02/04/2024 - Monitor.hr
02.04. (23:00)

Digitalizacija i što smo još rekli

Više od pola svjetskog gospodarstva testira digitalne valute

Ukupno 134 države, koje predstavljaju 98 posto globalnog gospodarstva, razmatraju uvođenje digitalne inačice svojih valuta. Više od pola njih su u naprednoj fazi razvoja, pilot fazi ili fazi pokretanja, pokazalo je istraživanje američkog think tanka Atlantic Council. Zagovornici tvrde kako će će digitalne valute otvoriti nove mogućnosti i pružiti alternativu fizičkoj gotovini kojoj, čini se, nema spasa. Protivnici ukazuju na to kako bi digitalna valuta vlastima mogla omogućiti guranje nosa tamo gdje mu nije mjesto. Trenutno je u tijeku oko 36 pilot projekata, uključujući kineski e-CNY kojeg testira 260 milijuna ljudi u 25 gradova te u Europi, gdje Europska središnja banka (ECB) šest mjeseci radi na pripremi digitalnog eura. Nastojanja ECB-a mogla bi kopirati druga vodeća velika gospodarstva. Mreža

03.04. (00:00)

Ljubav ili smrt

Basara: Psihološka pozadina

Godinama, ako ne i decenijama, govorim i pišem da naš problem nisu loše politike, nego loša psihologija, koja, istina, onemogućava – kad zatreba i nasilnim putem – afirmaciju nekih boljih politika, ali politike su u tom zamešateljstvu ipak posledica. Gde je uzrok. Osnovna karakteristika psihologije o kojoj govorimo – koja je u Srbiji maltene obavezna za sve – jeste reagovanje emocijama na situacije u kojima bi valjalo reagovati racionalno. Same po sebi uzete, emocije su jako dobra stvar, nevolja s njima je to što su nestabilne, nekontrolabilne i što se previše lako pretvaraju u svoju suprotnost.

Gotovo svakog meseca u novinčinama nailazimo na naslove: „žena ubila muža, muž zaklao ženu“. Ali ako malo mućnemo glavom, brzo ćemo dokonat da je okidač za ta ubistva – ako zanemarimo brakove iz računa, koji nisu garancija da ubistva neće biti – bila ljubav, a ne mržnja. Razloge pretvaranja ljubavi u mržnju nema svrhe analizirati, bezbroj ih je. Zadržaćemo se na ključnom zaključku naše današnje kolumne: na ljubav se na duže staze nije pametno oslanjati. Svetislav Basara

02.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Za napuštanje kućnih ljubimaca od danas možete otići u zatvor (N1)
  • HDZ-ov Branko Bačić i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović povezani s unosnim biznisom na Blatu na Korčuli, Nacional piše kako su kažnjeno prijavljene osobe bliske njima, tereti ih se da su oštetili lokalnu udrugu za više milijuna kuna
  • Analitiar Čović: Oporba bez Milanovića nije imala šanse. Možemo je napravio odličan potez nesudjelovanjem u koaliciji sa SDP-om (Index)
  • Kia povlači više od 427.000 svojih SUV vozila Telluride nakon što je utvrđeno da bi se mogli sami pokrenuti ako bi bili parkirani na nizbrdici (Poslovni)
  • SDP-ov masterplan: Milanović planira Grbina pretvoriti iz opjevanog političkog autsajdera u kandidata SDP-a za novog predsjednika Hrvatske (Nacional)
  • U Međimurju postavljen prvi automat za vino, nudi i vodu, čaše i otvarač (Index)
02.04. (22:00)

Puno buba

Ovako nešto nije bilo od 1803: Jugoistok SAD-a će zadesiti velika invazija kukaca

Riječ je o insektima s crvenim očima i krilima koji se zovu periodične cikade i pojavljuju se u ciklusima od 13 do 17 godina. Prvi put od 1803. godine došlo je do geografskog poklapanja, ali i poklapanja životnih ciklusa dviju kolonija, te će brojni insekti istodobno izaći na površinu zemlje. Ovi kukci godinama ostaju pod zemljom, gdje se hrane sokom korijenja stabala, a na površinu izlaze samo radi parenja, što traje nekoliko tjedana. “Milijarde, čak trilijuni cikada istovremeno će izaći iz zemlje u 17 država“, za Live Science izjavio je Chris Simon, profesor na Odsjeku za ekologiju i evolucijsku biologiju na UConn-u. Ove malene bube skoro mjesec dana prekrivat će grane drveća, putokaze i pločnike, a njihovo glasanje čut će se na kilometar. No, prizori će biti zanimljivi, ali bezopasni. Green

02.04. (20:00)

Tarantino susreće De Palmu na Balkanu

Damir Radić o novom filmu Poslednji Strelac: Blagoglagoljivi gadovi

Priča filma bavi se nasmrt bolesnim Nenadom Kuruzovićem (Nenad Jezdić), bivšim pripadnikom tajne policije (BIA) kojem je prije deset godina opasni kriminalac Atanasije (Miodrag Krstović) greškom ubio voljenu ženu. U ono doba Kuruzović i najbliži mu suradnik iz BIA-e Baltazarević (Miloš Timotijević) nisu se uspjeli dokopati Atanasija, no potonji se sad iz Pariza vraća u Beograd i Baltazarević želi angažirati umirovljenog Kuruzovića da ga po nalogu službe smakne i usput se osveti. Umjesto produkcijski zahtjevnijih oružanih obračuna, izrazito prevladavaju dijaloški prizori; doista, “Poslednji strelac” neuobičajeno je blagoglagoljiv film za svoj žanrovski kontekst, pri čemu se ne radi o tarantinovskom tipu iskričavo osebujnih replika, premda u dijalozima ima (solidnog) humora. Uglavnom, kad se plusevi i minusi zbroje, “Poslednji strelac” korektan je izdanak žanrovskog filmovanja na ovim prostorima. Damir Radić za Novosti.

02.04. (19:00)

Brze i kratke

  • Krenula predizborna kampanja, Rijeke pravde predstavile kandidate (N1), Možemo ima program za mlade. Vaučeri za 18. rođendan, pravo na slobodno vrijeme… (Index), Butković u Rijeci odgovorio Sandri Benčić koja je iznijela tvrdnje da je njegov brat za nizak iznos kupio vrijednu parcelu u blizini Novog Vinodolskog: ‘moj brat nije kupio nikakvo pomorsko dobro, pozivam Povjerenstvo za sukob interesa i pravnu stračnjakinju koja je studirala 18 godina‘ (N1)
  • Leković: Lažni narativ o pogibiji Josipa Jovića školski je primjer instrumentaliziranja novije hrvatske povijesti (Nacional)
  • Rundek s bendom iz Bihaća snimio Enu na francuskom (N1)
  • Donald Trump bolje stoji u predizbornoj kampanji nego na burzi, dionica njegove kompanije krenula prema dolje – jučer cijena pala 21 posto (Lider)
  • Mladi Hrvati treći po potrošnji kanabisa, narasla potrošnja kokaina, pokazuje analiza otpadnih voda (tportal)
  • HŽ objavio statistiku: lani su vlakovi kasnili 112 dana, što je oko 2600 sati. Isplatili naknadu u iznosu od 1787 eura za 200 putnika (Indexl)
02.04. (18:00)

Zamisli kak' to može vući

Snimljena nova, jasnija fotografija crne rupe, narančaste linije prikazuju djelovanje magnetskog polja

Crna rupa Sagittarius A* nalazi se na oko 27 tisuća svjetlosnih godina od Zemlje, a oko tisuću je puta manja od one u središtu galaksije M87 (koja je i značajno udaljenija). Zbog toga je njihova međusobna sličnost još zanimljivija, jer očito pojava pravilnog i snažnog magnetskog polja ne ovisi o masi crne rupe. Ono što sada vidimo je da postoje snažna, iskrivljena i organizirana magnetska polja blizu crne rupe u središtu galaksije Mliječna staza. Snimajući polariziranu svjetlost koja dolazi od užarenog plina u blizini crnih rupa, izravno možemo zaključivati o strukturi i snazi magnetskih polja, koja prožimaju protok plina i materije koju crna rupa ‘proždire’ i izbacuje. Polarizirana svjetlost daje nam informacije o astrofizici, svojstvima plina i mehanizmima koji se odvijaju dok se crna rupa ‘hrani'”, kažu voditelji projekta. Bug

02.04. (17:00)

Kupi manje za više love

Još jedna analiza mandata HDZ-ove vlade: Rasle plaće i mirovine, ali i siromaštvo

Vlada će se pohvaliti kako je u ovom mandatu osigurala rekordan rast plaća, ne samo u državnim i javnim službama, koje je ove godine po prvi puta počastila i uskrsnicom, već na cijelom tržištu. No, tome je pridonio i nedostatak radne snage. Od listopada 2016. plaće su rasle 490 eura u neto iznosu, što je točan podatak kada se promatra nominalan rast plaća. Kada se u kretanje prosječne bruto i neto plaće u promatranih nepunih osam godina ukalkuliraju inflatorna kretanja, izračun pokazuje kako su plaće rasle i nominalno i realno, realan rast je nešto više od 30 posto, dok je medijalna plaća rasla oko 26. U snažniji rast mirovina nije se ulagalo, već se provodilo samo redovito zakonsko usklađivanje. Da nije bilo bunta liječnika, sudaca, pravosudnih dužnosnika i sudskih službenika i namještenika, a potom i dijela obrazovnog sustava, Vlada bi se mogla pohvaliti kako je u mandatu imala idiličan odnos sa socijalnim partnerima. Paralelno s rastom prosječnih plaća, raslo je i siromaštvo, u riziku od siromaštva je više od 743 tisuće ljudi. Faktograf

02.04. (16:00)

Iskažimo dobrodošlicu umjetničkim performansom, kad već političari neće

Postnikov o Venecijanskom bijenalu: Dobar odabir hrvatskog predstavnika oko važne teme – migranata

Na Venecijanskom bijenalu koji se otvara idućeg mjeseca Hrvatsku će predstavljati projekt Vlatke Horvat “Priručnim sredstvima”. Horvat je međunarodno priznata umjetnica, Bijenale je prestižna svjetska manifestacija, ovo je dakle stvar od nacionalnog značaja: nimalo čudno što se na nedavnoj press konferenciji u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, uz autoricu izložbe i kustosicu Antoniu Manjaču, pojavila sama ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek da se pohvali angažmanom svoga ministarstva oko važnog i skupog projekta. A s obzirom na krovnu temu izložbe “Stranci posvuda”, koju je osmislio ovogodišnji kurator Adriano Pedrosa, njeno je ministarstvo – treba priznati – dobro odabralo tko će nas predstavljati.

Ne samo zato što je Vlatka Horvat veći dio života i karijere provela u inostranstvu, u SAD-u i Velikoj Britaniji, niti zato što se dugi niz godina bavi krhkim i prekarnim društvenim odnosima, nego i zbog koncepta “Priručnih sredstava”. Zamisao je, saznali smo na pressici, jednostavna, ali slojevita: Horvat će u Hrvatskom paviljonu izlagati radove svojih kolegica i kolega, redom migranata i “stranaca” u novim domovinama, koje će joj oni slati neformalnim mrežama i kanalima, preko zajedničkih prijatelja i poznanika. Projekt od nacionalnog značaja pretvorit će se tako u internacionalnu priču o međusobnoj pomoći, prijateljstvu i solidarnosti. Boris Postnikov za Novosti.

02.04. (15:00)

Brze i kratke

  • Pucnjava u školi u Finskoj. Ranjeno više djece, napadač je 13-godišnjak (Index)
  • Lanac trgovina Studenac ide na prodaju, zainteresirana tvrtka CVC Partners iz Luksemburga, prije su pokušali kupiti lanac Tommy (Lider)
  • Još jedna akcija spašavanja ekipe iz Dumovca: Zmije prezimile u regulatoru semafora usred Zagreba (Green)
  • Od travnja se u zagrebačkim kinima mogu gledati kultni Disneyjevi klasici (Journal)
  • Uskrsni vikend proslavljen novim životom: Nakon 18 godina zagrebački zoo dobio mladunče jedne rijetke vrste, sabljorogog oriksa (Green)

02.04. (14:00)

Film koji pogledaš za doručak

Unfrosted: Stiže prvi film kojeg je režirao Jerry Seinfeld

Kratki opis radnje filma glasi: Godina je 1963., a Kellogg’s i Post, zakleti rivali kada je proizvodnja pahuljica u pitanju, utrkuju se u stvaranju proizvoda koje će zauvijek promijeniti lice doručka. Priča je to o ambiciji, izdaji, (ne)uspjehu i – šećeru. Iako su osobe povijesne, radnja je izmišljena. Film na Netflix stiže u petak, 3. svibnja. Journal

02.04. (13:00)

Iz Beograda s ljubavlju

Hali gali Vol. 2: Kad je nastavak bolji od prvog dijela

Nije Baretov Hali Gali Halid, već druga u nizu kompilacija mladih beogradskih bendova.  Čak sedam bendova s prve Hali gali kompilacije prisutno je i na „Hali gali Vol. 2“, a to su KOIKOI, Šajzerbiterlemon, proto tip, Vizelj, Gazorpazorp, Sv. Pseta i Sitzpinker. Od novih imena tu su Ubili su batlera, Daze i Cactus Fields. Sama kompilacija bolje je strukturirana od prethodne, kao što donosi i bolje pjesme jer iskustvo je napravilo svoje. Skoro pa bi se moglo zaključiti da bi s njima rock ponovno mogao ući modu (bar na ovim prostorima), jer ima s čim. Za neka nova pokoljenja ovo bi, figurativno kazano, mogao biti prvi pravi adrenalinski rokenrol Hali gali osjećaj – da ih zalijepi za stolac dok ruke traže nešto čvrsto da se uhvate, jer ova vrsta rock uzbuđenja pripada stvarnosti, a ne prošlosti. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

02.04. (12:29)

Učite efikasnije uz sport – vježbanje poboljšava rezultat na ispitima

02.04. (12:00)

Ako Ukrajina izgubi rat, oko deset milijuna ljudi moglo bi prebjeći u zapadne zemlje

Rusija sada gotovo svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinskog teritorija. Borbe su žestoke, ali jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je rat počela nazivati ratom. Ako padnu veliki gradovi, mogli bismo doživjeti najveći val izbjeglica na svijetu od 1940-ih, smatraju stručnjaci za migracije. Prema podacima medijske službe “Integracija”, od ukupno 4,3 milijuna ratnih izbjeglica iz Ukrajine, u Njemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 milijuna. Njihov broj stalno raste. Prema nekim procjenama ove godine bi u Njemačkoj mogli postavljeno 300.000 novih zahtjeva za azil, što onda direktno utječe na ukrajinske ratne izbjeglice, za koje tada nedostaje smještaj i, posebno, integracijski kapaciteti, što bi dovelo do preopterećenja. DW

02.04. (11:00)

Brze i kratke

  • U sukobu u Kaštel Štafiliću stradala dva muškarca, jedan ranjen hicima iz vatrenog oružja, a drugi sjekirom. Napadač otprije poznat policiji (Index)
  • Bjelorusija održava vojne vježbe blizu granica s EU (tportal)
  • Vlasnici Formule 1 preuzimaju i MotoGP (Autonet)
  • Veliki napad na konkurenciju: Prvi ozbiljan kineski električni automobil BYD jeftiniji je od 10.000 dolara (Revija HAK)
  • Pomama za Xiaomijevim električnim autom pomiče rokove isporuke (Lider)
  • Proklijali luk: Je li siguran za jelo? Ne samo da je siguran, već i vrlo zdrav (N1)
02.04. (10:00)

Atomska kuharica

Nuklearnom fuzijom došli do temperature sedam puta veće od one u jezgri Sunca i održali je manje od minute

Kažu da je to važan korak za razvoj tehnologije koja bi trebala omogućiti komercijalno korištenje fuzije. Nuklearna fuzija nastoji replicirati reakciju koja se događa na Suncu i drugim zvijezdama spajanjem dvaju atoma kako bi se oslobodile ogromne količine energije. Često se naziva svetim gralom čiste energije te ima potencijal za pružanje neograničene energije, piše CNN. Proces najčešće uključuje reaktor u obliku krafne s rupom u sredini, a u kojem se vodik zagrijava do iznimno visokih temperatura kako bi se stvorila plazma. Plazma visoke temperature i visoke gustoće, u kojoj se reakcije mogu odvijati dugo, vitalna je za budućnost reaktora nuklearne fuzije. Plazma na toliko visokim temperaturama su nestabilne, a novim rekordom srušili su vrijeme iz 2021. godine kada su je uspjeli zadržati pola minute. Konačni cilj je da KSTAR bude u stanju održati temperaturu plazme od 100 milijuna stupnjeva tijekom 300 sekundi do 2026., što je “kritična točka”. Index

02.04. (09:00)

Znamo da ga je dobro imati svojeg, ali ne znamo što bismo s njim

Vodik je gorivo budućnosti, u Hrvatskoj je u tijeku probna proizvodnja, ali zasad nema planova za njegovu potrošnju

Zelena transformacija prepoznala je vodik kao gorivo budućnosti. Dva su načina na koji bi on mogao pomoći u dekarbonizaciji gospodarstva. U prometnom sektoru desetljećima je poznat kao gorivo u tehnologiji gorivih ćelija. U procesu obrnutom od elektrolize u gorivim ćelijama spajaju se vodik i kisik te nastaje električna energija i voda. Dobivena struja zatim pokreće elektromotore u vozilima koja na taj način postaju male elektrane. Drugi je način korištenje vodika u industrijskim procesima kao sirovine umjesto plina, poput proizvodnje kemikalija i gnojiva, te u opskrbi zgrada toplinskom i električnom energijom. U Hrvatskoj je u tijeku pokusni projekt za proizvodnju zelenog vodika. Međutim, industrijske potražnje za njim nema, tako da zasad preostaje proizvodnja za izvoz. Lider