11 ključnih pitanja o budućnosti proizvodnje hrane u RH - Monitor.hr
13.10.2015. (13:23)

11 ključnih pitanja o budućnosti proizvodnje hrane u RH

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i informacijski sustav Agroklub uputili su političkim strankama javni upit kako planiraju potaknuti razvoj poljoprivrede u budućem razdoblju.

Sastavili su i upitnik s 11 ključnih pitanja vezanih za budućnost poljoprivrede:

1. Koje mjere mislite poduzeti kako bi stavili u funkciju državno neobrađeno zemljište, privatno (usitnjeno) poljoprivredno zemljište te zemljište koje nije na adekvatan način stavljeno u funkciju? Kako gledate na pitanje uvođenja poreza na neobrađeno zemljište?

2. Kako ćete poboljšati trženje primarnih poljoprivrednih proizvoda, što uključuje regulaciju cijena, burze, otkupne stanice, označavanje proizvoda, sajmove, registraciju trgovaca, povećanje kapaciteta skladištenja, hladnjača i sustava za navodnjavanje? Što ćete vi učiniti da potaknete lokalnu distribuciju poljoprivrednih proizvoda?

3. Kojim konkretnim mjerama mislite potaknuti i regulirati preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima?

4. Uvozni proizvodi često su nelojalna konkurencija istim, ali kvalitetniji domaćim. Koje poteze porezne politike planirate provesti s ciljem povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda i proizvođača?

5. Kako planirate zadržati mlade u ruralnim područjima kroz sustave potpora i prostorne planove?

6. Mali proizvođači samostalno ne mogu opstati na današnjem tržištu, ali se nužno udruživanje trenutno ne događa. Kako ćete potaknuti udruživanje poljoprivrednih proizvođača?

7. Zastupanje interesa proizvođača pretpostavka je njihovog kvalitetnog statusa pri donošenju odluka kod zakonodavca. Kako vidite ulogu Hrvatske poljoprivredne komore i što ćete poduzeti po pitanju njezinog statusa u odnosu na ostale komore? Zašto poljoprivredni proizvođač nema u tom smislu status jednak obrtniku ili trgovačkom društvu?

8. Suradnja znanstvene zajednice sa poljoprivredom nije na visokom nivou. Kojim mjerama mislite motivirati strane na suradnju?

9. U transferu znanja važnu ulogu imaju savjetodavci. Kako vidite ulogu Poljoprivredne savjetodavne službe i kako ćete realizirati njihovo financiranje u perspektivi odnosno smanjiti udio financiranja iz državnog proračuna?

10. Mislite li dodatno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta ili farme?

11. Za provođenje politika potrebni su ljudi. Smatrate li da raspolažete sa dovoljnim i kvalitetnim kadrom za vođenje resora poljoprivrede i koga smatrate poželjnim kandidatom za ministra poljoprivrede u narednom razdoblju?


Slične vijesti

31.12.2025. (10:00)

Ili subvencije ili Mad Max

Nikola Borić o prosvjedima poljoprivrednika: Kao da gledam reprize loše meksičke sapunice

Kod nas na Papuku ništa ne raste jer je “isplativo”. Raste jer ima smisla. Koza nemam da bih dobio šarene papiriće po grlu, trava ne raste da bi dobila subvenciju, a ja više ne glumim da je normalno živjeti od plaće do plaće. Samoodrživost je moj tihi bijeg iz kolektivne nervoze. Moj način da kažem “ne” svijetu koji misli da je normalno uništiti tlo da bi proizveo jeftinu hranu, da je normalno bacati umjetna gnojiva i špricati otrove 8x u sezoni. Ne spašavam planet, ne glumim proroka, samo pokušavam živjeti kao zdravorazumna životinja u društvu koje je očito izgubilo instinkt za preživljavanje.

Ne uzgajam vlastitu hranu jer mi je dosadno. Uzgajam je jer mi je dosta laži. Laži sistema koji mi prodaje plastiku kao obrok i uvjerava me da je to normalno. Nije normalno da ne znam tko mi je proizveo hranu. Nije normalno da ona putuje duže nego prosječni balkanski gastarbajter. Nije normalno da ovisim o lancima koji me drže gladnim, bolesnim i poslušnim. Ja sam odlučio prekinuti taj krug. Nikola Borić za Agroklub

10.12.2025. (20:00)

Eko je in… samo još da netko nešto proizvede

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj: statistika raste, stvarnost tavori

Iako Hrvatska postupno povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, stvarna ponuda domaće eko hrane ostaje minimalna. Većinu “eko” hektara čine krški pašnjaci i ekstenzivni voćnjaci bez prinosa, dok pravih proizvođača povrća, mesa i mlijeka kronično nedostaje. Mnogi ulaze u sustav radi potpora, a izlaze zbog birokracije, nedostatka tržišta i slabe motivacije. Potrošači pak nemaju povjerenja u oznake, pa je potražnja slaba. Rezultat: statistike izgledaju pristojno, ali police i tržnice – gotovo prazne hrvatskih eko proizvoda. Agroklub

30.11.2025. (12:00)

Ako je ima zimi, možda preživimo ljeti

Navodnjavanje ili propadanje: hrvatska poljoprivreda na klimatskoj prekretnici

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.

25.10.2025. (10:00)

Zemlje ima, nema volje

Dekan agrobiotehnologije: Hrvatska poljoprivreda bez radnika, novca i mladih

U razgovoru s dekanom osječkog Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti, prof. Vinkovićem za Ideje otkriva se složena slika domaće poljoprivrede — od kroničnog manjka radne snage i stručnjaka do usitnjenih gospodarstava i otežanog financiranja. Poseban problem je pad interesa mladih za poljoprivredu, što dodatno ugrožava samodostatnost zemlje. Rješenje vidi u boljem udruživanju proizvođača te čvršćem povezivanju znanosti, prakse i državne politike kako bi se sektor konačno pokrenuo s mrtve točke. Ideje

18.09.2025. (19:00)

Imaš zapušteno polje? Pa daj ga u zakup...

Zanemareni resursi: Samo četiri općine prijavile zapušteno poljoprivredno zemljište u tri godine

Općine Vrhovine i Ferdinandovac te gradovi Varaždin i Mali Lošinj jedini su evidentirali parcele koje bi se, prema zakonu, mogle dati u zakup na deset godina kako bi se potaknula proizvodnja. Unatoč jasnim zakonskim odredbama, koje predviđaju zakup zemljišta ako vlasnici nisu dostupni ili ga ne održavaju, proces je spor. Općina Vrhovine, koja je još u siječnju 2023. prijavila oko 200 hektara, još uvijek čeka na odgovor ministarstva, kao i zainteresirani OPG-ovi. Ministarstvo najavljuje izmjene zakona i poboljšanje sustava evidencije, ali trenutno se velik poljoprivredni potencijal Hrvatske ne koristi učinkovito. Agroklub

11.08.2025. (16:30)

Poljoprivrednik Zdravko iz Bijeljine ‘hot’ objavama na društvenim mrežama pospješio prodaju rajčica

18.07.2025. (18:00)

Solarna energija? Samo ako nosi pečat iz paralelne stvarnosti

Birokracija u galopirajućem hodu: kako administracija gazi obnovljive ideje na selu

Unatoč najavama o energetskoj tranziciji, niti jedan poljoprivrednik još nije dobio potporu za obnovljive izvore energije iz ZPP-a 2023–2027. godine. Mladi stočar Ivan Sarić odustao je od solara nakon četiri kruga dopuna dokumentacije i apsurdnih zahtjeva Agencije, koja mu ne priznaje ni edukaciju koju je sama financirala. Uz dodatne natječajne zavrzlame, stalne izmjene uvjeta i potpore koje propadaju zbog birokratskih detalja, Sarić zaključuje: “Radimo na kršu, a taru nas kao marmeladu.” Agroklub

08.06.2025. (19:00)

Kad ti robot ore njivu i razminirava bojište

Izumili robotski traktor bez kabine za plug i front

Voltrac je električni traktor bez kabine koji upravljaš kao dronom, a koristi se u poljoprivredi i vojsci. Ima nosivost 4 tone, doseg do 20 sati i vuče klasične plugove, ali i prenosi kontejnere po bojištu. AI sustav uči kako najbolje tretirati tlo, a uz vojne dodatke može ometati napade i čistiti mine. Tvrtka razvija sve interno i najavljuje potpunu autonomiju. S 30% nižim troškovima održavanja i 70% manje dijelova, Voltrac je plug-and-play rješenje za oranice i ratne zone. Bug

28.04.2025. (13:00)

Kukuruz s Wi-Fi-em i soja na steroidima... jesmo li na korak do replikatora iz Zvjezdanih staza?

Poljoprivreda budućnosti: kad AI piše jelovnik

Na World AgriTech Summitu istaknuti su ključni trendovi koji oblikuju poljoprivredu budućnosti: digitalizacija potpomognuta umjetnom inteligencijom, razvoj bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i AI-dizajnirane biljne vrste. Sinergija tehnologije i prirode omogućuje brži razvoj otpornijih i nutritivnijih usjeva, smanjenje ekološkog otiska i održivu proizvodnju hrane. No, s napretkom dolaze i rizici – od mogućih novih alergena do nenamjernih posljedica koje ćemo tek otkrivati. AI više nije samo alat, već suautor našeg budućeg jelovnika. Poslovni

13.04.2025. (12:00)

Navali narode dok nisu kao stanovi

Cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Hrvatskoj bila je prosječno 4.491 eura dok je najviša, 283.039 eura, zabilježena na Malti

Iznose za Maltu dakako treba uzeti s rezervom jer odražava tamošnji nedostatak poljoprivrednog zemljišta i pritisak za njegovu prenamjenu u građevinsko, što rezultira višim cijenama. Stvarni lider cijena zemljišta u EU je Nizozemska, na drugom mjestu ljestvice Eurostata s prosječnom cijenom od 178.093EUR-a za hektar. Niske cijene zemljišta zorno pokazuju strukturu proizvodnje, nisku dohodovnost, ali ti to da se Hrvatska kroz tri desetljeća suverenosti nije dovoljno ozbiljno pozabavila stvaranjem boljeg okruženja za poljoprivredu i stanovnike ruralnih prostora. Ako poljoprivrednik posjeduje zemlju, njezin rast cijene automatski povećava njegovu neto vrijednost. Bogatstvo vlasnika raste, barem na papiru. Hipotetski poljoprivrednik u Nizozemskoj prodajom jednog hektara može kupiti traktor, dok naš mora prodati 39 da bi napravio isto. Agroklub