• 14.03. (13:30)

    Danas za ručak - vrećica s blitvom

    Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

    Plastika se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu – rekao je bivši ministar Slaven Dobrović u Dobro jutro Hrvatska. “Moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru došao je s kopna” dodao je Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada.

    11.11.2018. (14:30)

    Kesa za ručak

    Voskov moljac – kukac koji jede plastiku

    Trojica europskih znanstvenika napravila su jednostavan pokus u kojem su ličinku velikog voskova moljca, punim imenom Galleria mellonella, stavili na polietilensku foliju – i dobili rupe. Ispalo je da stotinu ličinki može u 12 sati pojesti 92 miligrama polietilenske vrećice. Ne samo da je razgrađen polietilena, nego je dobiven etilenglikol, vrlo vrijedna kemikalija, objašnjava jednostavno i jasno umirovljeni profesor Nenad Raos za Bug.

    21.01.2018. (12:30)

    S riječi na djela

    EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

    18.01.2018. (15:44)

    Plastična unija

    Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
    Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
    Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
    Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
    Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

    08.01.2018. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

    06.12.2017. (07:05)

    U plastiku zapakirana riba

    U Mediteranu uskoro jednak omjer riba i plastičnog otpada

    U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe u Sredozemnom moru, dolazi kilogram plastičnog otpada. Do 2030. omjer bi mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada. Većinu zagađenja uzrokuje “jednokratno” korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra. Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Sky News

    22.10.2017. (08:04)

    Vrećica za jedan dan

    Kina ukida uvoz strane plastike, zapadne zemlje u problemu

    Osim što je jedan od najvećih proizvođača, Kina je i najveći svjetski uvoznik recikliranih materijala – samo je prošle godine uvezla 7,3 milijuna tona otpadne plastike iz SAD-a, UK-a, EU-a i Japana. No prema novoj odredbi, Kina više neće uvoziti stranu recikliranu plastiku, tekstil i papir, već se okreće domaćim recikliranim materijalima, što će stvoriti velike probleme njezinim dosadašnjim uvoznicima – primjerice samo EU u Kinu izvozi 87% svoje reciklirane plastike. Sada će tu plastiku morati sama pohraniti, spaljivati ili – znatno smanjiti njezinu upotrebu. Scientific American

    15.09.2017. (17:32)

    Jedan potpis danas za čišće i zdravije sutra

    Potpišite peticiju protiv plastike

    Zelena akcija i slične udruge za zaštitu okoliša okupljene u globalni pokret Break Free From Plastic pokrenule su peticiju s ciljem skupljanja više od milijun potpisa kako bi se poslala snažna poruka Europskoj uniji da u sklopu nove Strategije o plastici mora donijeti ambicioznije ciljeve i mjere za smanjenje proizvodnje i uporabe plastike. Peticiju možete pročitati i potpisati ovdje. Zelena-akcija.hr

    09.09.2017. (21:21)

    Plastika je svuda

    Morska sol kontaminirana je plastikom

    Morska sol širom svijeta kontaminirana je plastikom. Znanstvenici strahuju da minijaturne čestice plastike postaju sveprisutne i nalaze svoj put do hrane putem soli. Nakon ovotjednih napisa o plastičnim česticama nađenim u vodi iz slavine, nova su istraživanja pokazala da su sićušne čestice plastike nađene i u morskoj soli u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj, Kini te SAD-u. Istraživači vjeruju da veći dio kontaminacije plastikom dolazi od mikrofibre ili mikrovlakna te plastične ambalaže za jednokratnu uporabu kao što su boce. Do 1,2 milijuna tona plastike baci se u svjetske oceane svake godine, što je jednako kao da se baci jedan kamion plastičnog smeća svake minute, kažu dužnosnici UN. Guardian

    05.09.2017. (18:30)

    Lignje s tartarom ili brancin s plastikom?

    Loša vijest je da ribe jedu puno plastike, još je gora da uživaju u tome

    Više od 50 vrsta ribe dokazano jedu plastiku na koju naiđu u moru. Tragovi toksina povezanih s plastikom nakupljaju se u ribljem mesu, što znači da završavaju i u organizmu čovjeka koji konzumira ovu ribu. Nova studija Svečilišta u Kaliforniji, međutim, pokazuje da plastika nije primamljiva ribama samo zato što ih vizualno podsjeća na pravu hranu, već im odgovara i njezin miris. Washington Post

  • 14.03. (13:30)

    Danas za ručak - vrećica s blitvom

    Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

    Plastika se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu – rekao je bivši ministar Slaven Dobrović u Dobro jutro Hrvatska. “Moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru došao je s kopna” dodao je Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada.

    27.12.2018. (14:00)

    Britanci udvostručuju cijenu za jednokratne plastične vrećice u trgovinama s 5 penija na 10 penija (40/80 lipa)

    Iscrpnije...
    19.12.2018. (18:00)

    Najstrašnija statistika 2018. godine: 90,5 % plastike se ne reciklira

    Iscrpnije...
    11.11.2018. (14:30)

    Kesa za ručak

    Voskov moljac – kukac koji jede plastiku

    Trojica europskih znanstvenika napravila su jednostavan pokus u kojem su ličinku velikog voskova moljca, punim imenom Galleria mellonella, stavili na polietilensku foliju – i dobili rupe. Ispalo je da stotinu ličinki može u 12 sati pojesti 92 miligrama polietilenske vrećice. Ne samo da je razgrađen polietilena, nego je dobiven etilenglikol, vrlo vrijedna kemikalija, objašnjava jednostavno i jasno umirovljeni profesor Nenad Raos za Bug.

    21.01.2018. (12:30)

    S riječi na djela

    EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

    18.01.2018. (15:44)

    Plastična unija

    Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
    Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
    Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
    Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
    Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

    08.01.2018. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

    06.12.2017. (07:05)

    U plastiku zapakirana riba

    U Mediteranu uskoro jednak omjer riba i plastičnog otpada

    U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe u Sredozemnom moru, dolazi kilogram plastičnog otpada. Do 2030. omjer bi mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada. Većinu zagađenja uzrokuje “jednokratno” korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra. Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Sky News

    22.10.2017. (08:04)

    Vrećica za jedan dan

    Kina ukida uvoz strane plastike, zapadne zemlje u problemu

    Osim što je jedan od najvećih proizvođača, Kina je i najveći svjetski uvoznik recikliranih materijala – samo je prošle godine uvezla 7,3 milijuna tona otpadne plastike iz SAD-a, UK-a, EU-a i Japana. No prema novoj odredbi, Kina više neće uvoziti stranu recikliranu plastiku, tekstil i papir, već se okreće domaćim recikliranim materijalima, što će stvoriti velike probleme njezinim dosadašnjim uvoznicima – primjerice samo EU u Kinu izvozi 87% svoje reciklirane plastike. Sada će tu plastiku morati sama pohraniti, spaljivati ili – znatno smanjiti njezinu upotrebu. Scientific American