• 13.02. (15:30)

    Lille na jedan uloženi euro vratio šest do osam: Što su drugi gradovi imali od titule Europske prijestolnice kulture

    Dobar članak o povijesti, značenju i smislu Europskih prijestolnica kulture (European Capitals of Culture). Želja za povezivanjem jedan je od osnovnih motiva na temelju kojeg su 80-ih godina 20. stoljeća tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercury i njen francuski kolega Jack Lang, navodno čekajući na aerodromu svoj let, osmislili projekt Europske prijestolnice kulture. Naglasiti bogatstvo i različitost kultura u Europi, slaviti one dijelove kulture koje Europljani dijele, povećati svijest o pripadanju istom kulturnom krugu i njegovati doprinos kulture razvoju gradova… Novi list. Rijeka je EPK sljedeće godine.

    29.05.2015. (17:59)

    Korak do počasti

    Objavljen drugi krug izbora za Europsku prijestolnicu 2020.

    Rijeka, Pula, Osijek i Dubrovnik četiri su hrvatska grada, od devet koji su predali kandidaturu za Europsku prijestolnicu 2020., koji idu u drugi krug izbora, a tko će od ta četiri, uz jedan irski grad, doista to i biti, znat će se početkom iduće godine, objavio je u petak predsjednik Povjerenstva dvanaest nezavisnih stručnjaka Steve Green iz Velike Britanije. Ministar kulture Berislav Šipuš izrazio je pak zadovoljstvo što iskazana trka u kulturi budi nadu i šansu da će kultura biti stavljena u samo središte zbivanja. T-Portal

    21.04.2015. (21:18)

    Gradovi bez knjiga

    Jergović: Može li grad bez knjižara biti prijestolnica kulture?

    “Čak devet hrvatskih gradova prijavilo se za europsku prijestolnicu kulture 2020. Tada bi, kako stoje stvari, uz jedan hrvatski grad ovu dužnost trebao ponijeti i jedan grad u Irskoj. Javili su se tako Zadar, Osijek, Đakovo, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin s okolicom, Rijeka i Zagreb. U jedva dva od tih gradova postoji pristojna knjižara, a u polovini nema dućana koji bi se ni najdobronamjernije mogao nazvati knjižarom. Osim Zagreba, nijedan grad nema koncertnu dvoranu. Osim u Zagrebu i Rijeci, antikvarijat je čudo neviđeno. Osim u Zagrebu, niti u jednom od gradova nema ozbiljnije nakladničke kuće. U nekima – ne spominjimo imena, jer zvuči uvredljivo – dvadeset i pet godina nije objavljena knjiga”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji

    18.04.2015. (06:41)

    Kulturne uzdanice

    Devet hrvatskih gradova bori se za titulu europske prijestolnice kulture

    Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš izvijestio je u petak poslijepodne kako je devet hrvatskih gradova – Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb ušlo u drugi krug natjecanja za titulu grada europske prijestolnice kulture 2020. godine. Šipuš je podsjetio kako je 16. travnja 2014. odlukom EU Hrvatska dobila prigodu da sudjeluju u natjecanju za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. “EU na taj način potiče očuvanje identitetskih i kulturnih silnica”, napomenuo je dodavši kako su, bez obzira na to koji će grad ponijeti tu laskavu titulu, svi hrvatski gradovi prijestolnice kulture. Net

    07.03.2015. (12:50)

    Što se krije iza lijepe fasade?

    Europska prijestolnica kulture – između slike i prilike

    Jedna od prilika koju nudi projekcija prijestolnice kulture (za titulu se kandidira čak devet hrvatskih gradova) jest rješavanje nezaposlenosti, posebno među mladima. Njezina je brojka u Hrvatskoj premašila 50%, čime je jedna od najvećih u Europi. No, koliko ljudi EPK realno može zaposliti, na kojim mjestima i pod kojim uvjetima? I, na što se uopće misli kad se kaže – zaposliti? Naime, njegova retorika ističe aktivnu participaciju, ali je odmah izjednačava s volontiranjem. Bilten

  • 13.02. (15:30)

    Lille na jedan uloženi euro vratio šest do osam: Što su drugi gradovi imali od titule Europske prijestolnice kulture

    Dobar članak o povijesti, značenju i smislu Europskih prijestolnica kulture (European Capitals of Culture). Želja za povezivanjem jedan je od osnovnih motiva na temelju kojeg su 80-ih godina 20. stoljeća tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercury i njen francuski kolega Jack Lang, navodno čekajući na aerodromu svoj let, osmislili projekt Europske prijestolnice kulture. Naglasiti bogatstvo i različitost kultura u Europi, slaviti one dijelove kulture koje Europljani dijele, povećati svijest o pripadanju istom kulturnom krugu i njegovati doprinos kulture razvoju gradova… Novi list. Rijeka je EPK sljedeće godine.

    08.01. (10:45)

    Plovdiv i Matera, Europske prijestolnice kulture 2019. – Matera je južni talijanski gradić izgrađen u pećinama, Plovdvi drugi najveći bugarski grad

    Iscrpnije...
    29.05.2015. (17:59)

    Korak do počasti

    Objavljen drugi krug izbora za Europsku prijestolnicu 2020.

    Rijeka, Pula, Osijek i Dubrovnik četiri su hrvatska grada, od devet koji su predali kandidaturu za Europsku prijestolnicu 2020., koji idu u drugi krug izbora, a tko će od ta četiri, uz jedan irski grad, doista to i biti, znat će se početkom iduće godine, objavio je u petak predsjednik Povjerenstva dvanaest nezavisnih stručnjaka Steve Green iz Velike Britanije. Ministar kulture Berislav Šipuš izrazio je pak zadovoljstvo što iskazana trka u kulturi budi nadu i šansu da će kultura biti stavljena u samo središte zbivanja. T-Portal

    21.04.2015. (21:18)

    Gradovi bez knjiga

    Jergović: Može li grad bez knjižara biti prijestolnica kulture?

    “Čak devet hrvatskih gradova prijavilo se za europsku prijestolnicu kulture 2020. Tada bi, kako stoje stvari, uz jedan hrvatski grad ovu dužnost trebao ponijeti i jedan grad u Irskoj. Javili su se tako Zadar, Osijek, Đakovo, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin s okolicom, Rijeka i Zagreb. U jedva dva od tih gradova postoji pristojna knjižara, a u polovini nema dućana koji bi se ni najdobronamjernije mogao nazvati knjižarom. Osim Zagreba, nijedan grad nema koncertnu dvoranu. Osim u Zagrebu i Rijeci, antikvarijat je čudo neviđeno. Osim u Zagrebu, niti u jednom od gradova nema ozbiljnije nakladničke kuće. U nekima – ne spominjimo imena, jer zvuči uvredljivo – dvadeset i pet godina nije objavljena knjiga”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji

    18.04.2015. (06:41)

    Kulturne uzdanice

    Devet hrvatskih gradova bori se za titulu europske prijestolnice kulture

    Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš izvijestio je u petak poslijepodne kako je devet hrvatskih gradova – Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb ušlo u drugi krug natjecanja za titulu grada europske prijestolnice kulture 2020. godine. Šipuš je podsjetio kako je 16. travnja 2014. odlukom EU Hrvatska dobila prigodu da sudjeluju u natjecanju za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. “EU na taj način potiče očuvanje identitetskih i kulturnih silnica”, napomenuo je dodavši kako su, bez obzira na to koji će grad ponijeti tu laskavu titulu, svi hrvatski gradovi prijestolnice kulture. Net

    07.03.2015. (12:50)

    Što se krije iza lijepe fasade?

    Europska prijestolnica kulture – između slike i prilike

    Jedna od prilika koju nudi projekcija prijestolnice kulture (za titulu se kandidira čak devet hrvatskih gradova) jest rješavanje nezaposlenosti, posebno među mladima. Njezina je brojka u Hrvatskoj premašila 50%, čime je jedna od najvećih u Europi. No, koliko ljudi EPK realno može zaposliti, na kojim mjestima i pod kojim uvjetima? I, na što se uopće misli kad se kaže – zaposliti? Naime, njegova retorika ističe aktivnu participaciju, ali je odmah izjednačava s volontiranjem. Bilten