Kurikularna sahrana
Boris Jokić: Novi popis lektire tužan je skandal
Rijetko se dogodi da jedno društvo na tako očit i glup način ubije dio svoje kulture, i to onaj živući. Sva djela i svi pisci i pjesnici koji su mogli pobuditi želju za čitanjem kod mladih ljudi izbačeni su iz hrvatske škole. Knjiga je ovdje prosta riječ. Psovka koja posebno vrijeđa, a tako će i ostati – piše vrlo rezignirano bivši voditelj kurikularne reforme.
Jergović: Izbor lektire je sumanut, zastarjeliji nego prije 50 godina
Na toj lektirnoj listi, onoj osmoškolskoj, kao ni onoj srednjoškolskoj, nema nijedne knjige napisane u ovom stoljeću, a jedva da je poneka napisana u proteklih pedeset godina. Nema nijednoga živog stranog pisca, a od domaćih živih tu su Miro Gavran i Pavle Pavličić, koje će morati da čitaju osmoškolci, te Danijel Dragojević, čiji je izbor iz pjesništva pred srednjoškolcima… Oni koji su ministrici lektirnu listu sastavljali, bave se pljačkanjem književnih grobova, te se tako “Prokleta avlija” Ive Andrića našla pod egidom “Hrvatska književnost” – komentira popis lektire Miljenko Jegović za Jutarnji. Jergović nije uvršten u izbor, ali kako kaže izvor iz ministarstva – “Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati.”
Little boxes
Hrvatsko školstvo je mentalna teroristička organizacija što uništava inteligentnu djecu
Helena Bulaja Madunić dio je malog izdavačkog pogona Naklada Bulaja koji je pokrenuo projekt digitalizacije književne baštine i kompletnu lektiru besplatno stavio online na eLektire. “Današnja škola je zapravo mentalna teroristička organizacija za suvremenu inteligentnu djecu željnu znanja, a ne lažnih veličina i autoriteta”, kaže Bulaja Madunić u intervjuu za Novi list.
Dike ter hvaljen'ja
Iz lektire izbacili Štulića i vratili Marulića
Usprkos turbulencijama oko kurikularne reforme, stručne radne skupine nastavile su raditi i nakon stručne rasprave donesene su preinake prijedloga kurikuluma za Hrvatski jezik, koji će sada i na javnu raspravu. Tako je skupina ponovno vratila neke obavezne lektire (Držića, Gundulića, Mažuranića, Shakespearea, Dostojevskog), a ostatak će se birati s popisa od 400 naslova, s kojeg su pak otpali oni koje je Željka Markić ocijenila skandaloznima (Ferićev Anđeo u ofsajdu), a ispao je i Štulić. Skupina kaže da je odluke donijela bez političkih pritisaka. Slobodna
Farenheit 2016
Teza: Neke knjige ne bi trebalo čitati
Iako (roditeljski) zahtjevi za cenzurom često potječu iz ljubavi, takav strah vrlo lako može rezultirati potrebom da se djeca doživljavaju jednodimenzionalno, koju pod svaku cijenu treba sačuvati od (moralno) pogubnih utjecaja. Taj je pristup mnogo lakši i jednostavniji od prihvaćanja činjenice kako su djeca i mladi jednako kompleksne jedinke kao i odrasli. “Naša” djeca naposljetku ipak ne pripadaju nama, već prvenstveno uvijek sebi, piše Muf o prijedlogu U ime obitelji o izbacivanju knjiga s novog popisa lektire.
Kad su knjige smetnja
U ime obitelji: Iz lektire izbaciti Ferića, Murakamija i Ugrešić
Zoran Ferić (Anđeo u ofsajdu), Haruki Murakami (Kafka na žalu), Silvija Šesto (Debela), Kristian Novak (Črna mati zemla), Patrick Suskind (Parfem), Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke), Slavenka Drakulić (Mramorna koža), Marquerite Duras (Ljubavnik), neki su od naslova koje U ime obitelji želi maknuti iz lektire. Djela su, po njima, neprimjerena i štetna za učenike. Novi list
Zaboravljena praksa
Knjižnice nemaju ni kune za novu lektiru
“Znate li vi da naša školska knjižnica punih pet godina nije dobila ni jedan jedini novi naslov? Nemamo dovoljno primjeraka ni sadašnje obvezne lektire, baš me zanima tko će i kada osigurati novac za nove preporučene knjige”, javila se profesorica jedne slavonske gimnazije. Upravo taj poziv inicirao je malo istraživanje koje je završilo poraznim podacima: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, iako je to njegova zakonska obveza, u opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom i stručnom literaturom uložilo je u nekoliko zadnjih godina ravno – nula kuna. Prema podacima Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK), MZOS je 2008. godine jednostavno prestao s redovitom praksom financiranja nabave lektirnih naslova u školskim knjižnicama, piše Slobodna.
Kako sačuvati pismenost?
"Ne daj Bože da ijednom klincu omrznu knjige zbog onih koje sam ja napisao!"
“Volio bih, naime, da stari Hektorović, kao i Marulić ili Homer i Shakespeare, ostanu što dalje od lektire – i to na mnogo radikalniji način nego u prijedlozima Kurikuluma – jer je to jedini način da im se bivši đaci jednoga dana vrate i obrate. Mnogim velikim piscima – naročito onim starim – ništa nije toliko naškodilo kao pojava u školskoj lektiri. Autori Kurikuluma i sastavljači lektirnog prijedloga zadržali su, iako u razumnoj mjeri, imperativ učeničkog savladavanja cjelokupne književne povijesti. Ali su lektiru otvorili suvremenosti i svakodnevnom životu, učinili je aktualnom i u najvećoj mjeri zabavnom. Da bi stvarno funkcionirao, ovakav bi koncept trebao biti podložen radikalnim izmjenama, recimo u roku od svake četiri godine”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji
Opaska autora
Štulić: Ne želim u lektiru
“Što se tiče srednjoškolskog udžbenika u kojem bi se trebao naći izbor mojih pjesama, ja sam protiv toga: zato sto ti uradci nisu pjesništvo, zato što ne volim škole, i zato sto sam protiv kićenja tuđim perjem”, rekao je Azrin Johnny Štulić na mogućnost da završi u lektiri u hrvatskim školama. N1
Fahrenheit 2016
Ferić: Zadnjih dvadeset godina proizvodimo generacije bibliofoba
U jučerašnjoj je HRT-ovoj emisiji Otvoreno, kojoj je tema bila lektira u sklopu reforme školstva, povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak prozvao Tomislava Reškovca, člana radne skupine za reformu školstva, da je nekompetentan i zaključio da je radna skupina na čelu s Borisom Jokićem “detonirala tempiranu bombu iz Šuvarovih vremena”. Reškovac mu je prigovorio da je selektivno čitao prijedlog popisa lektire. “To što se neko ime ne nalazi na popisu za cjelovito čitanje, ne znači da se uopće neće čitati”, objasnio je. Književnik Zoran Ferić dodao je da je najveća prednost ove reforme što se čini otvorenom. “Mi smo dvadeset godina ‘proizvodili’ ljude koji ne čitaju, bibliofobe, jer nam je simbolična funkcija lektire važnija od prakse. A u ovoj reformi naglasak je baš na praksi”, kaže Ferić.