• Četvrtak (21:30)

    400 eura pod morem

    Otvoren najveći podvodni restoran na svijetu

    Na samom jugu Norveške otvoren je restoran Under (što znači “čudo” na norveškom), prvi takav u Europi i najveći na svijetu (ima ih još po Indijskom oceanu). Jučer su gosti bili prijatelji vlasnika, a za goste počinju raditi u travnju, ali već imaju 7.000 rezervacija pa je sljedeći slobodan stol tek u kolovozu. Restoran je dug 30 metara, izgleda kao kamen koji izranja iz mora, a neki kažu i kao kit, uronjen 5 metara u more, s podvodne strane je prozor koji u more gleda (pa će ribe moći gledati kako im jedu familiju, jel tako!?). Glavni kuhar je poznati Nicolai Ellitsgaard Pedersen, pa će jela ići do nekoliko stotina eura, a služit će se svježa morska hrana. Inače, idilični dojam restorana malo se mijenja kad krenu veliki valovi, kao što pokazuju ove fotografije ovdje, iako je sam restoran zaštićen jer je u malenoj uvali.

    30.01. (20:30)

    Vrša za aute

    Norveška – prvi plutajući tunel

    Da bi se prešlo 1.100 kilometara od južnog norveškog grada Kristiansanda do sjevernog Trondheima potrebno je 21 sat i sedam vožnji trajektom. Norveška vlada planira prepoloviti to vrijeme novih infrastrukturnim projektom vrijednim 40 milijardi dolara koji bi isključio brodove. U planu su mostovi, najduži i najdublji na svijetu stijenski tunel kojeg će izbušiti ispos morskog dana i bit će dug 27 kilometara, no najambiciozniji dio projekta su uronjeni plutajući tuneli koji će biti na 30-ak metara ispod površine vode. Tuneli bi bili fiksirani na određenom položaju pomoću žica, bili bi pričvršćeni za morsko dno ili za pontone na površini mora. Napravljeni od betona, funkcionirali bi kao obični tuneli za transport vozila.

    05.01. (20:30)

    Tri slijeda - kruh, šunka, kruh

    Matpakke – norveška umjetnost pakiranog ručka

    Oko podneva svaki će Norvežanin – bio on doktor, građevinac ili student – rastvoriti zamotani papir i unutra pronaći sendvič s mesom, ribom ili sirom, a, ako je napravljen kako treba, bit će suh, bez okusa i bež boje. “U Norveškoj se ne trebate veseliti ručku”, kaže Ronald Sagatun koji ima YouTube kanal o norveškoj kulturi. “Strogo je to. Jednostavno ga je napraviti, lako ga je nositi, lako jesti, ali trebao bi biti razočaranje”, objašnjava on, a BBC piše da je matpakke nacionalna institucija, podcijenjeni izvor kulturnog ponosa. Ručak u vrijednosti od otprilike 3 kune u jednoj od najbogatijih država svijeta zaista puno govori…

    03.01. (23:30)

    Sob lakše diše

    Rekord: Svaki treći prodani auto u Norveškoj – na električni pogon

    Lani je u Norveškoj prodano 148.000 novih vozila, od čega je 31 posto bilo s pogonom na struju (godinu prije 21 posto), što je novi svjetski rekord. Najprodavaniji model bio je Nissan Leaf. Norveški plan je da do 2025. potpuno prestanu s prodajom vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Osim što imaju novaca i ekološku svijest, kupci e-auta ondje su oslobođeni velikog dijela poreza, imaju besplatan parking i mjesta za punjenje baterija. al Jazeera / Electrec

    20.12.2018. (15:30)

    Varšavski geto

    Norvežanka emigrirala u Poljsku jer joj je “prestroga” socijalna služba htjela oduzeti dijete

    Silje Garmo (37) ušla je u povijest kao prva Norvežanka koja je dobila azil u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji – ona i njezina 23-mjesečna kći Eira otišle su u Poljsku, a kaže majka da su joj prestrogi socijalni radnici htjeli oduzeti djevojčicu jer da nije dovoljno dobra majka. Služba Barnevernet optužila je Silje da vodi kaotičan život, zloupotrebljava tablete protiv bolova i da pati od kroničnog umora. Jutarnji / LifeSite

    21.01.2018. (13:30)

    Kod kuće je najbolje

    Norveška nekada siromašna, a danas bogata zemlja sa sretnim ljudima

    Sredinom 18. stoljeća i Norveška se mogla nazvati “vukoj…nom” (po Trumpovom rječniku): stopa nezaposlenosti bila je visoka, uspon na društvenoj ljestvici gotovo nemoguć, a zemlju je mučio i nedostatak obradivih površina. Najviše je Norvežana u SAD-u bilo između 1825. i 1925. godine te nakon Drugog svjetskog rata, pa do 60ih godina. Nakon toga je broj počeo opadati i danas je vrlo nizak. To pokazuje kako se useljenici iz “dojučerašnjih vukoj…na” nakon nekoliko generacija u SAD-u obično obogate, a njihove zemlje izađu iz krize. Zašto se Norvežani ne sele u SAD opširno analizira Atlantic, prijevod Index.

    17.08.2017. (19:37)

    Prikriveni zagađivači

    Norveško licemjerje u zaštiti klime: čisti kod kuće, prljavi na Arktiku

    Norveška se često spominje kao pozitivni primjer zbog svoje politike zaštite okoliša i klime. No činjenica je da ta zemlja ne zaslužuje pohvale jer makar donosi propise koji ograničuju emisiju štetnih plinova kod kuće, ona izvozi deset puta više tih plinova nego što dopušta da se stvore kod kuće s njezinim izvozom fosilnih goriva iz Sjevernog mora. Norveška je po veličini 6. proizvođač plina i 15. proizvođač nafte na čitavom svijetu, a planiraju povećati obujam te eksploatacije. Deutsche Welle

    12.05.2017. (20:36)

    Sam svoj stroj

    Norveška gradi prvi autonomni brod

    Norvežani trenutno rade na Yara Birkeland, potpuno električnom, autonomnom brodu, koji će iduće godine biti predstavljen javnosti. Iako će brodom u početku upravljati ljudi, od 2019. godine brod bi trebao postati djelomično autonoman, a već 2020. godine će biti potpuno automatiziran. Radi se o teretnom brodu koji će prevoziti gnojiva između tri luke u južnoj Norveškoj i koji će zamijeniti dosadašnji transport kamionima, s tim da bi ovakav način transporta trebao pomoći u smanjenju emisije ugljikovih plinova za 678 tona godišnje. Bug, New Atlas

    28.03.2017. (13:11)

    Ambiciozan plan

    Norveška želi sagraditi prvi brodski tunel na svijetu vrijedan 250 milijuna eura

    Poluotok Stad u Norveškoj mjesto je spajanja Norveškog i Sjevernog mora, a burno vrijeme i nemirno more odnijeli su živote desetke mornara tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Norveška obalna agencija želi uložiti 250 milijuna eura kako bi izgradila 1,7 kilometara dug „brodski tunel” koji bi otvorio sigurniji prolaz za komercijalna plovila. Tunel bi bio gotovo 45 metara visok, 35 metara širok i skoro 2 kilometra dug. Ukoliko projekt dobije odobrenje vlade, izgradnja bi trebala početi već 2018. godine. Poslovni, Zimo

  • Četvrtak (21:30)

    400 eura pod morem

    Otvoren najveći podvodni restoran na svijetu

    Na samom jugu Norveške otvoren je restoran Under (što znači “čudo” na norveškom), prvi takav u Europi i najveći na svijetu (ima ih još po Indijskom oceanu). Jučer su gosti bili prijatelji vlasnika, a za goste počinju raditi u travnju, ali već imaju 7.000 rezervacija pa je sljedeći slobodan stol tek u kolovozu. Restoran je dug 30 metara, izgleda kao kamen koji izranja iz mora, a neki kažu i kao kit, uronjen 5 metara u more, s podvodne strane je prozor koji u more gleda (pa će ribe moći gledati kako im jedu familiju, jel tako!?). Glavni kuhar je poznati Nicolai Ellitsgaard Pedersen, pa će jela ići do nekoliko stotina eura, a služit će se svježa morska hrana. Inače, idilični dojam restorana malo se mijenja kad krenu veliki valovi, kao što pokazuju ove fotografije ovdje, iako je sam restoran zaštićen jer je u malenoj uvali.

    30.01. (20:30)

    Vrša za aute

    Norveška – prvi plutajući tunel

    Da bi se prešlo 1.100 kilometara od južnog norveškog grada Kristiansanda do sjevernog Trondheima potrebno je 21 sat i sedam vožnji trajektom. Norveška vlada planira prepoloviti to vrijeme novih infrastrukturnim projektom vrijednim 40 milijardi dolara koji bi isključio brodove. U planu su mostovi, najduži i najdublji na svijetu stijenski tunel kojeg će izbušiti ispos morskog dana i bit će dug 27 kilometara, no najambiciozniji dio projekta su uronjeni plutajući tuneli koji će biti na 30-ak metara ispod površine vode. Tuneli bi bili fiksirani na određenom položaju pomoću žica, bili bi pričvršćeni za morsko dno ili za pontone na površini mora. Napravljeni od betona, funkcionirali bi kao obični tuneli za transport vozila.

    05.01. (20:30)

    Tri slijeda - kruh, šunka, kruh

    Matpakke – norveška umjetnost pakiranog ručka

    Oko podneva svaki će Norvežanin – bio on doktor, građevinac ili student – rastvoriti zamotani papir i unutra pronaći sendvič s mesom, ribom ili sirom, a, ako je napravljen kako treba, bit će suh, bez okusa i bež boje. “U Norveškoj se ne trebate veseliti ručku”, kaže Ronald Sagatun koji ima YouTube kanal o norveškoj kulturi. “Strogo je to. Jednostavno ga je napraviti, lako ga je nositi, lako jesti, ali trebao bi biti razočaranje”, objašnjava on, a BBC piše da je matpakke nacionalna institucija, podcijenjeni izvor kulturnog ponosa. Ručak u vrijednosti od otprilike 3 kune u jednoj od najbogatijih država svijeta zaista puno govori…

    03.01. (23:30)

    Sob lakše diše

    Rekord: Svaki treći prodani auto u Norveškoj – na električni pogon

    Lani je u Norveškoj prodano 148.000 novih vozila, od čega je 31 posto bilo s pogonom na struju (godinu prije 21 posto), što je novi svjetski rekord. Najprodavaniji model bio je Nissan Leaf. Norveški plan je da do 2025. potpuno prestanu s prodajom vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Osim što imaju novaca i ekološku svijest, kupci e-auta ondje su oslobođeni velikog dijela poreza, imaju besplatan parking i mjesta za punjenje baterija. al Jazeera / Electrec

    20.12.2018. (15:30)

    Varšavski geto

    Norvežanka emigrirala u Poljsku jer joj je “prestroga” socijalna služba htjela oduzeti dijete

    Silje Garmo (37) ušla je u povijest kao prva Norvežanka koja je dobila azil u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji – ona i njezina 23-mjesečna kći Eira otišle su u Poljsku, a kaže majka da su joj prestrogi socijalni radnici htjeli oduzeti djevojčicu jer da nije dovoljno dobra majka. Služba Barnevernet optužila je Silje da vodi kaotičan život, zloupotrebljava tablete protiv bolova i da pati od kroničnog umora. Jutarnji / LifeSite

    21.01.2018. (13:30)

    Kod kuće je najbolje

    Norveška nekada siromašna, a danas bogata zemlja sa sretnim ljudima

    Sredinom 18. stoljeća i Norveška se mogla nazvati “vukoj…nom” (po Trumpovom rječniku): stopa nezaposlenosti bila je visoka, uspon na društvenoj ljestvici gotovo nemoguć, a zemlju je mučio i nedostatak obradivih površina. Najviše je Norvežana u SAD-u bilo između 1825. i 1925. godine te nakon Drugog svjetskog rata, pa do 60ih godina. Nakon toga je broj počeo opadati i danas je vrlo nizak. To pokazuje kako se useljenici iz “dojučerašnjih vukoj…na” nakon nekoliko generacija u SAD-u obično obogate, a njihove zemlje izađu iz krize. Zašto se Norvežani ne sele u SAD opširno analizira Atlantic, prijevod Index.

    23.08.2017. (17:19)

    Norveški državni mirovinski fond, inače najveći takav fond u svijetu s 970 milijardi dolara imovine, sprema se u globalnu kupovinu; u prvih šest mjeseci zaradili rekordnih 63 milijarde dolara

    Iscrpnije...
    17.08.2017. (19:37)

    Prikriveni zagađivači

    Norveško licemjerje u zaštiti klime: čisti kod kuće, prljavi na Arktiku

    Norveška se često spominje kao pozitivni primjer zbog svoje politike zaštite okoliša i klime. No činjenica je da ta zemlja ne zaslužuje pohvale jer makar donosi propise koji ograničuju emisiju štetnih plinova kod kuće, ona izvozi deset puta više tih plinova nego što dopušta da se stvore kod kuće s njezinim izvozom fosilnih goriva iz Sjevernog mora. Norveška je po veličini 6. proizvođač plina i 15. proizvođač nafte na čitavom svijetu, a planiraju povećati obujam te eksploatacije. Deutsche Welle

    12.05.2017. (20:36)

    Sam svoj stroj

    Norveška gradi prvi autonomni brod

    Norvežani trenutno rade na Yara Birkeland, potpuno električnom, autonomnom brodu, koji će iduće godine biti predstavljen javnosti. Iako će brodom u početku upravljati ljudi, od 2019. godine brod bi trebao postati djelomično autonoman, a već 2020. godine će biti potpuno automatiziran. Radi se o teretnom brodu koji će prevoziti gnojiva između tri luke u južnoj Norveškoj i koji će zamijeniti dosadašnji transport kamionima, s tim da bi ovakav način transporta trebao pomoći u smanjenju emisije ugljikovih plinova za 678 tona godišnje. Bug, New Atlas

    28.03.2017. (13:11)

    Ambiciozan plan

    Norveška želi sagraditi prvi brodski tunel na svijetu vrijedan 250 milijuna eura

    Poluotok Stad u Norveškoj mjesto je spajanja Norveškog i Sjevernog mora, a burno vrijeme i nemirno more odnijeli su živote desetke mornara tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Norveška obalna agencija želi uložiti 250 milijuna eura kako bi izgradila 1,7 kilometara dug „brodski tunel” koji bi otvorio sigurniji prolaz za komercijalna plovila. Tunel bi bio gotovo 45 metara visok, 35 metara širok i skoro 2 kilometra dug. Ukoliko projekt dobije odobrenje vlade, izgradnja bi trebala početi već 2018. godine. Poslovni, Zimo