Vrijeme je da krenemo put egzotičnih destinacija i pustinjskih krajolika. Prijevozno sredstvo je Khruangbin (zrakoplov na tajlandskom jeziku), a skupni naziv itinerara je „A La Sala“. Četvrti album teksaškog, uglavnom instrumentalnog trija nudi nam 40 minuta opuštajućeg koktela šarolikih utjecaja koji variraju od Thai-funka, surfa, desert rocka, psihodelije, duba, do orijentalnih melodija. Ravno do dna
Za razliku od mnogih filozofa prije njega, on smatra da ljudski um ne može odgovoriti na pitanja kao što su postojanje Boga, duše ili početka svijeta. Čovjek to naprosto mora izdržati. Kant je vjerovao da je čovjek sposoban preuzeti odgovornost za sebe i za svijet, i u svojim djelima je pozvao ljude da se oslobode bilo kakvih uputstava za život (kao što su Božije zapovijesti). Smatrao je da čovjek treba živjeti vođen razumom i za to je formulirao osnovno pravilo: „Postupaj tako da maksima tvog djelovanja uvijek može važiti kao načelo opžeg zakonodavstva.” On je ovo nazvao „kategoričkim imperativom” ili „moralnim imperativom”. Danas bi se to možda moglo i ovako reći: Čini samo ono što je za dobro svih. DW
Recept za pivo potječe od Sumerana, drevne civilizacije koja je živjela prije 4 do 6 tisuća godina. Ovo drevno pivo, koje se pripremalo prema receptu posvećenom božici piva Ninkasi, bilo je omiljeno među Sumeranima, što dokazuje česti simbol piva u njihovom pisanju. Danas, ovaj drevni recept dobiva novu perspektivu u svjetlu ekološke osviještenosti. Toast Brewing, pivovara u Londonu, koristi bačeni kruh iz pekarnica kako bi proizveli pivo. Korištenjem starog kruha umjesto tradicionalnih žitarica, smanjuje se potreba za uzgojem žitarica, što pridonosi zaštiti okoliša. Osim toga, korištenjem bačenog kruha sprječava se ispuštanje metana koji nastaje truljenjem hrane na deponijima, čime se dodatno smanjuje negativni utjecaj na klimu. (Index)
Pretilost je globalni zdravstveni problem, a prema WHO, više od 1.9 milijardi odraslih osoba u svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu, a više od 650 milijuna je pretilo. Znanstvenici posljednjih godina sve više istražuju dijetu popularnu pod nazivom povremeni post (intermittent fasting). Povremeni post je prehrambeni režim u kojem se razdoblja posta i unosa hrane izmjenjuju na razne načine. Istraživanje provedeno tijekom 62 dana na 25 dobrovoljaca s dijagnozom pretilosti je pokazalo da povremeni post pomaže u mršavljenju te mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom. Najzanimljivije je što su se promjene u moždanoj aktivnosti odigrale u regijama koje su važne u regulaciji apetita i ovisnosti. Znanstvenici smatraju da bi specifičan utjecaj na određene dijelove mozga mogao biti koristan u kontroli unosa hrane. (Index)
Kuća se nalazi uz autocestu 110 u blizini četvrti Highland Park te je priključena na struju. Ima i vrt, a tu je čak i viseća mreža za opuštanje uz cestu. Na autocesti prometuje gotovo 130 tisuća automobila svaki dan. (RevijaHAK)
Slavne osobe zarađuju velike svote novaca putem društvenih mreža. Popis devet najplaćenijih:
Iz TikToka, popularne društvene mreže u vlasništvu kineskog ByteDancea, su izrazili snažno nezadovoljstvo ovim zakonom, tvrdeći da bi to ugrozilo prava slobodnog govora milijuna Amerikanaca. Unatoč protivljenju, zakon ide u Senat gdje se očekuje njegovo daljnje razmatranje. I dok se neki zastupnici boje potencijalnih rizika za nacionalnu sigurnost zbog kineskog vlasništva nad TikTokom, drugi izražavaju zabrinutost zbog ograničavanja slobode govora. (Index)
Meso lososa obiluje proteinima, pa tako na 100 grama spremljenog lososa dolazi 22 grama proteina. Osim toga, prepun je i aminokiselinama te pomaže u održavanju zdravlja zglobova i pravilno funkcioniranje probavnog trakta. Osim toga, sudjeluje u regulaciji inzulina. Od vitamina, prepun je vitamina B, C i E te selena, fosfora, željeza, cinka i magnezija. Konzumacija mesa lososa dobra je za živčani sustav i mozak, srce i krvne žile, mišiće i koštanozglobni sustav. Dobar je za zdravlje očiju, kože i kose te zdrav metabolizam. Uz losos, na popisu zdravih riba našle su se i sardine, inćuni, som, bakalar, pastrva i oslić. (N1)
Kibernetički napadi predstavljaju sve veću prijetnju svim tvrtkama. Novo istraživanje otkriva alarmantne trendove. Prema stručnjacima, hakeri su postali globalna industrija, a razlog pojačanih aktivnosti hakera je – digitalizacija. Također, hakerski su napadi dodatno ojačali pojavom kriptovaluta. Stručnjaci ističu da se napadi događaju svakih osam sekundi. Svjetsko izvješće o kibernetičkoj sigurnosti pokazuje da je lani šteta od hakerskih napada iznosila čak 8 trilijuna američkih dolara te godišnje raste 15%. Najčešći oblik napada je ransomware (ucjenjivački softver), a phishing elektroničkom poštom (mrežna krađa identiteta) ostaje najčešći način ulaska u mrežu tvrtke. Ta elektronička pošta izgleda potpuno legitimno, no klikom na nju pokrenuli ste zloćudni kod te hakeru dali pristup računalu. (Poslovni dnevnik)
…a to najzabavnija znači krvava, brutalna, okrutna, ratna, napeta, nervozna, tužna, dinamična, ali i na momente – urnebesno duhovita. Južnokorejski redatelj Park Chan-wook ekranizacijom nam je Pulitzerom nagrađenog romana na televizore doveo potpuno drugačiji prikaz rata u Vijetnamu i njegovih posljedica od svih kakve smo dosad gledali. TV kritiku donosi Zrinka Pavlić za Tportal.
Je li trosatni napad Irana na Izrael u noći sa subote na nedjelju uvod u novu eskalaciju sukoba i veliki rat na Bliskom istoku, kao što je to izgledalo u medijima jutro poslije? Ili je bila riječ o taktičkom manevru dogovorenom između SAD-a i Irana, kako su još prije večeri upozoravali ozbiljniji analitičari bliskoistočnih zbivanja? U svakom slučaju, bio je to jedan od neobičnijih ratova u povijesti ratovanja, i to ne samo na Bliskom istoku. Za razliku od Hamasova napada i masakra 7. listopada, koji je bio potpuno iznenađenje i šok, i to ne samo za Izrael, veliki iranski napad najavljivan je, vremenski vrlo precizno, nekoliko dana prije. I to u ozbiljnim američkim medijima (Wall Street Journal, Bloomberg). A onda su u noći sa subote na nedjelju Izraelci zainteresirani za praćenje rata sjeli pred televizore i gledali vijesti o tristotinjak raketa i dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu. (Lider)
Prema Rimčevim riječima, teško je zamisliti da bi premijer Andrej Plenković prihvatio jedan od ključnih zahtjeva DP-a. Međutim, uvjet DP-a je relativno oštar i vezan za lošu situaciju u Vukovaru u kojoj je nemoguća suradnja. DP je tamo na vlasti i oni su to prenijeli na nacionalni nivo. DP ima ucjenjivački potencijal, ističe Rimac. Teško da HDZ s nekim drugim može postići bolje uvjete, ali prihvaćanje ovog zahtjeva moglo bi dovesti Plenkovića u neugodan položaj, pogotovo u europskim krugovima. Dok HDZ i DP traže zajednički jezik, ostaje pitanje hoće li Plenković biti spreman na značajne ustupke kako bi osigurao većinu u Saboru. (Index)
Visoki smiješni Međimurec, danas jedan od najpoznatijih hrvatskih komičara za kojeg ćete (kada ga spomenete) čuti on je stvarno smiješan. Vlatko danas nastupa samostalno, ali i kao dio projekta LAJNAP kojeg još čine (nekad mladi) momci s pozornica Purgeraja, Saxa i Kino Studija. U dosadašnjoj karijeri Vlatko Štampar napisao je 5 stand-up specijala: Bratec je trd, Štamparska greška, Odraslost, Bolja polovica i Zabezeknut, a na jesen u planu je i novi, 6. specijal. Kroz ovih ukupno 10 sati vrhunskih materijala i fora, Vlatko Štampar do suza već 15 godina postojano nasmijava cijelu Hrvatsku i regiju. Intervju donosi Ana – Marija Topolčić za Journal.
Bugatti najavljuje dolazak svog posljednjeg Bolidea, sa zadivljujućim motorom W-16, sposobnim za dostizanje brzine do 500 km/h. Sa samo 40 primjeraka, po cijeni od oko 4 milijuna eura, Bolide je već rasprodan. Testni vozač Bugattija, Andy Wallace, izjavio je da je vožnja Bolideom nevjerojatno laka čak i pri ekstremnim brzinama, zahvaljujući impresivnoj kombinaciji snage i ultra-lagane karbonske šasije. Novi Bugatti označava prekretnicu za marku, najavljujući prelazak na hibridnu tehnologiju, a u cijeli proces su uključeni Rimac i Porsche. (Autonet)