Saša Ceci ima 44 godine i radi kao fizičar na Institutu Ruđer Bošković. Široj javnosti njegovo je ime nešto počelo značiti ljetos, kad su njegovi Facebook statusi u kojima je sasvim razumljivim jezikom objasnio neke banalne znanstvene fenomene (poput zašto se znojimo) postali viralni. U intervjuu za Telegram Ceci govori o tome zašto želi znanost učiniti popularnom, kako je uopće postao fizičar i sl.
Poznati hrvatski znanstvenik Saša Ceci i popularizator znanosti objavio je novi status u kojem se čudi poduzetnicima koji bi od države primali naknade, a ne bi se cijepili. Svakako pročitajte njegov Facebook post:
Neki naši ljudi zaboravili su s čime se mi to točno borimo. Zaboravili su i koji je jedini način da se s time izborimo. Ovo je pandemija – epidemija virusa kojeg naše tijelo ne poznaje, pa će se zaraziti svatko kad prvi put dođe u kontakt s dovoljnom količinom virusa. Ogroman postotak zaraženih imat će ozbiljne komplikacije i trebat će bolničko liječenje. Neki će umrijeti. A jedini način da pobijedimo pandemiju je cijepljenje. Svako odlaganje ne samo da nam produžava agoniju, nego i povećava opasnost od nastanka zaraznijih i opasnijih sojeva jer virusi, kao i sva živa bića, mutiraju i evoluiraju… To se dogodilo s britanskim, brazilskim i indijskim sojem. Sve tri zemlje su se ponašale jezivo neodgovorno (i vlast, ali bome i opća populacija) i zato sad imamo njihove sojeve. Puštali su da se slobodno širi. Jer, ekonomija. Jer, prokuženost. Jer, sezonalnost. Jer, pobijede nad virusom. A zapravo jer su neodgovorne neznalice. Kao što smo i mi bili… 50 posto cijepljenih plus svi koji su dosad preboljeli, i još nije dovoljno da se pandemija obuzda… Matematički gledano, poduzetnički moj brate, čovjek zaražen indijskom sojem u prosjeku zarazi do sedam ljudi. To znači da mi nekako moramo zaštititi, imunizirati šest od tih sedam ljudi da zaustavimo pandemiju. Šest od sedam je 86 posto. Toliko ljudi bi se trebalo cijepiti. S obzirom da cjepiva nisu sto posto učinkovita, broj prelazi 90 posto. Oni koji su preboljeli neko vrijeme će imati imunitet, ali ni njih nema baš toliko. Potvrđenih je bilo tek dva posto. Dodamo li im članove uže obitelji koji se možda nisu testirali, to je opet manje od deset posto. I opet trebamo više od 80 posto cijepljenih. I to je problem, jer nikad se toliko ljudi neće sami od sebe cijepiti… (Ima još)
Javnost manje poznat fizičar Saša Ceci bio je gost HTV-ove emisije Nedjeljom u dva, gdje je na početku objasnio zašto struganje noktima po školskoj ploči polučuje izuzetno negativan osjećaj. Ceci je komentirao štrajk prosvjetara. “Želimo težiti izvrsnosti, ali je pitanje kako se postiže izvrsnost. Mora se maksimalno iskoristiti potencijal ove zemlje. Mi imamo talentirane ljude koji ne odlaze u nastavna zvanja. Zašto? Zato što je loša situacija u školstvu”, rekao je.
“U kontaktu s hladnom morskom vodom naše tijelo počinje gubiti toplinu. Živci u koži to osjete i brzo o tome izvješćuju mozak. On tada pokreće izlučivanje hormona koji potiču stezanje krvnih žila u ohlađenoj koži. Na taj način se jako smanjuje protok krvi kroz njih. To je nešto vrlo slično kao kad bismo sustavu hlađenja automobilskog motora smanjili protok vode do hladnjaka – motor bi se počeo jače zagrijavati. Tako i nama postaje toplije. Živci više ništa ne javljaju mozgu jer se temperatura kože spustila otprilike do temperature vode. A to zna svatko tko se taman fino posušio na plaži kad bi ga zagrlila omiljena osoba netom izašla iz mora. Omiljenost bi se privremeno smanjila proporcionalno temperaturnoj razlici”, objašnjava na Facebooku Saša Ceci, fizičar s Ruđera.
Sjetilo me to na čestu situaciju na punk koncertima. Prvo je svugdje ispred bine podjednaka gužva, a onda dio ljudi tamo ponesu ritam i melodija. Same noge idu. Ostali u publici se malo razmaknu da im daju mjesta. I tako, tekućina se širi, a mi onda očitamo na skali koliko se proširilo. Žešći ples, viša temperatura – ovako je lijepo slikovito hrvatski fizičar Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković na svom Facebooku objasnio kretanja molekula voda pri znojenju na ovim vrućinama. Neki dan objasnio koristi i opasnosti sunčanja.
Zašto je sunčanje važno, koji dio spektra sunčevog zračenja je najštetniji, možemo li dobiti rak ako se sunčamo kroz prozorska stakla – pitanja su na koja je na svom Facebooku odgovorio Saša Ceci, fizičar s Ruđera, jedan od voditelja HTV-ove emisije Treći element. Za sunčanje kaže da je važno jer na taj način naše tijelo priozvodi Vitamin D koji je važan za ugradnju kalcija u kosti. Što se UV zraka tiče kaže on da staklo ne propušta ultraljubičastu svjetlost, što bi značilo da npr. vožnja autom usred dana nije opasno, ali da je izravno sunčanje od deset ujutro do četiri popodne jako opasno pa priložio grafikon da nam dočara problem.
Hrvatska javnost zadnjih je godina izložena poplavi pseudoznanstvenih teorija o alternativnim oblicima liječenja te paranoji zbog navodne onečišćenosti hrane, zraka i vode, koje mediji nekritički šire i populariziraju, smatraju hrvatski znanstvenici. “Na svim našim televizijama, u novinama i na internetu, pseudoznanstvenici nude našoj intuiciji uvjerljiva, ali znanstveno nedokazana i nedokaziva rješenja. Plaše nas trovanjima iz aviona, GMO hranom i zračenjem mobitela, a propagiraju liječenje homeopatijom i bioenergijom, metodama koje nisu zadovoljile nijedno ozbiljno znanstveno testiranje”, tvrde fizičari s Instituta Ruđer Bošković Saša Ceci i Dario Hrupec. T-Portal