21/04/2024 - Monitor.hr
21.04. (23:00)

Poučak iz istorije koji nikako da nauče

Basara: Priča o zanatima

Ako ostavimo po strani nematerijalnu kulturnu baštinu, istorija sveta je vrlo slična poetici popularnih TV serija, što će reći da se svodi na formulu: pucačina, otimačina, jebačina. „Naši stari“ su u XIX veku dokonali da ako kaniš pobijediti i ujediniti sve Srbe, moraš pucati i otimati (u XIX veku „jebati“ se nije pominjalo, što ne znači da se nije jebalo), ali „naši stari“ nikada nisu dokonali – niti su njihovi potomci do današnjeg dana dokonali – da ako kaniš otimati, iza sebe moraš imati jako puno tenkovskih (u stara vremena konjičkih) divizija, inače si jebo čvorka. (To je onaj jebački deo formule za gledanost TV serija i uspeh istorijskih poduhvata. Neko mora biti jebena stranka).

Uzmimo primer iz balkanskih ratova koji će se docnije ponavljati u sve katastrofalnijim alotropskim modifikacijama. Balkanski ratovi su, uzgred, bili početak serije srpsko-albanskih pičvajza, koji će se potonjim generacijama i generacijama – naročito našoj – obijati o glavu, poglavito zbog toga što, za razliku od Srba, Albanci nisu išli usqwrz kolektivnom zapadu. Neka ovo bude zabeleženo „tamo gde treba“, zlu ne trebalo. Svetislav Basara

22.04. (00:00)

Pojesti govno ozbiljna je i sudbonosna stvar

Jergović: Noć u kojoj se Andrej Plenković održao na čelu Vlade, ali je po svoj prilici izgubio vlast

Kako stvari stoje jutro nakon izbora, čini se da je za inicijacijski postupak spreman Domovinski pokret. Nikoga to naročito ne iznenađuje, nitko nije pretjerano zabrinut. DP će u dijelovima, ili u cjelini, učiniti to što se na našem lijepom hrvatskom jeziku tako dobro i precizno da izraziti, te će pogaziti sve, ili skoro sve, na čemu su u proteklih godinu-dvije zasnivali svoje djelovanje. Tako će se, iz njihove perspektive, ukupni kriminal i korupcija svesti na djelovanje Milorada Pupovca i Srba u prethodnoj Plenkovićevoj vladi.

Ali, ruku na srce, neće pritom kardinalno pogriješiti. Osim što, možda, nije ukusno pojesti govno, osim što to, možda, nije ni naročito muževno – a Domovinski pokret veoma je muška struktura – osim što to nije karakterno, u ovom slučaju ne bi moralo biti škodljivo, niti bi se Penavina, Radićeva (i Vujnovčeva) stranka nakon inicijacije u Plenkovićevu vladajuću većinu i Vladu, nužno morala kastrirati i smanjiti do razine HSLS-a i HNS-a. Budu li vladali potrebnim vještinama i budu li dovoljno hladni i beskrupulozni, te ne budu li se pritom odveć impresionirali Bruxellesom, mogli bi u Domovinskom pokretu silno profitirati ovim svojim činom i mogli bi munjevito prerasti one kojima se kao manji partner pridružuju. Miljenko Jergović za svoj blog.

21.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Plenković: Pričamo s DP-om. DP: Mi nismo trgovci foteljama (Index), DP želi ukinuti izbor manjinaca. Vladu s HDZ-om ne mogu sastaviti bez njih (Index)
  • Završio je spektakl u Zagorju. Ogier osvojio WRC Croatia Rally (Index)
  • Plenković je jedan od kandidata za šefa Europske komisije? ‘Navodno je već izrazio interes’ (tportal)
  • Nakon velikog razočaranja i neuspjeha pri prvom predstavljanju električnih vozila na tržišta, pokazalo se da se prikupljeno iskustvo isplatilo – BMW postiže iznenađujuće rezultate (Poslovni)
  • Počast stradalima u Jasenovcu (Novosti)
21.04. (22:00)

Pjesmom je mijenjala svijet

Dokumentarac ‘Joan Baez: I Am a Noise’ iliti slava i traume folk kraljice

Biografija folk zvijezde koja je uspjeh postigla u mladosti, a zatim u rekordnom roku pjevala uz bok Dr. Martinu Lutheru Kingu mlađem dok je držao svoj slavni govor “I Have a Dream” u Washingtonu i bila partnerica budućega nobelovca Boba Dylana u trenucima kad je prelazio iz folk redova zauvijek promijeniti lice rock and rolla. Naravno, Dylan je neizostavni dio priče o Baezovoj i ona mu je uvijek ostala privržena (i danas joj zid u kući krasi njegov golemi portret) i priznat će da joj je “slomio srce” prije nego ga je slava natjerala da počne skrivati svoju “osobu” kako bi valjda sačuvao razum. Slava je bitna tema ovog filma, ona će u mladoj Joanie probuditi ideju da može postati drugi Ghandi, zaustaviti ratove i promijeniti svijet, što će i pokušati učiniti u revolucionarnom power couple braku s novinarom Davidom Harrisom, ocem njezinog sina Gabriela kojeg u današnje vrijeme susrećemo u pomirbi s majkom u čijem bendu svira na turneji. Ravno do dna o još jednoj preporuci s upravo završenog ovogodišnjeg ZagrebDoxa.

21.04. (20:00)

Samo pripaziti da ne izgoriš

Freelanceri i oni s fleksibilnim radnim vremenom sve bolje zarađuju

Prema prošlogodišnjem istraživanju koje je proveo Upwork, broj freelancera u SAD-u prošle je godine dosegnuo najvišu razinu svih vremena, sa 60 skočio je na 64 milijuna ljudi. Freelancer.com identificirao je pet traženih poslova koje možete raditi od doma na temelju više od 250 tisuća oglasa objavljenih u njegovoj bazi podataka između siječnja i ožujka. Obavljajući ove poslove možete zaraditi i više od 100 dolara (93,75 eura) po satu (Poslovni):

  1. Programiranje
    Prosječna satnica: 250 dolara (234,38 eura)
  2. Razvoj i upravljanje e-trgovinom
    Prosječna satnica: 250 dolara (234,38 eura)
  3. Grafički dizajn
    Prosječna satnica: 140 dolara (131,25 eura)
  4. Pretvaranje zvuka u tekst
    Prosječna satnica: 200 dolara (187,50 eura)
  5. Kreativno pisanje
    Prosječna satnica: 140 dolara (131,25 eura)
21.04. (19:00)

Vidimo se dogodine!

Proglašeni pobjednički filmovi jubilarnog, dvadesetog izdanja ZagrebDoxa

Publika je imala priliku pogledati čak 102 filmska ostvarenja u dvanaest programa, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se devetnaest filmova u Međunarodnoj, odnosno dvadeset i jedan film u Regionalnoj konkurenciji. U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu KIX Dávida Mikulána i Bálinta Révésza. Veliki pečat dobio je film Četiri kćeri, autora Kaouthera Bena Hanijea. Mali pečat za najbolji kratki film osvojio je film Lucije Brkić, U tranzitu. Posebno priznanje dodijeljeno je filmu Dječak Vladimira Loginova. Nagrada Movies That Matter, za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava pripala je filmu Blago kraljevstva Dahomey, redateljice Matti Diop. Posebno priznanje osvojio je film Potpuno povjerenje, redateljice Jialing Zhang. Posebno priznanje mladog žirija osvojio je film Grand Prize Anje Koprivšek.

21.04. (18:00)

Dok nas politička trgovina ne rastavi

Pupovac kod Stankovića: Dogovor manjina je da idu zajedno, nema cijepanja

Komentirao je i izjave Andreja Plenkovića o manjinama i razgovorima s DP-om, koji uvjetuje da se Vlada formira bez mandata srpske manjine. Premijer u tehničkom mandatu ili Vlada, naravno obavlja sve ono što je po Ustavu i po zakonu dužnost i obaveza. Što se tiče naših razgovora, mi smo imali sastanak svih izabranih zastupnika nacionalnih manjina. Mi smo, u skladu s dogovorom koji smo postigli, a prvo je da idemo jedinstveno i zajedno u sve razgovore koje možemo očekivati i na koje nas se može pozvati. Drugo je da se držimo zajedno i da ne dopuštamo da nas se cijepa i da se uvjetuje tko je podoban, a tko nije podoban, naglasio je. HRT

21.04. (17:00)

Powered by... you know who

Hrvatska perilica novca nekretninskog biznisa i dalje radi

Premda je RH jedina EU-članica kategorizirana kao financijski rizična, o tome se u njezinoj medijskoj i političkoj javnosti ne može čuti baš ništa, a ne zna se ni je li u međuvremenu poduzeto išta na popravljanju stanja. Uskoro će se navršiti godinu dana otkako je Hrvatska, krajem lanjskog proljeća, svrstana u kategoriju zemalja rizičnih za poslovanje zbog –pranja novca. Sugovornici za DW nisu htjeli puno komentirati, ipak otkrivši pokoji detalj. Ovdje možete ne prijaviti transakciju, a ako vas ipak otkriju, nema istrage. Ili ste nekom bitni ili ste nekog potplatili, naime. I svi se valjda nadaju da će vremenom po tome pasti prašina i zaborav. Valja podsjetiti na sad već davnu aferu s Hypo bankom koja je dospjela pod istragu i u Njemačkoj i u Austriji, dok je na svom ponajvećem tržištu – Hrvatskoj – dalje bila pošteđena. Postali smo raj za suspektna ulaganja, osim što tvrtke ovdje izvode prijevarne piramidalne sheme, prikrivaju tajne članove trgovačkih društava, osnivaju tzv. off shore sestrinska poduzeća u inozemstvu, među ostalim”. DW

21.04. (16:00)

Brze i kratke

  • Komemeracija u Jasenovcu: okupili se brojni političari (tportal), Benčić: Jasenovac nije slučajnost, pozivam građane da kažu ne politikama mržnje (N1)
  • DP od HDZ-a navodno traži 4 ministarstva kroz koja može provoditi svoju ideološku politiku: kultura, unutarnji poslovi, pravosuđe i regionalni razvoj (Index)
  • Puhovski: Sviđala bi mi se vlada koju vodi Peđa Grbin, bio bi bolji mandatar nego političar, ima dobre pregovaračke sposobnosti (N1)
  • Evo kako se euroazijski ris vratio u naše krajeve: Prvih šest pušteno je u Sloveniju još 1973. godine (Green)
  • Šuma liječi: studija objavljena u časopisu Environmental Research otkrila je da ljudi koji provode više vremena u prirodi, rjeđe obolijevaju od brojnih kroničnih bolesti (Nacional)
21.04. (15:00)

I oni su za demokraciju, ali ne da svatko priča što hoće

Varoufakis: Zašto mi je zabranjen ulazak u Njemačku

“Kao Europljani, mislim da je važno da se uzdržimo od osuđivanja bilo Izraelaca ili Palestinaca kada smo mi, Europljani, ti koji smo uzrokovali ovu beskrajnu tragediju: pošto smo vijekovima praktticirali ekstremni antisemitizam, što je dovelo do jedinstveno stravičnog Holokausta, desetljećima smo sučesnici u sporom genocidu nad Palestincima, kao da dvije nepravde čine pravdu” – izrekao je Varoufakis u odgovoru na pitanje osuđuje li Hamas, nakon čega su mu otkazali sva predavanja u Njemačkoj, čak i putem videolinka.

Ghassan Abu-Sittah, britansko-palestinski kirurg i rektor Sveučilišta u Glasgowu, spriječen je 12. travnja da uđe u Njemačku kako bi nam se pridružio na Palestinskom kongresu. Deportiran je u UK posle nekoliko sati ispitivanja na aerodromu. U međuvremenu, 2.500 policajaca mobilizirano je ispred prostora u kojem je kongres trebao biti, što je uznemiravalo prisutne. Uhapšen je mladi židovski aktivist koji je držao transparent na kom je pisalo „Židovi protiv genocida“. Dok su ga odvodili, u polušali je pitao policajce: „Da li bi bilo u redu da je pisalo ’Židovi podržavaju genocid’?“ Yanis Varoufakis za Peščanik.

21.04. (14:00)

Dobar groove

Petak je već tradicionalno dan kada se na streaming platformama objavljuje najviše nove glazbe, Ravno do dna bira za vas najbolje stvari

21.04. (13:00)

Što se krije iz reggae ritmova

Rastafarijanizam: jedna od namjlađih religija, nije toliko vezana uz glazbu i uživanje lakih droga

Nastala tek 30-ih godina prošlog stoljeća, temelji se na kršćanstvu, a donekle i na judaizmu. Rastafarijanci prihvaćaju Stari i Novi zavjet, ali ne jedu svinjetinu. Vjeruju u to da su crnci “odabrani narod” i jedan od plemena drevnog Izraela. Boga zovu Jah, što je skraćenica od Jahve. Filozofiju ispravnog života nazivaju “živost” (eng. livity), koja uči da u svemu postoji životna energija, dodijeljena od Boga. Sustav je patrijarhalan i doslovnije se drži religijskih tekstova proizašlih iz kršćanstva i judaizma. Rastafarijanci općenito zapadno društvo smatraju novim Babilonom, a najgore njegove manifestacije su kapitalizam i kolonijalizam. Ono što je za Židove Jeruzalem, to je za rastafarijance Zion, što je također pojam iz Biblije. Za njih je “obećana zemlja” Afrika, točnije Etiopija. Blagdan, koji se obilježava 21. travnja, odnosi se na dan kada je Haile Selasije (Ras Tafari), car Etiopije, posjetio Jamajku 1966. Branimir Perković za Index.

21.04. (12:00)

Iza kulisa

Umjetnica koja nas predstavlja na Venecijanskom bijenalu: Umjetnički rad nije nešto romantično što se bavi samo idejama. To je jedna prekarna aktivnost koja uvijek uključuje veliku količinu administrativnog rada, traženja sredstava…

Vlatka Horvat umjetnica je koja se u svom radu, koristeći različite medije i forme izražavanja – od skulpture, instalacije, crteža, kolaža i fotografije do performansa, videa, pisanja i izdavaštva – bavi rekonfiguriranjem prostora i društvenih odnosa koji u njemu djeluju. Na toj postavci nastaje i njezin najnoviji projekt Priručnim sredstvima kojim predstavlja Hrvatsku na 60. Venecijanskom bijenalu. Usprkos okviru čitave manifestacije koja se bazira na reiteraciji nacionalnih odrednica, država i granica, mi otvaramo pitanje pripadanja na osnovi nekih drugih načela. Sama struktura nacionalnih paviljona naglašava tko je odakle, tko gdje pripada. Ta se pitanja često postavljaju u kontekstu migracija, pogotovo kad se načela pripadnosti i identiteta dovode u pitanje ili postaju višeslojna i maglovita. Kulturpunkt

21.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Četvrti dan nakon parlamentarnih izbora još uvijek nije poznato tko će oformiti većinu, a dobar dio stranačkih čelnika danas će se pojaviti na komemoraciji u Jasenovcu. Pupovac danas gostuje kod Stankovića (tportal)
  • Popis dućana koji danas rade (Index)
  • Večernji list piše kako iz slavonskih izvora oko DP-a plasiraju teze da bi se stranka mogla odreći onih s kojima bi Plenkoviću suradnja bila, kako kažu, pomalo ponižavajuća (tportal), poslovni put Marija Radića, čelnog čovjeka DP-a: jedan od većih suvlasnika Pevexa, vlasnik je tvrtke Filir za trgovinu i usluge, a osnovao je i tvrtku za zapošljavanje (Forbes)
  • Znanstvenici složni: gripa bi mogla biti okidač za novu pandemiju (tportal)
  • U Francuskoj uvode novu mjeru protiv prikrivenih poskupljenja trgovaca, morat će informirati potrošače o prehrambenim i drugim proizvodima za široku potrošnju čija cijena ne prati smanjeno pakiranje (Poslovni)
  • Kako bi izgledalo da oko Zemlje kruži divovska banana (eX Twitter)

 

21.04. (10:00)

Povoljniji uvjeti za život

Bogataši u potrazi za ‘zlatnom vizom’: Ovo su zemlje u koje bi najradije pobjegli u slučaju potrebe

Zlatne vize bogatim strancima omogućuju dobivanje dozvole boravka u Europskoj uniji, što kasnije otvara put k državljanstvu i to temeljem investiranja u lokalne nekretnine ili financijsku imovinu. Takve vize nemaju puno uvjeta, a neki programi čak ni ne traže da se u drugoj zemlji provede dulje od tjedan dana godišnje. Ovo su među bogatim Amerikancima najpopularnije zemlje za drugo državljanstvo (Poslovni):

  • Portugal
  • Malta
  • Grčka
  • Italija
  • Novi Zeland
21.04. (09:00)

A da palimo svjetla samo kada treba?

Gasi se tamno nebo: Izgubljena bitka za očuvanje mraka

Na cijelom planetu nema dovoljno mjesta s kojih se vide ama baš sve oku vidljive zvijezde i cijela Mliječna staza. Mi koji živimo po urbanim sredinama zaboravili smo kako bi noću trebao izgledati pogled u nebo. No može se barem, budući da nitko ne može upaliti mrak, ugasiti svjetlo ondje gdje za njim nema potrebe, a na Petrovoj gori, u Vranom kamenu i oko Jelse ono nije gorilo. I taman kad smo shvatili kakav potencijal imamo i da postoje turisti koji bi platili gledanje mraka, pa čak i star partyje, mi smo jedan od ta dva parka već izgubili.

I LED rasvjeta mogla bi biti okidač gašenja tame, a dugo se vjerovalo da može spasiti stvar. Već desetljećima svjesni smo da se fotoni iz gradskih svjetala raspršuju po nebu, tvoreći zamračujuću svjetlosnu kupolu koja može naštetiti i ljudima i divljim životinjama. Kod ljudi povećana izloženost svjetlu noću remeti cikluse spavanja i povezuje se s rakom i kardiovaskularnim bolestima, kod životinja može utjecati na prirodne obrasce ponašanja, a jednako tako može utjecati i na biljke. Ugrožen je, pa malo je reći, cijeli ekosustav. Lider