Znanstvenici možda pronašli nepoznate oblike života na Antarktici - Monitor.hr
08.09.2017. (08:02)

Novi život

Znanstvenici možda pronašli nepoznate oblike života na Antarktici

Znanstvenici sa Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) vjeruju da bi nepoznati oblici života mogli živjeti u ledenim pećinama na Antarktici. Duboko u ledenim pećinama, izdubljenim parom iz aktivnog vulkana Mount Erebus na Ross Islandu, znanstvenici su pronašli tragove DNA algi, malih životinja i do sada nepoznatih životnih oblika. “U tim pećinama može biti vrlo toplo, u nekima čak i do 25 Celzijevih stupnjeva. Većina pronađenih DNA uzoraka su slični već pronađenim biljkama i životinjama u drugim dijelovima Antarktike. No, nismo uspjeli prepoznati sve dijelove”, izjavila je u priopćenju voditeljica istraživanja Ceridwen Fraser. ABC, Index


Slične vijesti

Nedjelja (11:00)

Neutrini, ali naopačke: kad svemir zaboravi slijediti upute

Signali iz Zemljine utrobe zbunili znanstvenike – fizika još nema odgovor

NASA-in eksperiment ANITA otkrio je neobične radio signale koji dolaze iz smjera ispod horizonta, kao da su prošli kroz Zemlju – što fizika neutrina ne dopušta. Drugi detektori poput IceCubea i Pierre Augera nisu pronašli slične dokaze, pa priroda signala ostaje neobjašnjena. Teorije uključuju tau neutrine, no ni one se ne poklapaju s podacima. Novi eksperiment PUEO, deset puta osjetljiviji, bit će lansiran krajem godine kako bi rasvijetlio ovu znanstvenu enigmu. Index

05.04. (20:00)

Kad priroda napravi nenajavljeni "renovation", znanstvenici upadnu bez najave

Led puca, život iskače: Antarktika skriva podvodne tajne

Odlomljena santa leda s ledene ploče George VI na Antarktici otkrila je skriveni ekosustav spužvi, koralja i drugih nepoznatih bića na dubini od 230 metara. Znanstvenici su pomoću ROV-a SuBastian istraživali područje danima, prikupljajući uzorke i podatke. Organizmi tamo žive desetljećima, možda i stoljećima, potpuno zaklonjeni ispod 150 metara leda. Otkriveno je da, čim led nestane, život brzo osvaja novootkriveni prostor, bacajući novo svjetlo na tajanstvene dubine Antarktike. Green

03.03. (21:00)

Led koji nas čuva, zasad

Antarktička cirkumpolarna struja mogla bi usporiti za oko 20 posto do 2050., što bi imalo velike posljedice na klimu

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske “oceanske pokretne trake”, koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean. Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju. Ako se ovaj trenutni ‘motor’ pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova, kazuju klimatski znanstvenici. HRT

13.01. (14:00)

Možda nas samo trola

Nakon četiri godine, ozonska rupa iznad Antarktike vraća se u normalu

Antarktička ozonska rupa 2024. godine prekinula je niz dugotrajnog trajanja, zatvorivši se početkom prosinca, bliže povijesnom prosjeku. Razvoj rupe započeo je kasnije zbog poremećaja polarnog vrtloga u srpnju, no do kraja rujna dosegla je vrhunac od 22 milijuna km². Stabilizirala se tijekom studenog i zatvorila u prosincu, u skladu s prosječnim datumom zatvaranja. Montrealski protokol i dalje je ključan u borbi protiv ozonskog oštećenja, uz nadu u oporavak u budućnosti. Green

12.01. (21:00)

Tamo ćemo ljeti

Najhladnija mjesta na svijetu su na Antarktici

Od deset najnižih temperatura izmjerenih na Zemlji četiri najhladnija su s područja Antarktika. Ondje je 2010. godine izmjereno čak -92,3°C, navodi Science Focus BBC. Ljudi jedva mogu preživjeti najhladnija mjesta na Zemlji. Koža bi se, ako bi bila izložena, smrznula u roku od nekoliko minuta, a kapljice u vašem dahu pretvorile bi se u kristale dok izdišete. To su rezultati mjerenja od 1950-ih do 2010. HRT

05.08.2024. (21:00)

Njoj se nikud ne žuri

Najveća santa leda na svijetu ostala zarobljena, što je odlična vijest

Nakon što je na dnu oceana provela u stanju mirovanja više od 30 godina, santa leda, koja nosi naziv i santa A23a, 1986. godine odvojila se od antarktičke obale. No tada nije stigla daleko, već se nasukala u Weddellovo more i ondje se fiksirala kao ledeni otok. Nakon gotovo 40 godina, nakon što se njezina ledena masa smanjila, santa leda se ponovno pokrenula 2020. godine, a znastvenici su očekivali da će je struje odnijeti prema južnom Atlantskom oceanu, na takozvanom “putu ledenjaka”, gdje će se postupno otapati i u konačnici nestati. Međutim, kako piše BBC News, dogodilo se nešto neočekivano, ledenjak A23a se već mjesecima vrti na mjestu sjeverno od Antarktika, a “uhvaćena” je u Taylorov stup. Topljenje ovolike količine leda na “putu ledenjaka” zasigurno izazavalo povećanje razine mora, a samim time i promjene u morskom ekosustavu. Green

28.04.2024. (14:00)

Sunce, smiluj se

Zbog ozonskih rupa živi svijet na Antarktici dobiva opekline od Sunca

Vjeruje se da je glavni uzrok gubitka ozona količina dima iz australskih šumskih požara, koji su potaknuti klimatskim promjenama. Studija je objavljena u časopisu Global Change Biology. Gubitak ozona specifičan je za polove zbog kemijskih reakcija koje se događaju pri vrlo niskim temperaturama i visokim atmosferskim oblacima. Te reakcije razgrađuju ozon – stvarajući rupu u sloju. To omogućava proboj UV zraka, koje povećavaju rizik od raka kože i katarakte kod ljudi, ali istraživači još ne znaju vrijedi li isto za antarktičke sisavce i ptice. Pretpostavka je da ih perje i krzno zasad dovoljno štite, no moguće je oštećenje vida. BBC

19.07.2023. (12:00)

Zadnja prilika za posjet

S ledom se ne pregovara – Grenland i zapadni dio Antarktike mogli bi potpuno nestati

Porastu li temperature za 2-3 °C, ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika mogle bi potpuno nestati, a topljenje samo grenlandske ploče potencijalno bi podiglo razinu mora za 7,4 metra. Znanstvenici su možda podcijenili koliko su ledenjaci osjetljivi na globalno zatopljenje, što znači da može doći do prekretnice prije nego što mislimo. Neodložnim poduzimanjem snažnih mjera usmjerenih na klimu, mogli bismo spasiti velik dio grenlandske ledene ploče, suzbiti širenje požara, smanjiti porast učestalosti i ozbiljnosti suše, povećati sigurnost hrane i osigurati nastanjiv svijet. Poslovni