• 17.05.2018. (16:17)

    Tata di je deda? Eno otišo s pradedom kod ćukundede!

    Krenuo projekt produljenja životnog vijeka čovjeka na 130 godina

    Ljudi će u budućnosti živjeti duže, a imat će tijelo i mozak svjež kao u mladosti, i to zahvaljujući genetskoj terapiji davanja novih DNK upustava u stanice, piše MIT Technology Review o projektu Rejuvenate Bio. Slični pokusi napravljeni su na crvima i muhama, znanstvenici s Harvarda započeli su preliminarne eksperimente na psima rase bigl, a onda će se prebaciti na ljude. Nije cilj samo produljiti životni vijek, nego da čovjek u budućnosti “ima tijelo i um dvadesetdvogodišnjaka, a iskustvo čovjeka starog 130 godina”. Money Control, Daily Mail

    25.11.2017. (09:05)

    Zdravlje nacije

    EK: Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU-a

    Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo.U osvrtu na stanje zdravlja, Europska komisija istiće kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU. Hrvatska je pri vrhu EU i po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara). N1

    21.09.2017. (10:12)

    Duže, ali lošije

    Mentalni poremećaji, loša prehrana i pušenje čine svijet bolesnim

    Srčane bolesti i pušenje, zajedno sa sukobima i nasiljem, najveće su svjetske ubojice u 2016., a loša prehrana i mentalni poremećaji uzrokuju najveće probleme za zdravlje, pokazala je velika međunarodna studija. Istraživanje nazvano Globalno opterećenje bolešću (GBD), objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, pokazalo je da iako raste očekivana životna dob, raste i broj godina u kojima ljudi žive u lošem zdravstvenom stanju. Dužina života s bolešću veća je u siromašnim nego u bogatim državama. Guardian

    11.05.2017. (19:06)

    Put prema kroničnoj bolesti

    Očekivani životni vijek zaraženih HIV-om "skoro normalan" zahvaljujući novim lijekovima

    Mladi zaraženi HIV-om iz Sjeverne Amerike i Europe, koji dobiju tretman, žive duže, pokazuje istraživanje koje iznosi i konkretni primjer 20-godišnje osobe s HIV-om koja je započela antiretrovirusni tretman tijekom 2008. i ima nisku količinu virusa nakon godinu dana liječenja te ima očekivani životni vijek koji je blizu opće populacije – oko 78 godina. No, generalno očekivana životna dob za osobe s HIV-om uglavnom je niža od opće populacije, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet. CBS news

    07.10.2016. (17:41)

    Posljedice razvoja

    Ekonomski razvoj produžio životni vijek čoveka

    Zdravlje ljudi u svijetu poboljšava se i životni vijek sve je dulji, no napredak nije univerzalan i dijelom je potaknut ekonomskim razvojem, a kronična oboljenja rezultiraju dugotrajnim bolestima i izazivaju 7 od 10 smrti. Istraživanje “globalni teret bolesti” utvrdilo je da je od 1980. do 2015. svjetska populacija prosječno ‘dobila’ deset godina više u očekivanom trajanju života pa sada prosječni životni vijek iznosi 69,0 godina za muškarce i 74,8 za žene. Među glavnim razlozima su značajni pad smrtnosti od prijenosnih ili zaraznih bolesti među kojima su AIDS, malarija i dijareje. Jutarnji, Healthcare Dive,

    16.09.2016. (17:33)

    Negativna kretanja

    Prvi put nakon rata snižen očekivani životni vijek u RH

    Hrvatska se unutar EU nalazi među državama s najnižim očekivanim trajanjem života. Najnoviji podaci pokazali su da će djeca rođena 2015. godine prosječno živjeti 2,4 mjeseca manje nego djeca rođena 2014. godine, odnosno 77,4 umjesto 77,6 godina. Ovakav nagli pad, koji je posljedni put zabilježen 1992. godine, posljedica je starenja populacije i malog broja rođenih. Jutarnji

    02.05.2016. (10:24)

    Ne reži grani na kojoj živiš

    Tko ode ranije u mirovinu – ranije i umre

    Zdravi umirovljenici koji su radili godinu dana dulje (preko 65., dakle do 66.) imali su 11% manji rizik od umiranja, od svih uzroka, pa čak i ljudi koji nisu bili zdravi a nastavili su raditi nakon 65. smanjili su rizik od umiranja za 9%, tako barem tvrdi istraživanje provođeno 18 godina nad 2.956 sudionika National Institute on Aging. No, kažu istraživači kako nije ključ u samom zaposlenju kod nekog poslodavca, nego aktivnom životu i dobrovoljnom radu. Guardian

    29.03.2016. (09:09)

    Starci vladaju

    Broj ljudi starijih od 80 do 2050. će se utrostručiti

    Do 2050. godine broj ljudi starijih od 65 godina u svijetu će se udvostručiti, pokazuje američko istraživanje. Osobe te dobne skupine sada čine 8,5% ili 617 milijuna populacije, a očekuje se rast na 17% ili 1,6 milijardi. Prosječni životni vijek porast će sa 68 na 76,2 godine. Do 2050. će porasti i broj starijih od 80 u sijetu, sa 126,5 milijuna do 446,6 milijuna. CBS news

    16.12.2015. (07:28)

    All the president's deaths

    Predsjednici žive 2 godine kraće

    Svjetski vođe žive u prosjeku 2,7 godina kraće od svojih protukandidata na izborima, stoji u istraživanju British Medical Journala. Provjerili su 279 svjetskih vođa iz 17 država te nasuprot njima 261 kandidata koje su pobijedili na izborima i pokazalo se da su oni što su pobijedili na izborima živjeli kraće za cijelu polovicu jednog mandata. Usto, svjetski su vođe izloženi 23% većom riziku od preuranjene smrti. BBC

    02.12.2015. (16:20)

    Malim koracima prema besmrtnosti

    Znanstvenici uspjeli produžiti život za 30 posto – zasad samo crva

    Znanstvenici iz Istraživačkog instituta Scripps u Kaliforniji, predvođeni Michaelom Petrascheckom, otkrili su da je moguće produžiti životni vijek za 30 posto. Što je još zanimljivije, jedino razdoblje života koje se može produžiti jest mladost. Stručnjaci su testiranje ovog lijeka proveli na crvima veličine jednog milimetra. “Čak i da naša molekula radi istu stvar u čovjeku, mogle bi postojati nuspojave koje u testiranju nismo vidjeli jer se tkivo crva razlikuje od ljudskog tkiva. Crvi imaju svega tisuću, a mi tri bilijuna stanica”, objasnio je Petrascheck. Guardian

  • 12.01. (11:00)

    Životni vijek u Kini bi porastao za 2,9 godina (sa sadašnjih 76,3) ako bi poboljšali kvalitetu zraka po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije

    Iscrpnije...
    17.05.2018. (16:17)

    Tata di je deda? Eno otišo s pradedom kod ćukundede!

    Krenuo projekt produljenja životnog vijeka čovjeka na 130 godina

    Ljudi će u budućnosti živjeti duže, a imat će tijelo i mozak svjež kao u mladosti, i to zahvaljujući genetskoj terapiji davanja novih DNK upustava u stanice, piše MIT Technology Review o projektu Rejuvenate Bio. Slični pokusi napravljeni su na crvima i muhama, znanstvenici s Harvarda započeli su preliminarne eksperimente na psima rase bigl, a onda će se prebaciti na ljude. Nije cilj samo produljiti životni vijek, nego da čovjek u budućnosti “ima tijelo i um dvadesetdvogodišnjaka, a iskustvo čovjeka starog 130 godina”. Money Control, Daily Mail

    25.11.2017. (09:05)

    Zdravlje nacije

    EK: Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU-a

    Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo.U osvrtu na stanje zdravlja, Europska komisija istiće kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU. Hrvatska je pri vrhu EU i po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara). N1

    21.09.2017. (10:12)

    Duže, ali lošije

    Mentalni poremećaji, loša prehrana i pušenje čine svijet bolesnim

    Srčane bolesti i pušenje, zajedno sa sukobima i nasiljem, najveće su svjetske ubojice u 2016., a loša prehrana i mentalni poremećaji uzrokuju najveće probleme za zdravlje, pokazala je velika međunarodna studija. Istraživanje nazvano Globalno opterećenje bolešću (GBD), objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, pokazalo je da iako raste očekivana životna dob, raste i broj godina u kojima ljudi žive u lošem zdravstvenom stanju. Dužina života s bolešću veća je u siromašnim nego u bogatim državama. Guardian

    11.05.2017. (19:06)

    Put prema kroničnoj bolesti

    Očekivani životni vijek zaraženih HIV-om "skoro normalan" zahvaljujući novim lijekovima

    Mladi zaraženi HIV-om iz Sjeverne Amerike i Europe, koji dobiju tretman, žive duže, pokazuje istraživanje koje iznosi i konkretni primjer 20-godišnje osobe s HIV-om koja je započela antiretrovirusni tretman tijekom 2008. i ima nisku količinu virusa nakon godinu dana liječenja te ima očekivani životni vijek koji je blizu opće populacije – oko 78 godina. No, generalno očekivana životna dob za osobe s HIV-om uglavnom je niža od opće populacije, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet. CBS news

    07.10.2016. (17:41)

    Posljedice razvoja

    Ekonomski razvoj produžio životni vijek čoveka

    Zdravlje ljudi u svijetu poboljšava se i životni vijek sve je dulji, no napredak nije univerzalan i dijelom je potaknut ekonomskim razvojem, a kronična oboljenja rezultiraju dugotrajnim bolestima i izazivaju 7 od 10 smrti. Istraživanje “globalni teret bolesti” utvrdilo je da je od 1980. do 2015. svjetska populacija prosječno ‘dobila’ deset godina više u očekivanom trajanju života pa sada prosječni životni vijek iznosi 69,0 godina za muškarce i 74,8 za žene. Među glavnim razlozima su značajni pad smrtnosti od prijenosnih ili zaraznih bolesti među kojima su AIDS, malarija i dijareje. Jutarnji, Healthcare Dive,

    06.10.2016. (22:00)

    Životni vijek ljudi ne može se više produljivati – možemo živjeti do maksimalno 120 godina

    Iscrpnije...
    16.09.2016. (17:33)

    Negativna kretanja

    Prvi put nakon rata snižen očekivani životni vijek u RH

    Hrvatska se unutar EU nalazi među državama s najnižim očekivanim trajanjem života. Najnoviji podaci pokazali su da će djeca rođena 2015. godine prosječno živjeti 2,4 mjeseca manje nego djeca rođena 2014. godine, odnosno 77,4 umjesto 77,6 godina. Ovakav nagli pad, koji je posljedni put zabilježen 1992. godine, posljedica je starenja populacije i malog broja rođenih. Jutarnji

    02.05.2016. (10:24)

    Ne reži grani na kojoj živiš

    Tko ode ranije u mirovinu – ranije i umre

    Zdravi umirovljenici koji su radili godinu dana dulje (preko 65., dakle do 66.) imali su 11% manji rizik od umiranja, od svih uzroka, pa čak i ljudi koji nisu bili zdravi a nastavili su raditi nakon 65. smanjili su rizik od umiranja za 9%, tako barem tvrdi istraživanje provođeno 18 godina nad 2.956 sudionika National Institute on Aging. No, kažu istraživači kako nije ključ u samom zaposlenju kod nekog poslodavca, nego aktivnom životu i dobrovoljnom radu. Guardian