Zbog svibanjskih kiša pčele ostale gladne, pčelari bez zarade - Monitor.hr
05.06.2019. (08:30)

Kruh, maslac i - samo jedna kap meda

Zbog svibanjskih kiša pčele ostale gladne, pčelari bez zarade

Zbog kiše su propale najizdašnije pčelinje paše, bagrema i kestena, zbog vlage se u pčelinjacima pojavljuju gljivična oboljenja zbog kojih propadaju ličinke pčela, a kišno proljeće potiče pčele na rojenje pa je pčelinjih zajednica više no ikad zbog čega su nervozne. Nemirni su i pčelari jer je bagremova paša u kontinentalnoj Hrvatskoj 80% bruto prihoda meda u pčelinjacima, a ove godine bagrema mogu skupiti do četvrtinu uobičajene količine. HRT…


Slične vijesti

26.08. (11:00)

Kad ti žlica čaja pretvori sobu u privatni koncert Pink Floyda

“Ludi med“ iz Nepala: opasna slatkoća s halucinogenim učinkom

Proizvode ga divovske pčele Apis dorsata na liticama Annapurne, stoljećima je bio tajna lokalnih zajednica. Cijenjen je zbog ljekovitih i afrodizijačkih svojstava, ali i halucinogenih efekata. Njegova berba izuzetno je opasna – zahtijeva penjanje na visine od 2.500 do 3.500 metara, rituale i dugogodišnje iskustvo. Nekad svet i rijedak, danas postaje turistička atrakcija i luksuzni proizvod, uz dokumentarce i putovanja koja spajaju tradiciju i komercijalizaciju. Koristi uključuju jačanje imuniteta i zdravlja, dok nuspojave mogu biti vrtoglavica i mučnina. Agroklub

28.03. (19:00)

Priroda ne skriva, samo treba znati čitati

Med, dagnje i žuti brašnar kao detektivi okoliša – što su otkrili znanstvenici s našeg Ruđera

Znanstvenice s IRB-a istražuju kako med, dagnje i kukac žuti brašnar mogu otkriti skrivene informacije o okolišu i genetskoj raznolikosti. Pčele i dagnje služe kao bioindikatori zagađenja – med bilježi tragove radioaktivnosti, dok dagnje filtriraju onečišćenja iz mora. U međuvremenu, istraživanje žutog brašnara fokusira se na njegovu sposobnost prilagodbe i potencijal u prehrambenoj industriji. Ova istraživanja pridonose boljem razumijevanju ekosustava i njihovoj zaštiti. Index

12.04.2024. (22:00)

Puno zujanja, ali...

Pčele uranile na ispašu, ali medu se ne piše dobro

Hrvatska po stanovniku ima više košnica pčela nego većina europskih zemalja. No, potom slijedi porazan statistički podatak: svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku pojede osam kilograma meda, a Hrvat tek pola kilograma, otkriva reporterka HTV-a Renata Waldman. Meda proizvodimo više od svojih godišnjih potreba. Ove godine sve je krenulo osjetno ranije nego inače. Jake temperature i jaki vjetrovi isušuju nektar pa će ove godine vjerojatno biti slabiji prinosi meda. Danica

30.01.2024. (16:47)

Žličica meda prije spavanja omogućuje miran san, jača imunitet, smanjuje tlak…

26.11.2023. (21:00)

Znanost iza pčelinjih proizvoda

Raos: Kako prepoznati pravi med

Čime se patvori med? Najjednostavnije se to čini šećernim sirupom, dakle koncentriranom otopinom običnog, trskinog ili repinog šećera, saharoze. Može se patvoriti i kukuruznim sirupom, koji se većinom sastoji od glukoze. No tu je kvaka. U kemijskom smislu prirodni med se najvećim dijelom sastoji od invertnog šećera, šećera koji je nastao hidrolizom saharoze, što znači da se sastoji od jednakih dijelova glukoze i fruktoze. Noviji znanstveni rad ukazuje kako viskoznost meda opada kada mu se doda šećer, bilo saharoza bilo njezin hidrolizat, invertni šećer. To je u skladu sa savjetom da pogledate kako med istječe iz tegle: viskoznost patvorenog meda je manja, pa će lakše istjecati. Razlika između dvije patvorine još se bolje vidi pri kalorimetrijskom mjerenju. Med naime promjenom temperature prelazi u staklastu modifikaciju. Prijelaz se kod prirodnog meda zbiva pri -39,5 oC, a kod patvorenog sa 30 % dodanog invertnog šećera pri -40,8 oC, razlika je dakle jedva veća od stupnja. No dodatkom 30 % šećernog sirupa temperatura ostakljivanja spušta se za više od deset stupnjeva – na vrijednost od -49,90 oC. Nenad Raos za Bug

16.08.2023. (18:59)

Teška godina za pčelare: Kiše i uvoz niskokvalitetnog meda donose izazove

13.03.2023. (18:00)

Pčele ne lažu

Kako prepoznati prevare kod kupovanja meda

Med je popularan prirodni zaslađivač koji ljudi koriste tisućama godina. Osim odličnog okusa, med ima niz potencijalnih zdravstvenih prednosti, poput antibakterijskih i protuupalnih svojstava. Međutim, kao i drugi prirodni proizvodi, med može biti predmet prevara, lažnog deklariranja i krivotvorenja. Krivotvoren med sadrži prirodni med, ali i druge dodatke, dok se umjetni med sastoji od šećernog ili kukuruznog sirupa, aditiva i boja. Kako biste izbjegli lažne proizvode od meda, važno je tražiti med koji je označen kao 100% čist ili sirov. Jedan od načina prepoznavanja lažnog meda je da se on pjeni prilikom zagrijavanja. Također, možete pomiješati malo meda sa žumanjkom i ako je vaš med čist, kada istučete žumanjak, to će dovesti do zgrušavanja žumanjka koji će izgledati kao da je kuhan. Index

24.10.2022. (08:45)

Pčelar postavio ‘medomat’. Dođeš, uzmeš teglu domaćeg meda i ostaviš novac

12.09.2022. (21:08)

Proizvodi kojima se najčešće manipulira i obmanjuje potrošače su med, eko-hrana, maslinovo ulje i meso

18.07.2022. (15:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Da su ljudi kao pčele svijet bi bio savršen

Jedna zajednica ima maticu koja je najbitnija, postoje pčele radilice, odgajateljice – one koje izlaze van u okruženje i javljaju kada je ispaša na kojem mjestu. Pčelinja društva su toliko dobro napravila organizaciju da su ljudi takvi svijet bi bio savršen. Tu su još i trutovi, ali i mlade pčele koje također imaju važnu funkciju. Svi produkti koje pčele stvore iznimno su dobri za ljudsko zdravlje. Propolis je dobar za bolesti za želuca, opekline, a za upale grla dobro ga je staviti na žličicu s malo meda. Mukotrpan je i zahtjevan posao. Iziskuje puno vremena, rada i truda, ali se isplati, kaže mladi pčelar za Agroklub.