25/04/2024 - Monitor.hr
25.04. (23:00)

Nešto se izlilo u proljeće, a to nisu rijeke...

Činjenica je da su birači u Hrvatskoj većinski birali između desnih i još desnijih opcija, dok ljevica stagnira

Politička ljevica u Hrvatskoj na četvrtim saborskim izborima zaredom (2015, 2016, 2020, 2024.) ostaje u manjini. SDP stagnira, Radnička fronta se vratila u izvanparlamentarne okvire, Možemo! je narastao za tri fotelje. Može li se takav rezultat smatrati uspjehom? Valja uzeti u obzir kako su stranke lijevog centra dobile desetke tisuće glasova više, a osvojile manje mandata od HDZ-a. Na to je utjecao način na koji su prekrojene izborne jedinice. No, bez obzira na to, ovaj rezultat može se smatrati dobrim. SDP je već kompromitiran zbog svojih neoliberalnih, odnosno, tehnomenadžerskih politika koje su dopustile da se SDP zarobi na dva nova načina, Možemo je najbliži zapravo “zelenima”, dok je Radnička fronta marginalizirana zbog demonizacije u medijima i manjka financija u svojoj organizaciji. Dragan Markovina kaže da je danas ljevica zastupljenija u Saboru nego prije, iako je manjak dogovora nekoliko stranaka veliki gubitak. Potrebno je ponovno pozicioniranje ljevice, smatraju sugovornici za H-alter.

26.04. (00:00)

Ako je kome trebala znanstvena potvrda

Novo istraživanje potvrdilo svijest među životinjama

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature sugerira da životinje, od hobotnica do pčela, možda dijele s ljudima svjesne doživljaje. Istraživanje je pokazalo da hobotnice mogu rješavati složene zagonetke i osjećati bol, dok su ponašanja poput tuge ili radosti uočena kod vrana, pasa i drugih životinja. Čak i insekti, kao što su pčele, pokazuju ponašanja koja impliciraju svjesne doživljaje. Ova saznanja postavljaju važna etička pitanja o zaštiti i dobrobiti životinja te potiču na promišljanje o načinu na koji postupamo s njima. (Geek.hr)

25.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Tko bi mogao naslijediti Ursulu Von Der Leyen na čelu EK? Spominju se Mario Draghi, Roberta Metsola, Christine Lagarde, Klaus Iohannis i Andrej Plenković (HRT)
  • Prva anketa o popularnosti stranaka nakon izbora: narasli SDP, Možemo i Domovinski pokret, HDZ u padu, Plenković najnegativniji političar (Index)
  • Vujčić: Pada potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj (Lider)
  • Novi elektromotorni vlak vozi našim prugama, postiže brzinu do 160 km/h (Poslovni)
  • Umro je makedonski kralj nogometnih namještaljki Velibor Džarovski (tportal)
  • Oživljava se forumski Klub knjige, predlažu se knjige za zajedničko čitanje i recenziranje, određeni popisi i pravila
25.04. (22:00)

Pitanje koje nam je kao djeci bio problem broj 1 svakog ljetovanja

Zašto je more slano: 6 znanstvenih objašnjenja

Zašto je more slano? Ovo pitanje intrigira mnoge, a odgovori leže u složenim znanstvenim procesima.

  1. Erozija stijena donosi minerale u oceane. Dok kiša pada, to nije samo voda. Kiša, naime, djeluje kao prirodna kiselina koja razgrađuje stijene. Tu dolazi do erozije, odnosno oslobađanja minerala iz stijena koje tako odlaze u rijeke, potoke i sve do oceana.
  2. Hidrotermalni izvori, smješteni na morskom dnu, izbacuju mineralima bogatu vodu.
  3. Isparavanje povećava koncentraciju soli, posebno u zatvorenim vodama poput Mrtvog mora, koje je jedno od najslanijih voda na svijetu. Smješteno između Jordana i Izraela, Mrtvo more ima slanost koja premašuje 30%, što je gotovo deset puta veća od većine svjetskih oceana.
  4. Zatvorena jezera poput Kaspijskog i Velikog slanog jezera postaju izrazito slana bez prirodnog odljeva koji bi razrijedio akumuliranu sol.
  5. Subdukcijske zone i vulkanska aktivnost također doprinose slanosti mora.
  6. Globalno zagrijavanje mijenja obrasce cirkulacije i slanost, što utječe na morski život. (Geek.hr)
25.04. (21:00)

Da ne velite da nemate kamo ići

Proljetni festivali na otvorenome u Zagrebu: od Welcome Spring Festivala do Zagreb Music Festa

Journal donosi popis, do sada najavljenih, proljetnih festivala na otvorenom u Zagrebu.

  • Welcome Spring Festival će se od 29. travnja do 5. svibnja održati u parku kod kluba Route 66. Koncerti, radionice, stand up nastupi, kvizovi i sl. Program
  • Asian Street Food Festival će dašak azijske kulture i tradicije donijeti od 6. do 12. svibnja na zagrebački Trg Josipa Jurja Strossmayera
  • Pizza festival Zagreb će od 27. svibnja do 2. lipnja uveseljavati sve ljubitelje Pizze i to na Trgu Josipa Jurja Strossmayera
  • Zagreb Beer Fest ove se godine održava od 23. do 26. svibnja u Parku dr. Franje Tuđmana. Na festival stižu Edo Maajka, Kawasaki 3P, TBF, Vojko V, Miach, MORT i IDEM i mnogi drugi. Sve novosti vezane uz festival pratite ovdje.
  • Zagreb Music Fest, trodnevni open air festival na Jarunu, održat će se od 30. svibnja do 1. lipnja. Festival otvara Parni valjak, drugi dan glazbu pušta DJ Boris Brejcha treći dan svira Dubioza Kolektiv. Više detalja ovdje
25.04. (20:00)

Evo vlade, samo što nije

Đikić: Inat-koalicija

Šef HDZ-a zna da ga čekaju poniženja od ljudi o kojima ne misli ništa dobro. Unutarstranački pritisak da se pod svaku cijenu sklopi dogovor s DP-om previše je snažan da bi ga mogao zanemariti. Plenković više nije dovoljno politički jak da se odupre i provede svoju volju. “Da je manje ljudi izišlo na izbore, osvojili bismo 66 mandata i već bismo imali vladu. Ja sad jamčim da oni neće doći do 76. To su gubitnici koji imaju program da se prave da su pobjednici. Ja ću sad iz inata, iz dišpeta, formirati 76”, izjavio je Plenković u ponedjeljak. Ako se uspostavi, bit će to, znači, vlada iz inata, i to, prije svega, iz inata Zoranu Milanoviću, a ne iz Plenkovićeva uvjerenja da čini nešto dobro, bilo za sebe, bilo za Hrvatsku. Ivica Đikić za Novosti.

25.04. (19:00)

Se dela il' se samo lenguzi?

DZS: prošle je godine u Hrvatskoj bilo nešto više od 3,2 milijuna radno sposobnih osoba, a zaposleno tek pola od toga

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine u Hrvatskoj bilo 3,266 milijuna radno sposobnih osoba. Zaposleno je u prosjeku bilo milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 106 tisuće. Stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine starosti je iznosila 65,7%, a stopa nezaposlenosti 6,2%. Najviše zaposlenih je bilo u prerađivačkoj industriji (270 tisuća), zatim u trgovini na veliko i malo (227 tisuća), u obrazovanju (140 tisuća). Slijede građevina, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (Poslovni puls)

25.04. (18:00)

Fuzijski reaktor umjesto peći na drva

Uređaj za fuzijsku energiju FuZE dosegao temperaturu od 37 milijuna stupnjeva

Istraživanje, objavljeno u časopisu Physical Review Letters, detaljno opisuje mjerenja napravljena u Z-pinch eksperimentu (FuZE) od 1-3 keV temperature elektrona u plazmi, što je otprilike ekvivalent rezultatu od 11 do 37 milijuna celzija. FuZE je najjednostavniji, najmanji i najjeftiniji uređaj koji je to postigao, a Zapova tehnologija, kažu, mogla bi se iskoristiti za proizvodnju obilja energije bez ugljika. Bug

25.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Gong: Tisuće ostalo bez biračkog prava na izborima, hoće li se problemi ispraviti do europskih? (N1)
  • Mogući raskol u Domovinskom pokretu – Plenković odbio Penavu, Hasanbegović neće biti ministar; glasači ljuti: ‘Samo pregovaranje s HDZ-om je izdaja’ (Nacional)
  • Stigli Rafalei, javili se piloti: “Hrvatski zračni prostor od danas će biti još sigurniji, vratili smo se kući” (N1)
  • Nova Miss Universe Buenos Airesa ima 60 godina (Index)
  • Ivan Bilić, nasljednik Lukše Jakobušića na mjestu predsjednika Hajduka, predstavio se javnosti (tportal)
  • Billie Eilish u intervjuu za Rolling Stone otkrila puno pikantnih detalja iz osobnog života, kako je privlače žene i kako joj masturbacija pomaže u životu. Rekla je nešto i o novom albumu (Muziku)
  • Potvrđeni novi headlineri za RockLive: Partibrejkersi i Zabranjeno pušenje dolaze u Koprivnicu. Otprije tu su Pipsi, Kawasaki 3P, Savršeni Marginalci, Six Pack, Vojko V…
  • Evo kako je prošla ovogodišnja Noć knjige (HRT), javni televizijski servis donosi pregled Tjedna knjige na Trećem kojim obilježavaju Marulićeve dane, Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjiga, uz razgovore o knjigama i književnicima, dokumentarne premijere i filmski maraton posvećen filmu i književnosti
25.04. (16:00)

Vrijeme je da napravim svoj vrt

Cijene na tržnicama: Brokula je lani bila 70 centi, danas je 4 eura

Nakon što se Hrvatska nekoliko dana grijala na ljetnim temperaturama usred proljeća i nakon što se temperatura preko noći snizila na sedam stupnjeva, temperaturne skokove su najviše osjetile povrtne kulture. Inflacija, cijene goriva i gnojiva, klimatske promjene – sve to utječe na cijene voća i povrća na tržnicama. Tako smo brokulu lani kupovali za 70 centi, a danas je 4 eura. Blitva je također četiri eura, a bila je 10 do 12 kuna (cca. 1,5 eura), ističu prodavači na Zadarskoj tržnici. (Tportal)

25.04. (15:00)

Kad su neki jednakiji od drugih

Veni vidi vici: Film o nedodirljivosti privilegiranih na korak je do remek-djela

U jeku izborne kampanje, 2016. godine, kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump, izjavio je da bi on mogao iz čista mira ustrijeliti čovjeka nasred Pete Avenije u New Yorku, a da zbog toga ne bi izgubio niti jednog jedinog glasača. Tužna istina je da je Trump bio sasvim u pravu: takvo što zapravo savršeno ide uz njegov karakter, ali sama izjava je zapravo tek pojednostavljena parafraza poznatog citata libertarijanske „filozofkinje” i spisateljice Ayn Rand iz njenog romana „Veličanstveni izvor“. Točan citat glasi ovako: „Poanta je, tko će me zaustaviti.”

„Veni Vidi Vici“ počinje jedinom hiper-stiliziranom scenom polo-utakmice koja se završava nesankcioniranim faulom. Taj faul koji je njenoj momčadi donio pobjedu napravila je adolescentica Paula (Goschler), znajući da za njega neće biti sankcionirana, dok po načelima citata živi jedan od članova publike, njen otac Amon Maynard (Rupp). On je ultra-bogataš, multimilijarder, investitor i „serijski donator” koji ima jedan „obično-neobičan” hobi. On, naime, lovi, ali ne životinje, nego ljude: šetače i rekreativce u parku, izletnike, čak i bicikliste na utrci. U možda najsmjelijem „podvigu” vidimo ga kako ustrijeli biciklistu da bi se njegova tijela riješio uz pomoć pobočnika, ukrao mu bicikl, ispalio šalu na temu reciklaže i sam se od srca smijao njoj. Lupiga

25.04. (14:00)

U potrazi za dobrim sf-om

Izdisaj: Ted Chiang kroz spekulativnu fikciju filozofski propituje društvo našeg doba

Ime vam na prvu možda ništa ne znači, ali ako ste gledali film “Dolazak” (2016) Denisa Villeneuvea, onda ste otprilike stekli dojam kako Ted Chiang (1967) piše jer je francuski redatelj bazirao zaplet na njegovoj kratkoj priči “Kako si došla na svijet”. U Izdisaju je devet pripovijetki: u “Trgovcu i alkemičarovom prolazu” bavi se putovanjem kroz vrijeme; u “Izdisaju” piše o civilizaciji robotskih bića koja potroše sav zrak a dišu na umjetna pluća; “Što se očekuje od nas” poigrava se s idejom da slobodna volja ne postoji; “Životni vijek softverskih predmeta” istražuje duboku emotivnu povezanost ljudi i digitalnih stvorenja… Chianga ne zanima klasični trop o putovanju kroz vrijeme i (ne)mogućnosti promjene prošlosti, nego razvija priču u kojoj ta nemogućnost nije nužno izvor tuge. Možda je najintrigantnije njegovo književno razmatranje pogrešivosti ljudskog pamćenja i mogućnosti da ono jednoga dana postane digitalno i besprijekorno. Najbolje knjige

25.04. (13:00)

Kad na odnose gledaš kao na semafor

Nije samo za toksične veze: ‘Crvene zastavice, zelene zastavice’ mogu pomoći ljudima identificirati zdrava i nezdrava ponašanja u raznim područjima života

Suptilne crvene zastavice mogu biti nezgodne jer se često manifestiraju na načine koji nisu odmah očiti. Kada vas partner omalovažava na suptilan (čak i šaleći se) način govoreći pametniji ste nego što izgledate, možda u početku ne reagirate, ali vam može utjecati na samopouzdanje. Zatim, ako partner izbjegava sukobe može pojačati napetosti u odnosu, izbjegavanje odgovornosti, gaslighting i slično… Tu su i zelene zastavice koje su potencijalno crvene – poput snažne radne etike koja zna dovoditi do ovisnosti o poslu i sagorijevanja, što utječe i na odnose, ali i pretjerano obasipanje pažnjom. Postoje i podcijenjene zelene zastavice, poput aktivnog slušanja, ali i slavljenja međusobnih uspjeha. Journal o novoj knjizi koja je neki dan predstavljena i kod nas.

25.04. (12:00)

China express

Koriste tehnologiju hipersoničkih raketa za superbrze vlakove: moći će u prosjeku voziti 400 km/h redovnom linijom

Mreža kineskih željeznica za velike brzine dosegnula je duljinu od oko 45.000 kilometara i najduža je na svijetu. U redovnom prometu brzi vlakovi postižu brzine do 350 km/h. Kina je nedavno postigla 453 km/h s modelom CR450, postavljajući novi brzinski rekord za konvencionalna željeznička vozila. Znanstvenici sa Sveučilišta Tsinghua razvili su novi mehanički senzor za povećanje sigurnosti željezničke mreže velikih brzina. Senzor se temelji na tehnikama razvijenim tijekom razvoja hipersoničnog oružja.

Kako objašnjavaju istraživači, za sigurnost je bitno brzo otkriti deformacije tračnica ili kotača. Novi senzor u obliku prstena, koji je tanak poput lista papira, pričvršćen je na stijenku kotača vlakova. Tako može izmjeriti stanje komponenti s točnošću koja dosad nije postignuta i detektirati i najmanje promjene. Kao rezultat toga, sve opasnosti koje bi mogle dovesti do iskakanja vlaka iz tračnica mogu se otkriti u ranoj fazi. Prema znanstvenicima, to značajno povećava sigurnost i može pomoći da prvi vlakovi uskoro postignu brzine od 400 km/h u redovnom prometu. Revija HAK

25.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Povijesnim preletom od vojne baze kod Bordeauxa, danas oko 12.30 u Hrvatsku u Zagreb stiže prvih 6 od 12 borbenih zrakoplova Rafalea koje je Hrvatska naručila od Francuske (N1)
  • Uskoro na snagu stupa novi EU zakon o kibernetičkoj sigurnosti automobila: Neke aute prestaju proizvoditi – kod Volkswagena su to model Up i transporter T6.1, a kod Porschea su to modeli Macan, Boxster i Cayman… (Lider)
  • Najveći zabavni park u Europi, blizu njemačke granice s Francuskom, spojio Nikolu Teslu, hrvatski krajolik i Matu Rimca (tportal)
  • Grbin: Broj birača koji su izašli je za oko 450.000 veći u Hrvatskoj. Ako gledamo porast broja glasova birača, HDZ je od toga dobio 20 posto. HDZ je relativni pobjednik? Da, i? Dvije trećine birača su glasale za promjene (N1, Index)
  • Njemačko gospodarstvo izlazi iz krize? Vlada očekuje minimalni gospodarski rast ove godine. No to je dovoljno da ministar gospodarstva Robert Habeck i neki ekonomisti vide „prekretnicu“ gospodarskog raspoloženja u Njemačkoj (DW)
  • Kratkometražni igrani film Nebojše Slijepčevića, Čovjek koji nije mogao šutjeti, imat će svjetsku premijeru u Cannesu (Journal)
25.04. (10:00)

Bobi Flips ekonomija

Šajatović: Inovativni ekonomski program Domovinskog pokreta

Ako Domovinski pokret uđe u vladu, Mario Radić kao de facto čelni čovjek stranke bio bi prvi tranzicijski poduzetnik koji bi imao veliku političku težinu u vrhu vlasti. Svojim bi potezima morao dokazati da želi biti glas interesa cijele poslovne zajednice, a ne samo jednog dijela. Stranka je za slobodno tržište. Što bi podrazumijevalo slobodan protok robe, kapitala i ljudi. Ali nakon tog osnovnog stajališta slijedi na desetke primjera u kojima se zagovara ograničavanje slobodnog tržišta. Najzanimljiviji je dio u kojem bi zabranio uvoz niskokvalificirane radne snage za poslove u sektorima digitalnih platformi niske dodane vrijednosti (dostava hrane, vožnja taksija…). U sukobu s idejom slobodnog tržišta je i najava da će država definirati okvir za zaštitu minimalnog udjela domaćih prehrambenih proizvoda na policama trgovačkih lanaca. Miodrag Šajatović za Lider

25.04. (09:00)

A zato se svi odjednom guraju tamo...

Perković: Zastupnici u Europskom parlamentu imaju 10 tisuća eura bruto plaću, dnevnice, besplatni službeni auto…

Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta, tj. proračuna EU. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu. Putni troškovi su također pozamašni. Pokrivaju se troškovi službenog puta do određene razine prema prijeđenim kilometrima. Za povratni put iz Bruxellesa u Zagreb imaju pravo na nadoknadu troškova od 343 eura. Troškove cestarine, prtljage i rezervacije također plaća EU zasebno. Nakon što uđu u EU parlament, zastupnici se više ne trebaju bojati ni za mirovine jer imaju pravo na dodatnu mirovinu (uz standardnu, koju su već zaradili u matičnoj državi) u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti. Branimir Perković za Index.