno novu zgradu popratnih sadržaja u blizini. Sklepali su vlastitim rukama kiosk, dobili građevinsku dozvolu, uz pomoć donacija obnovili temelje i pročistač, a zatim izgradili potpuno novu zgradu. Danas je to uređeno mjesto za kupanje koje je Liberec dugo čekao. Sada, stojim na rubu bazena, gledam snježno bijelu zgradu koja obrubljuje rub šume poput čipke, čeka svoje prve posjetitelje i mislim — sve je vrijedilo. Haus

26.06. (19:00)

Zelena oaza na papiru, gentrifikacijska ofenziva u praksi

Marina Dorćol: U Beogradu niče kvart budućnosti (s pogledom na sudske tužbe)

Izgradnja Marine Dorćol planirana je u tri faze, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 390 milijuna eura. Smješten na povijesnom području nekadašnje industrijske zone Dorćol, na samoj obali Dunava i u neposrednoj blizini centra Beograda, ovaj projekt zamišljen je kao multifunkcionalna urbana cjelina koja će, osim stanova i poslovnih prostora, sadržavati javno dostupno šetalište uz Dunav, zelene površine, parkove i brojne sadržaje za svakodnevni život. No, projekt nije bez kontroverzi, podnesene su i tužbe. Haus

21.06. (01:00)

Kad ti građevinski materijal ostane od doručka

Festival među vinogradima: arhitektura od slame, svjetla i tišine

Ženy Víno Funk Festival u slovačkom Pezinku spaja glazbu, vino i održivu arhitekturu. Studio Jakub Kolarovič Architects osmislio je nenametljiva rješenja koja poštuju krajolik vinograda, koristeći prirodne materijale poput slame, drva i polikarbonata. Prostorne zone prate topografiju terena, dok se Arena, građena od slamnatih bala, ističe akustikom i ekološkom efikasnošću. Ulazni toranj od zrcalnog polikarbonata i trajni Secret Stage dodatno podcrtavaju spoj funkcionalnosti i estetike. Festival dokazuje da se arhitektura može stopiti s prirodom – bez betona, buke i suvišnog kiča. Haus

12.06. (01:00)

Tlocrtno savršeno, prostorno priznato

Udruženje hrvatskih arhitekata: Proglašeni najbolji arhitektonski projekti u prošloj godini, izložba na Savskom nasipu

Sinoć je na Savskom nasipu otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata (GIO) u 2024. godini, a nagrađeni su najbolji projekti. Među njima su Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan, Double Villa Bukovac u Zagrebu, Kuća 3R u Lovranu, Edicija dobrolet u kategoriji publicistike na području arhitekture. Nagradu Vikor Kovačić za životno djelo primio je Krešimir Ivaniš (više o njemu ovdje). Izložba će biti otvorena do 22. lipnja. Haus

08.06. (01:00)

Kad neboder želi biti i luna park i Kip slobode u isto vrijeme

The Torch: novi njujorški neboder u obliku baklje s hotelom, vidikovcem i adrenalinskom vožnjom

The Torch, futuristički neboder u obliku baklje, niče na Manhattanu kao hibrid hotela, vidikovca i zabavnog parka. Arhitektonska ekstravagancija uključuje spiralne oblike, staklene podove i adrenalinsku vožnju kroz prozirne cijevi. Dok ga jedni nazivaju kičem i arhitektonskim “trikom”, drugi ga vide kao nastavak tradicije Times Squarea – prostora spektakla i turizma. Kritike se uglavnom odnose na zanemarivanje društvenih i kulturnih vrijednosti u korist atrakcija za turiste. Haus

31.05. (18:00)

I to u gradu koji polako tone

Ovogodišnje Venecijansko bijenale u jeku klimatskih promjena, ali i tehnologije

Stavlja se snažan fokus na temu održivog stanovanja u budućnosti, istražujući kako se arhitektura, tehnologija i društvo mogu udružiti kako bi odgovorili na izazove klimatskih promjena, urbanizacije i socijalne nejednakosti. Održivo stanovanje više nije samo pitanje “zelenih zgrada”, već cijelog sustava življenja – od načina na koji proizvodimo i trošimo energiju, preko načina gradnje, do društvenih odnosa unutar zajednica. Cilj bijenala je proširiti ulogu arhitekture u suočavanju društva u krizi. DW

29.05. (09:00)

Retke zverke bez snova o apartmanizaciji

Planinski azili u našoj regiji s dušom: arhitektura koja ne betonira prirodu

Usred Srbije, u zbrci divlje gradnje i betonizacije planina poput Zlatibora, poneki arhitektonski biseri nude dašak nade. Projekti poput kuće na Kosmaju, Vile Pavlović i kuće RI pokazuju kako se može graditi u skladu s prirodom – diskretno, funkcionalno i estetski osjetljivo. Arhitekti koriste lokalne materijale, uklapaju objekte u teren i štede šumu, umjesto da je poravnaju. To su rijetki primjeri gdje planina nije samo kulisa za zaradu, već suživot s pejzažom. Haus

27.05. (19:00)

Trg koji je trebao biti san, da bi postao garnizon

Krešimirac: od perivoja do vojne zone i natrag

Trg je ovo ime dobio još davne 1928, da bi se nakon rata prvo zvao Staljinov trg, a od 1950 Lenjinov trg. Originalno ime mu je vraćeno 1990. (Vintage Zagreb). Monografija Krešimirac autorâ Dine Igreca i Sonje Leboš donosi interdisciplinarni pogled na genezu, povijest i društvenu ulogu Trga kralja Petra Krešimira IV. kroz arhitektonsku, urbanističku i kulturnu prizmu. Knjiga, s grafičkim dizajnom u nijansama zelene, bilježi razvoj trga od regulacijskih planova nakon potresa 1880., preko vrhunca modernističkog urbanizma 1930-ih, pa do njegovog kasnijeg militariziranog karaktera. Ipak, autori i autorica osvrta, Marina Pavković, zazivaju povratak izvornoj namjeni: društvenom, otvorenom, inkluzivnom prostoru. Monografija nije ni nostalgija ni pasivno bilježenje — nego manifest za novu (re)aktivaciju jednog od najljepših, a zanemarenih zagrebačkih trgova. Ideje