07/04/2024 - Monitor.hr
07.04. (23:00)

Ogledalo društva

Seksizam naš svagdašnji: Mediji zarađuju na objektivizaciji žena

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Seksizam naš svagdašnji”, njime je obuhvaćeno 49 nacionalnih i lokalnih medija koje su istraživači pratili deset mjeseci. Tijekom tog razdoblja Centar za građanske inicijative iz Poreča detektirao je 4.463 članka seksističkog, homofobnog ili transfobnog sadržaja. Portali koji su prednjačili po broju seksističkih članaka su Net.hr (565), Dnevno.hr (381), Slobodna Dalmacija (241), 24 sata i Dnevnik.hr (84), no kako nam kažu iz Centra za građanske inicijative, što se tiče homofobnih i transfobnih članaka, najviše ih dolazi sa portala Narod.hr i udruge „U ime Obitelji“. Iz Centra kažu kako bi mediji trebali imati ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, ali svojim pristupom često doprinose rodnoj neravnopravnosti. Načini izvještavanja, kako pokazuje istraživanje, žene nerijetko reducira na objekte zadovoljstva ili ih prezentira kroz rodno uvjetovane stereotipe. Lupiga

08.04. (00:00)

Omen prije Omena

Prvo pretkazanje: Omen est nomen, prednastavak jednog od najstrašnijih filmova prvi je pravi horor ove godine

Franšiza “Pretkazanje” započela je jezivim izvornikom Richarda Donnera iz 1976., snimljenim na valu “Rosemaryne bebe” i “Istjerivača đavola” s kojima tvoji sveto trojstvo horora demonsko-sotonske tematike. Radnja se odvija u Rimu 1971., gdje se, baš u vrijeme kad grad potresaju nemiri i ljudi sve više okreću leđa crkvi, dolazi zarediti mlada Amerikanka Margaret Daino , na poziv kardinala Lawrencea. Tu je vidljiv dar za horor redateljske debitantice Arkashe Stevenson. Gledatelj sluti “bu” scenu, ali redateljica ga svejedno uspijeva zaskočiti i to će ponoviti i kasnije. Stevenson ima vizualnog talenta za sugestivan horor i eskalaciju trilerske paranoje po uzoru na “Rosemary‘s Baby”, ali i kadriranje. “The First Omen” se u završnici veoma efektno pripaja na prvi “Omen” kao direktni prednastavak i gledatelju dođe da pogleda stari film odmah nakon gledanja novoga. Marko Njegić za Slobodnu

07.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Milanović se zadnje vrijeme obračunava s ministrom Butkovićem: Osam milijuna kuna državnog novca, Olja, potrošio si da bi obiteljska birtija više zarađivala (Nacional)
  • Budimpešta: najmasovnije demonstracije protiv Orbana do sada, predvođeni Peterom Mađarom, svojom novom nadom, desetine tisuća ljudi u Budimpešti su u subotu ponovo protestovali protiv vlade Viktora Orbana i tražili njegovu ostavku (DW)
  • Božinović o slučaju Dalibora Matanića: Prijava nema, ali policija sama pokreće izvide (N1)
  • Višeslav Raos o Izbornom kompasu: Dio korisnika primjećuje da ih na kompasu smještaju dalje od stranke za koju glasuju, kompas stavlja naglasak na programsko glasovanje, pojmovi “lijevo” i “desno” odnose se ponajprije na ekonomske stavove (tportal)
  • Načelnik PU splitsko-dalmatinske, podnio je neopozivu ostavku. Razlog je to što je jedan od njegovih maloljetnih sinova sudjelovao u premlaćivanju 23-godišnjaka ispred noćnog kluba (HRT)
07.04. (22:00)

Djeca TikToka

Dr. Ranko Rajović kod Stankovića: Svaka nova generacija je malo slabija u odnosu na prethodne dvije

Novosadski neurofiziolog gostovao je u Nejdeljom u 2. Da bismo preživjeli, mozak mora učiti, a on ima mehanizme. Kad uči nešto, mozak je u fokusu, to je dopamin, a kad nauči nešto, stižu hormoni sreće. Primjerice, kad pokušavaju prohodati, djeca se drže za stolove, stolice, fotelje i odjednom prohodaju nekoliko koraka prvi put u životu. Sretni smo kad se malo mučimo i onda nešto savladamo, to moramo podsjetiti roditelje. Dijete se mora malo pomučiti i savladati problem, a ne dobiti sve na gotovo. Djeca koja nemaju dovoljno kretanja, imat će smanjene duboke regije mozga, a ako su one smanjene, imat ćemo kognitivne probleme. Kada danas dijete kaže “dosadno mi je”, roditelji najčešće djetetu pružaju mobitel ili tablet, i ono na kraju zbog toga ne zna riješiti problem dosade. HRT

07.04. (21:00)

Practice what you preach

Upravo se Matanić dugo trudio figurirati kao čuvar “dobrog i ispravnog”, da bi na kraju završio među onima koje je nazvao “patrijarhalnim barbarima”

Upravo je Matanić dio klike, sastavljene od istaknutih pojedinaca navedenih grupacija, koja ne samo da se penje na moralni Olimp nego ga sama konstruira i tako povlači granice dobre i loše, tj. zaostale Hrvatske. No, prekjučer se otkrilo kako je Matanić, jedan od onih koji je volio držati govore s moralnog Olimpa, uznemiravao žene. Tako je jedan od glavnih boraca za ženska prava, što valjda potvrđuje i naslovnica Glorije iz listopada prošle godine, preko noći pao s moralnog Olimpa u jamu koju je kopao drugim zaostalim smrtnicima. Jedan od mogućih zaključaka je da je sekularizirano popovanje često perfidnije od crkvenog, ali obje varijante su jednako licemjerne, iako se navodno bore jedna protiv druge. Index Slučaj se komentira i na Forumu.

 

07.04. (20:00)

Dok mi stagniramo, znanost ide naprijed

Tjedni pregled znanstvenih novosti: Robot koji zna kada se nasmiješiti, produljen vijek plazmene baklje, energija iz svjetlosti i suza…

Silikonski obloženo robotsko lice uspostavlja kontakt očima i koristi dva modela umjetne inteligencije za repliciranje nečijeg osmijeha i predviđanje tuđeg izraza lica, kineski znanstvenici uspješno su produžili životni vijek plazmene baklje s nekoliko stotina sati na nekoliko godina, razvijen sustav koji suze pretvara u dovoljno električne energije za rad pametnih kontaktnih leća i drugih očnih uređaja, zatim tu je “inteligentna tekućina”, odnosno programabilni tekući metal s podesivom elastičnošću, optičkim svojstvima, viskoznošću pa čak i sposobnošću prijelaza između newtonske i nenewtonske tekućine…. Pregled novosti iz znanosti i tehnologije na tjednoj bazi donosi Bug.

07.04. (19:00)

Pođimo na selooooo, tamo još ima mira

Boravak u prirodi može promijeniti način na koji doživljavamo vrijeme

Na primjer, veća je vjerojatnost da će ljudi šetnju na selu doživljavati duljom od šetnje iste dužine u gradu. Slično tome, ljudi navode da im vrijeme sporije prolazi dok obavljaju aktivnosti u prirodnim zelenim sredinama nego u urbanim sredinama. Pristup prirodnim prostorima kao što su plaže, parkovi i šume povezan je sa smanjenom anksioznošću i depresijom, boljim snom, smanjenom razinom pretilosti i kardiovaskularnih bolesti te poboljšanim blagostanjem. Emocije poput stresa, tjeskobe i straha mogu iskriviti našu percepciju prolaska vremena. Opuštajući učinak prirodnog okruženja može se suprotstaviti stresu i tjeskobi, što rezultira stabilnijim iskustvom vremena. Novi list

07.04. (18:00)

Četveronožni pomagač

U zračnoj luci angažirali robota da štiti divljač tako da ih tjera od mogućeg susreta s avionom

Veličine labradora, bit će kamufliran kao šakal ili lisica kako bi odbio migratorne ptice i druge životinje. Odjel za prijevoz objavio je videozapise robota kako se penje po stijenama, penje stepenicama i nešto slično plesu dok trepće zelenim svjetlima. Te plesne vještine bit će upotrijebljene ovog jeseni tijekom sezone migracije ptica kada Aurora oponaša pokrete slične grabežljivcima kako bi ptice i druge divlje životinje držale dalje od aviona. Plan je da Aurora svaki sat patrolira vanjskim područjem blizu piste u pokušaju da spriječi štetne susrete između aviona i divljih životinja. Green

07.04. (17:00)

Brze i kratke

  • U pritvoru umro brat osumnjičenog za ubojstvo Danke Ilić (2), bio je priveden zbog sumnje da je pomagao u zločinu, konstatirana je prirodna smrt (Index)
  • Alarmantni podaci: Prošle godine sedmero djece u Hrvatskoj počinilo je samoubojstvo, isto toliko ih je ubijeno, a 21 je poginulo u prometu, upozorava pravobraniteljica za djecu (Nacional)
  • Vučić će predložiti vraćanje smrtne kazne (Index)
  • Deset europskih sela koja je UN proglasio najljepšima, na popisu i Rastoke kod Slunja (Green)
  • Svjetske burze znatno pale jer je snižavanje kamatnih stopa sve manje izgledno (Lider)
07.04. (16:00)

Štanceraj ispred kvalitete

Woody Allen u karijeri je snimio 50 filmova, pitanje je hoće li biti još kojeg: Cijeli biznis se promijenio i to ne na pozitivan način

Prošlo je 58 godina otkako je Woody Allen režirao svoj prvi film. „Udar sreće“ (Coup de Chance), njegov posljednji film, ukupno je 50. koji je snimio. S obzirom da Woody Allen ima 88 godina postavlja se pitanje je li mu „Udar sreće“ i posljednji u njegovoj karijeri. Ne želim se baviti prikupljanjem novaca. To mi je muka. No, ako će se pojaviti netko, nazvati me i reći mi da će financijski podržati film, tada ću to ozbiljno uzeti u obzir. Vjerojatno ne bih imao snage odbiti tu ponudu jer imam tako mnogo ideja, rekao je na upit bliži li mu se kraj karijere. posljednjih godina ima sve manje obožavatelja njegovih filmova zbog kontroverzi oko optužbi koje je iznijela njegova bivša partnerica Mia Farrow, a koje je on negirao. Kada je u istom intervjuu pitan je li žrtva ‘kulture otkazivanja’ on je odgovorio: “Netko me je pitao o kulturi otkazivanja, a ja sam rekao: ‘Ako ćeš biti otkazan, ovo je kultura iz koje želiš biti otkazan.’ Nacional

07.04. (15:00)

And now something completely different

Einstürzende Neubauten -Rampen (apm: alien pop music): U zamkama jezika

Kad su se pojavili na berlinskoj sceni ranih osamdesetih sa svojim prvim albumom “Kollaps”, kritičarima i publici nije bilo lako naći pravu ladicu u koju bi smjestili tu neopisivu simfoniju buke. Svakako industrial, jer je većim dijelom zvučalo kao jutarnja šihta u tvornici vatrogasnih aparata u kojoj se svako toliko po podu prosipa pokoji kontejner alata. Samim time bila je to i nekakva avangarda i eksperimentalni noise, neki su ih prozivali mračnom ambijentalom ili pak atonalnim punkom. Glavna tema ovog albuma jest jezik i njegove zamke, neuspjela komunikacija u svijetu u kojem je “Alles schon geschrieben, alles schon gesagt”, odnosno sve već zapisano i izgovoreno. Album traje preko sedamdeset minuta i mnogi slušatelji vjerojatno neće izdržati do njegovog kraja. Oni, pak, koji su spremni na glazbene izazove pred sobom imaju još jedan takav za pamćenje, istovremeno začudan i težak, a opet i ugodan i zabavan. Ravno do dna

07.04. (14:00)

Klimave tračnice

Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta

Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green

07.04. (13:00)

Ako vam je do plakanja

Stranci: Potresan i glumački jak film, potpuna emotivna čarolija

Gubitak, usamljenost, čežnja za ljubavlju, za ljudskim kontaktom – samo su neke od emocija kojima se bavi ovaj film, i nijedna nije važnija od ostalih, ali gubitak i čežnja ono su što pokreću priču glavnog junaka, Adama. Adam je usamljen i povučen scenarist negdje između 45. i 50. godine života, koji živi u visokoj, modernoj zgradi negdje na periferiji Londona. Jedne večeri na vrata pozvoni Harry, mladi susjed sa šestog kata. S bocom žestice u ruci i s riječima o tome kako više ne može podnijeti tu tišinu u zgradi, Harry poziva Adama na druženje, zajedničko piće, a možda i štogod više. Andrew Haigh u ovom je filmu stvorio nevjerojatnu emotivnu priču, praktički čaroliju, s osjećajima koji iz glumaca isijavaju u svakom trzaju kapkom i u svakom pogledu. Priča se događa gotovo isključivo u srcima glavnih junaka, a sasvim nas obuzima svojom snagom, suptilnošću i velikim, velikim bolom. Tportal

07.04. (12:00)

Računalo da ti pamet stane

EU želi postati konkurentna u proizvodnji kvantnih računala, potencijal pokazuje i Hrvatska

Pet milijuna dolara platit će Google onomu tko otkrije što sve mogu činiti kvantna računala, koja slove kao svemoguća nova tehnologija. Takva računala već imaju NASA i velike američke tehnološke kompanije IBM, Microsoft i Amazon. Ima ga i Google, koji je uložio 866 milijuna dolara u kvantno računalstvo i čije je kvantno računalo Sycomore 2019. za samo dvjesto sekundi izračunalo ono za što bi klasičnom superračunalu trebalo deset tisuća godina. To je samo jedan od dokaza da primjena kvantnog računala, odnosno sustava koji pokreću kubiti, kvantni bitovi, pruža neslućene mogućnosti. U sjeni kvantnoga tehnološkog nadmetanja velikih svjetskih sila i tehnoloških kompanija jedna mala skandinavska država, Finska, trenutačno ima veliku i aktivnu ulogu u kvantnom računalstvu. Njihovo prvo kvantno računalo, čija je snaga pet kubita, izrađeno je 2021., a ove godine planiraju dovršiti i ono od pedeset kubita. Krajnji cilj bio bi pokrenuti umjetnu inteligenciju i ubrzati je kvantnim računalom. Takav sustav mogao bi riješiti neka pitanja koja nadilaze ljudsku pamet. Lider

07.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Monstruozne odluke dovele su do smrti Danke, ostaje nevjerojatan detalj da su, s Dankom u prtljažniku, sreli njezinog oca koji ih je zaustavio i pitao jesu li je vidjeli. Tvrdili su da nisu i nastavili prema deponiju, kod premještanja tijela počinitelji imali i pomagače (Index)
  • Temperature će danas ići preko 30°C, kao i sutra, u utorak naoblačenje (N1)
  • Proruski političar, kandidat vladajuće koalicije Peter Pellegrini postao predsjednik Slovačke (tportal)
  • WordPad će do kraja godine biti uklonjen iz Windows 11 (Bug)
  • Gledate na TV-u nešto preko HDMI-a? I tu bi vas mogle zaskočiti reklame, ideja je jednog proizvođača televizora iz SAD-a (Bug)
  • Današnji celebovi i prolaznost slave: Što mislite o kome će se govoriti i nakon sto godina? DiCaprio, Brad Pitt, Tom Cruise, Eminem, Mišo Kovač… (Index)
  • Izbio požar na Umjetničkom paviljonu u Zagrebu koji se renovira, brzo je ugašen (N1)
07.04. (10:00)

Jao, ne opet

Nacionalna groupie: Povratak otpisanih šatoraša

Htio sam starom dati do znanja da više nisam klošarsko piskaralo koje pije po Kroli, Krivom putu, nego sam se, naglim uzdignućem na društvenoj ljestvici, po difoltu prebacio među gradsku elitu u Šeratonu. I Krleža je svojevremeno pio kavu i pisao u baru hotela Esplanade. Uspio sam u starom rasplamsati očinski ego. Karamarkovima me predstavio kao uspješnog, hrvatskog pisca. Kako je godilo slušati da te hvali vlastiti stari, ne sjećam se kad sam to zadnji put doživio. “Sigurno vam je u pisanju velika inspiracija vaš otac… Heroj Domovinskog rata. Evo, upravo nam je s uskrsnom čestitkom donio vijest o uskrsnuću šatora iz Savske”, lice Ane Karamarko ozarilo se dok je to izgovarala.

“Da, sve je dogovoreno. Ako pobijedi lijeva koalicija, istu večer postavljamo šator pred Sabor. Nećemo dopustit da komunjare opet preuzmu vlast u Hrvatskoj! Nisu moji suborci na frontu za to krv prolijevali…” “Kako ćete postavit šator pred Sabor kad je tamo sve puno policije? Nitko osim saborskih zastupnika ne smije prismrdit na Markov trg.” “Prismrdit će njima na Markovu trgu ponovo plin iz plinskih boca!” stari je kresnuo šibicom, pripalio duhan… Nova zgoda Nacionalne groupie

07.04. (09:00)

Iza sebe je ostavio filmove

Damir Radić o odlasku velikana: Veljko Bulajić – Najveći epičar jugoslavenskog filma

Državni režiser formulacija je koja se često vezala uz Veljka Bulajića, i premda je u njoj bilo istine, nepravedno je zasjenjivala činjenicu da je riječ o međunarodno najistaknutijem jugoslavenskom autoru igranih filmova do pojave i afirmacije Emira Kusturice, filmašu s kojim se u njegovo zlatno doba po internacionalnim uspjesima mogao mjeriti tek Aleksandar Petrović. Nakon “Kozare”, prvog i daleko najboljeg jugoslavenskog partizanskog spektakla Bulajić je snimio dokumentarac “Skoplje 63.”, vrijedno djelo o katastrofalnom potresu, gdje je posegnuo za metafilmskim elementima uključujući pronađene snimke (found footage) stranog bračnog para poginulog u Skoplju, što predstavlja emotivni vrhunac filma. U tom trenutku nitko nije znao da je to posljednji umjetnički relevantan Bulajićev rad. Slavna “Bitka na Neretvi” nemušt je narativ s ponešto scena koje su ušle u legendu, ali i daleko najveći komercijalni uspjeh u povijesti jugoslavenskih pokretnih slika. Ostatak Bulajićeva opusa kvalitetom je vrlo manjkav. Damir Radić za Novosti.