Satirični prijenos uživo utakmice Hrvatska-Norveška
Mađarski ministar obrane podnio ostavku zbog kašnjenja u izgradnji Orbanove ograde za izbjeglice
S 81.5 posto izbrojenih glasova na današnjim predsjedničkim izborima u Gvatemali komičar Jimmy Morales svojim vicevima osvojio je 25.8 posto, a njegovi protukandidati još i manje – 18.6 posto odvjetnik Manuel Baldizon i 17.9 posto bivša prva dama Sandra Torres. Kako nijedan kandidat nema potrebnih 50 posto, 25.10. očekuje se drugi krug izbora za nasljednika bivšeg predsjednika Moline koji je optužen za korupciju dao ostavku u srijedu. Morales je poznat po filmskoj ulozi priprostog seljaka koji je zamalo postao predsjednik zahvaljujući praznim obećanjima. Yahoo News, BBC
U vrijeme kad je premijerka Slovenije bila Alenka Bratušek, za šefa obavještajne službe SOVA postavila je nedovoljno iskusnog Stanislava Štembergera. Sada je izbio skandal: prema neslužbenim informacijama, slovenski je obavještajac u kontaktu s neimenovanom austrijskom diplomatkinjom pokušao doći do informacija s kojima raspolaže austrijski veleposlanik. Austrijska je službenica prozrela slovenskog obavještajca i stvar prijavila svojim šefovima. Iako se takve afere obično rješavaju tihom diplomacijom, Austrija je slučaj prijavila slovenskoj policiji, poručujući na taj način, mišljenja su neki, da neće tolerirati takvu praksu. Dnevnik.hr
Umro Roko iz filma ‘Kako je počeo rat na mom otoku’
Vlada: Rebalansom do 70 milijuna kuna za prijevoz učenika
Karamarko ponovio da nema volje za sučeljavanje s Milanovićem
5 tihih znakova velikih zdravstvenih problema
Potpisan ugovor koji osigurava topli obrok za 17.500 učenika
Papa Franjo reformirao je teške postupke za poništenja braka rimokatolika, što je odluka koju su željno iščekivali mnogi parovi diljem svijeta koji su se rastali i zatim sklopili građanski brak. Vatikan je priopćio u ponedjeljak da je Papa napisao dokument poznat kao Motu Proprio, latinski izraz koji u prijevodu znači “na vlastitu incijativu”, kojim se mijenja način na koji katolici dobivaju poništenje braka. Detalji će biti objavljeni u utorak na tiskovnoj konferenciji u Vatikanu. Novi list
Sebastian Kurz, austrijski ministar vanjskih poslova, prenio je u subotu na sastanku šefova diplomacija EU u Luxembourgu upozorenje makedonskog ministra vanjskih poslova Nikole Poposkog da su makedonski organi među izbjeglicama koji su ušli u njihovu zemlju u više navrata identificirali tzv. “foreign fighters”, tj. državljane bilo balkanskih, bilo trećih zemalja koji su se borili kao mudžahidi (branitelji) u talibanskim redovima u Afganistanu, ili u građanskim ratovima u Iraku, Siriji… Jutarnji
“Možda smo, s obzirom na cjelokupno bolesno stanje hrvatskog nogometa, i zaslužili ovo što nas je snašlo. Najapsurdnije od svih sada zvuče oni koji sasvim ozbiljno zazivaju Kovačevu smjenu, kao da bi sljedeći Mamić-Šuker izbornik bio bolji, kao da postoji netko koga imaju na umu i tko bi se toga prihvatio pod njihovim uvjetima. Jedino ako doista želite postaviti Zorana Mamića, pa neka travestija bude potpuna… Ajmo, HNS-ovci, ajmo članovi Odbora za hitnost – hoćemo li se baciti na glavu, pokazati karakter i poginuti na terenu?”, piše Aleksandar Holiga o pitanju izbornika hrvatske nogometne reprezentacije. Jutarnji
Ohm – novi revolucionarni akumulator koji je nemoguće isprazniti! [hail]
Velika Britanija razmatra zračne napade na tzv. ‘Islamsku državu’ u Siriji kako bi uništili teroriste koji prisiljavaju stotine tisuća ljudi na izbjeglištvo. Britanski čelnici složili su se kako postoje jaki razlozi za akciju u Siriji kao i u susjednom Iraku. Francuska također razmatra izvođenje zračnih napada na Islamsku državu u Siriji, zajedno s međunarodnom koalicijom koju predvodi SAD, objavio je proteklog vikenda Le Monde, pozivajući se na neimenovani “visoki izvor”. Jutarnji, Index
U protekla tri mjeseca pola hakerskih DDoS napada bilo je na industriju zabave i medije
Iz Sindikata biciklista najavili su prosvjed u Zagrebu protiv kažnjavanja biciklista, koji će se održati u petak 11. rujna ispred sjedišta MUP-a na uglu Vukovarske i Savske u 18 sati i kasnije na Zrinjevcu u blizini PU Zagrebačke u 19 sati, a kojim žele poručiti MUP-u: “Kaznite odgovorne!”. “Zbog loše i protuzakonite biciklističke infrastrukture, policija kažnjava bicikliste, a ne one koji tu infrastrukturu grade”, rekli su iz Sindikata biciklista. Monitor
Luka Modrić pred Uskokom je dao iskaz kojim je u potpunosti negirao većinu stavova na kojima se temelji obrana Zdravka i Zorana Mamića, tvrdi portal Nogometplus.net, pozivajući se na svoje izvore bliske istrazi. Podsjećamo, Modrića su istražitelji Uskoka pozvali na razgovor čim se iz Madrida vratio u Hrvatsku, na okupljanje reprezentacije uoči utakmica protiv Azerbejdžana i Norveške. Modrić je navodno najviše naštetio braći Mamić tvrdnjama da je ugovor s njim doista antedatiran, odnosno da je potpisan nakon transfera u Tottenham. Index, Nogometplus.net
Što sprema filmska industrija za ovu jesen u kinima? Meryl Streep glumi sufražetkinju u filmu ‘Suffragette’, Daniel Craig je ponovno tajni agent Bond u ‘Spectre’, Angelina Jolie ponovno glumi sa suprugom Bradom Pittom na temu raspada braka u filmu ‘By the Sea’, a JJ Abrams čeka spreman s ‘Star Wars: The Force Awakens’, film za koji kažu da je takvo nešto Lucas trebao napraviti prije 16 godina umjesto ‘Fantomske prijetnje’ i svih onih ‘prequela’. Tu je i ‘Tangerine’, snimljen isključivo na iPhoneu, ili pak bizarni ‘The Lobster’, prvi film na engleskom jeziku grčkog filmaša Yorgosa Lanthimosa s Colinom Farrellom na temu opsesije monogamijom… Guardian
Iz Sindikata biciklista najavili su prosvjed protiv kažnjavanja biciklista, koji će se održati u petak 11. rujna ispred sjedišta MUP-a na uglu Vukovarske i Savske u 18h i kasnije na Zrinjevcu u blizini PU Zagrebačke u 19h, a kojim žele poručiti MUP-u: “Kaznite odgovorne!”.
“Zbog loše i protuzakonite biciklističke infrastrukture, policija kažnjava bicikliste, a ne one koji tu infrastrukturu grade”, rekli su iz Sindikata biciklista. Iz udruge su dalje objasnili: “Naime, infrastrukturu gradi, uređuje i održava Grad Zagreb, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i uz suglasnost MUP-a. Unatoč našim višegodišnjim ukazivanjima na nelogičnosti i nezakonitosti u izvedbi te na opasnosti koju trenutačna infrastruktura ima za pješake i bicikliste, Grad Zagreb i MUP još uvijek nisu ništa napravili. Grad Zagreb je taj koji krši spomenuti Zakon o sigurnosti prometa na cestama, a MUP kažnjava bicikliste za beznačajne prekršaje koje su prisiljeni činiti zbog vlastite sigurnosti, s obrazloženjem da je to kažnjavanje u svrhu održavanja sigurnosti. Nije li to apsurdno? U međuvremenu su biciklisti žrtve sve češćih nesreća”.
Iz Sindikata biciklista napominju kako nisu protiv kažnjavanja biciklista za prekršaje koji zaista ugrožavaju sigurnost prometa, poput vožnje bez svjetala noću ili neprilagođene brzine, no da za beznačajne prekršaje kojima kumuje loša infrastruktura biciklisti nisu krivi. Osim toga, smatraju u Sindikatu da tjeranje biciklista na kolnike, na kojima je u mnogo slučajeva njihova sigurnost ugrožena, nije održavanje reda nego policijska represija. “Zagrebački pločnici puni su nelogičnih prekida staza, na kojima biciklisti moraju prijeći na kolnik do sljedećeg početka staze nekoliko metara dalje, ili sići s bicikla i gurati ga, i upravo na tim mjestima policija kažnjava”, objasnili su iz Sindikata. Često pitanje koje se postavlja jest: “Ne bi li biciklisti trebali sići s bicikla i gurati ga preko pješačkog prijelaza?” Davor Klarić iz Sindikata biciklista odgovara: “Da, po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, samo ukoliko na pješačkom prijelazu nije označena staza. U tom slučaju biciklisti ne moraju sići s bicikla, ali preporučamo da u svakom slučaju uspore. Zdrav razum nalaže – ako ulicom prolazi biciklistička staza, i prijelaz biciklističke staze preko kolnika mora biti obilježen, no Grad Zagreb to ne čini. Obilježavanje prijelaza je briga za sigurnost prometa, sve drugo je briga samo za komociju automobilskog prometa.”
Za kraj, iz Sindikata biciklista pozivaju na prosvjed “sve one koji voze bicikl u gradu, ali i pješake, koji su isto tako ugroženi nametanjem staza na uske pločnike, i da svojim dolaskom pokažu da je bilo dosta policijskog i gradskog licemjerja, da žele sigurnu, smislenu i zakonitu infrastrukturu te da podrže nastojanja Sindikata biciklista da se osigura siguran promet za bicikle odvojen od pješačkog.”
Sutra skuplje gorivo – nakon sedam tjedana pada cijena, benzini bi mogli poskupjeti 29 lipa po litri, a dizelska goriva 34 lipe po litri
Od 1. do 14. listopada ove godine ekskluzivno u kinu Cineplexx Centar Kaptol, pod pokroviteljstvom Hrvatskog Telekoma, održat će se MAXtv Filmomanija 9 – deveta po redu filmska revija recentne europske i svjetske kinematografije koja će gledateljima donijeti izbor najzanimljivijih filmova s najznačajnijih svjetskih filmskih festivala.
Za razliku od prethodnih, ova je jedinstvena po tome što će se prvi puta u svojoj povijesti održati u razdoblju od puna dva tjedna.
Tijekom revije bit će prikazano petnaest filmova koji su svoje premijere imali na filmskim festivalima u New Yorku, Londonu, Sundanceu, Veneciji, Berlinu, Cannesu i mnogim drugima.
Među prvim potvrđenim naslovima koji će se prikazati na devetoj po redu MAXtv Filmomaniji ističu se Ljubav najkontroverzniji film snimljen posljednjih nekoliko godina uglednog argentinskog redatelja Gaspara Noea koji je svoju premijeru imao na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu; Jastog priznatog grčkog redatelja Yorgosa Lanthimosa koji je na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu nagrađen s tri nagrade; te Gospodin Holmes britanskog scenarista i redatelja Billa Condona, dobitnika prestižne nagrade Oscar s Ianom McKellenom u ulozi karijere kao ostarjeli detektiv Sherlock Holmes.
Milanović: Raspuštanje Sabora do kraja rujna, nova Vlada u prosincu
“Ciljevi i metode bankarskog kartela se ne razlikuju od onih filmskih obitelji Soprano ili Corleone. Je li to pregruba usporedba? Dužnici otplaćuju kredite deset godina i nakon toga su dužni više nego na početku. I to u zemlji koja ima stabilan novac već duže od 20 godina. Je li to uopće otplata kredita ili golo zelenašenje i dužničko ropstvo kojem se ne nazire kraj? Sopranosi su imali majstore koji su onima što su se pokušali oduprijeti lomili prste i maltretirali im žene i djecu. Hrvatski su zelenaši toliko ojačali da taj posao za njih obavlja država – pravnici, ovrhovoditelji, policajci”, pišu Novosti.
Industrijska baština u Hrvatskoj propada
U Njemačkoj trenutno ima 600.000 slobodnih radnih mjesta, a za dio njih moći će se angažirati građani iz šest zemalja Zapadnog Balkana, kojima će biti osigurana i plaćena profesionalna obuka. Njemačka planira u sljedećih pet godina za ljude iz tih država godišnje osigurati ukupno 20.000 radnih dozvola – bez obzira na kvalifikaciju. Al Jazeera Balkan
Obitelj Schaeffler vlasnici su istoimenog koncerna koji spada među najvažnije dobavljače automobilske industrije, a njihovo je bogatstvo teško 25 milijardi eura. Na drugom mjestu najbogatijih u Njemačkoj s 23 milijarde se nalazi obitelj Reimann, suvlasnici koncerna Reckitt Benckiser (Calgona, Cilit Bang, Durex), dok je na trećem mjestu s 20 milijardi vlasnik Lidla Dieter Schwarz. Deutsche Welle
Prvi poraz Medveščaka: Medvjedi porazom u 6. kolu od Slovana pali na drugu poziciju na tablici
Kovač prozvao igrače: Nismo zaslužili pobjedu; Modrić se ne slaže: Mi smo se trudili, nema igrača koji nije dao maksimum; kapetan Srna moli za oprost: Ispričavamo se; Šuker o Kovačevoj budućnosti: Bit ćemo pametniji u srijedu; Ćiro: Šukera treba uhititi jer je postavio Kovača za izbornika
Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u kolovozu 2015. odmaralo se 3 milijuna i 900 tisuća turista (plus 5,5%), koji su ostvarili 26 milijuna i 94 tisuća noćenja (plus 4,7%). Strani su turisti ostvarili 3 milijuna i 655 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 5,5% te 24 milijuna i 167 tisuća noćenja što predstavlja rast od 4,6%. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima i noćenjima od 5,8%. Najviše je bilo gostiju iz Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske, Nizozemske te Francuske. U srpnju 2015. u odnosu na srpanj prošle godine, ostvareno je 13 posto više turističkih dolazaka, a u prvih osam mjeseci ostvaren je rast dolazaka za 8% i noćenja za 6,5%. N1, 24sata, HRT
Uživajte u neodoljivim okusima uz tortu po izboru za samo 99kn
Austrija je objavila da će ukinuti hitne mjere koje su omogućavale izbjeglicama ulazak u zemlju i vratiti granične kontrole, nakon što je dopuštenih 12 tisuća izbjeglica ušlo u zemlju iz Mađarske tijekom vikenda. Mađarska u nedjelju nije dopustila da na njezin teritorij uđu dva međunarodna vlaka iz Srbije jer su u njima bili migranti. “Policija u Srbiji, Mađarskoj, Makedoniji i Grčkoj ne voli Sirijce. Molim vas pomozite Sirijcima…Zaustavite rat i mi nećemo htjeti ići u Europu. Samo zaustavite rat u Siriji”, poručio je jedan dječak izbjeglica.
‘Mr. Turner’: Ukusan filmski ‘slow food’ obrok u pet sljedova
Što se događa u tijelu kad pijete tri litre vode na dan?
“Produbljenje demokratskih deficita pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije koji su mogli zakazati – i škola i obitelj i mediji i političke elite i organizacije”, upozorava Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja. Povodom početka školske godine pokrenuli su kampanju za Građanski odgoj i obrazovanje, pod nazivom Naučimo biti veliki. Monitor
Njemačka izdvaja dodatnih tri milijarde eura za izbjeglice
„Produbljenje demokratskih deficita pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije koji su mogli zakazati – i škola i obitelj i mediji i političke elite i organizacije“, istaknula je dr. Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja povodom početka školske godine i kampanje za Građanski odgoj i obrazovanje.
„Demokratski deficit među mladima se produbljuje, umjesto da se smanjuje“, istaknula je dr. Ilišin naglašavajući da „opada prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti, posebice demokratskog i višestranačkog sustava koji je i dalje iznad 50 posto, ali istodobno se relativizira važnost demokratskog sustava i raste prihvaćanje autoritarnih tendencija“. Što se tiče političke pismenosti maturanata, posebno zabrinjavaju preliminarni rezultati drugog istraživanja iz kojih proizlazi da se oni najviše informiraju iz krajnje nepouzdanih izvora, poput društvenih mreža.
Najefikasnija društvena intervencija, kako je zaključila, upravo je putem obrazovnog sustava jer je škola to mjesto koje može osigurati da se steknu znanja i vještine potrebne budućim građanima u punom smislu te riječi – s punim pravom glasa i potrebom da odlučuju na temelju razumijevanja stvari i bolje kompetencije u odnosu na njihove roditelje danas.
„Ne može se očekivati da se demokratska načela pojavljuju niotkud, ona se prenose“, zaključio je Tin Puljić, prošlogodišnji maturant, ističući da je upravo u tome uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove: „ne samo ljudima pružiti znanje bitno za osobni probitak, već ih naučiti životu u zajednici“.
GOOD inicijativi je u interesu da se u kurikularnoj reformi stavi naglasak na demokratsko upravljanje školama, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta, istaknula je pak Emina Bužinkić u ime inicijative najavljujući kampanju „Naučimo biti veliki“. GOOD inicijativa je, uz potporu Mreže fondacija Otvoreno društvo, pokrenula javnu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom „Naučimo biti veliki“. Cilj kampanje je informirati o građanskom odgoju i obrazovanju te potaknuti odgovorno uključivanje svih ključnih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja.[CODE
[/CODE]
Kada je na Kickstarteru pokrenuo kampanju za svoju pametnu jaknu/majicu s 15 gadgeta, 29-godišnji student Hiral Sanghavi očekivao je prikupiti 20.000 dolara. No njegov je izum postao hit i skupio 9,19 milijuna dolara te postao najfinanciraniji odjevni predmet do sada. Poslovni
Iako je najavio čak i slanje vojske na svoje južne granice kako bi zaustavio izbjeglice, mađarski premijer Viktor Orban izjavio je kako se na ljude koji pokušavaju prijeći ogradu ipak neće pucati. No također im se neće dopustiti prijelaz već će biti uhićeni i sudit će im se. 24sata, Al Jazeera Balkan
Turistički kompleks Zaljev sv. Juraja na Hvaru, ulaganje vrijedno 250 milijuna eura, nakon 8 godina priprema nalazi se pred propašću. Norveški investitor Prime Property Kroatia, nositelj projekta, našao se u sporu s bivšim partnerima zbog spornih mjenica izdanih prije pet godina na ime tvrtke koja je otkupljivala zemljište na Hvaru. Bivši partneri pokrenuli su ovrhu, PPK je podnio žalbu, koju je sud odbio. Poslovni
“U pitanju je remake stare televizijske serije iz 60-ih o tajnoj jedinici sastavljenoj od ruskih i američkih agenata koji se ispod ‘železne zavese’ bore protiv belosvetskog šljama. Više od toga, to je čista akcijska zabava, pažljivo i sa osećajem stilizovana i nabijena humorom… Špijunska akcija na tragu prvih, klasičnih Bond filmova. Nije to puko podražavanje niti je propratni humor (a ima ga onoliko) samo nevesela prvoloptaška parodija. ‘The Man from U.N.C.L.E.’ je pre svega eksplozija stila”, piše Monitorov filmski kritičar Marko Stojiljković o novom filmu Guya Richieja. Monitor
Na Instagramu je osvanuo profil Sociality Barbie koji ismijava i kritizira trend da se svaki proživljeni moment obilježava slikom i objavljuje na društvenim mrežama. Na slikama je hipsterica Barbie, koja rekreira sve Instagram klišeje, od selfieja do ispijanja kave. Daily Mail
Express piše o hrvatskim mafijašima koji su si stvorili i glas u svijetu. Jedan od njih je Richard Steriner ili Vladimir Barišić, u Austriji poznat kao Capo i Kum, a koji je bio u Legiji stranaca, bio tjelohranitelj i vodio javne kuće. Nakon što je 2013. izašao iz zatvora, gdje je postao vegan i budist te čitao Nietzschea i Lao Tsea, napisao je bestseller. Tvrdi da danas živi od prodaje votke koju proizvodi od alpske vode i bio žitarica.
Prije točno 25 godina, farmaceutkinja Blaženka Hladnik zamiješala je prvu kremu s bademovim uljem kako bi svojim mušterijama iz ljekarne u kojoj je radila pomogla liječiti teže kožne bolesti. Od prvih pokušaja do danas, obitelj Hladnik stvorila je kompaniju Milla koja je lider u proizvodnji proizvoda za higijenu i kozmetiku za robne marke velikih trgovačkih lanaca. T-Portal
Oglasili da traže nekoga da im napiše diplomski rad iz medicine
“Mislim da srednji sloj ovdje treba izaći iz kolektivne inercije i obožavanja svega što je normalno i konformistički i što zapravo nameću jedni drugima. Kodovi ponašanja i stila su jednobojni, priličan broj njih govori, misli i pije na isti način, imaju ista pitanja, iste odgovore, iste probleme..”, kaže o Hrvatskoj 23-godišnji Young Sun (ne vjeruje u nacionalne identitete pa ne govori odakle je). U Zagrebu se nastanio slučajno, nakon što je zabunom sjeo u krivi vlak, a često ga se može vidjeti ispred HNK u srebrnom odijelu na rolama. T-Portal
Zanimljive stvari su se dešavale u britanskoj kinematografiji sredinom i krajem 90-ih godina, posebno kada govorimo o napetim, crnohumornim gangsterskim filmovima. Guy Ritchie je tu verovatno prvo ime koje će nam pasti na pamet. Njegova karijera je nekako koincidirala sa pojavom Quentina Tarantina sa druge strane Atlantica, a njegovi visoko-stilizirani gangsterski filmovi, posebno ‘Lock, Stock and Two Smoking Barrels’ i ‘Snatch’, svakako su dobili zasluženu pažnju. Ritchijeva karijera je onda odlutala, utopila se u “celebrity” šarenilo, reditelj je oženio pop-zvezdu Madonnu i sa njom snimio onu abominaciju od filma (neću se zamarati navođenjem naslova), pa se donekle uspešno vratio sa ‘Revolverom’ i ‘Rockenrollom’. Filmski gledano, ne znam šta su mu bila potrebna ona dva Sherlocka, filmovi pucaju od lošeg, izanđalog CGI-a i vrište “mi smo ovde samo zbog para”, ali dobro.
Bilo kako bilo, pažljivo pripreman i uporno reklamiran ‘The Man from U.N.C.L.E.’ je tu. U pitanju je remake stare televizijske serije iz 60-ih o tajnoj jedinici sastavljenoj od ruskih i američkih agenata koji se ispod “železne zavese” bore protiv belosvetskog šljama. Više od toga, to je čista akcijska zabava, pažljivo i sa osećajem stilizovana i nabijena humorom koji funkcioniše dobro, a nije namenjen samo sočnom “traileru”. Ako publika shvati foru, a za očekivati je da hoće, možda dobijemo i jednu sasvim zanimljivu franšizu.
Akcija počinje, gde druge nego u podeljenom Berlinu ranih 60-ih. Bivši vojni obaveštajac, kasnije kradljivac umetnina, a sada agent CIA-e sa vrlo malom slobodom delovanja, Napoleon Solo (Cavill) dobija zadatak da iz Istočnog Berlina izvuče neobičnu auto-mehaničarku Gaby, kćerku nestalog naučnika koji se za vreme rata bavio raketnom tehnologijom. Iako ga pretpostavljeni uverava da će to biti laka misija, tamo ih dočekuje veoma snažni i veoma odlučni KGB-ov agent Illya Kuryakin (Hammer) i počinje jurnjava i igra živaca, jedna od mnogih u ovom iznimno napetom filmu.
Slaba je uteha Napoleonu i Gaby što će se izvući, pošto će ih već sutradan poslati na novu misiju. Cilj im je da osujete plan preživelih nemačkih nacista i italijanskih fašista glede nuklearne dominacije, a to će izvesti tako što će se infiltrirati u italijansku transportnu mega-kompaniju za koju radi Gabin stric Rudy (Groth). Naravno, oni na misiji neće biti sami, pridružiće im se i Kuryakin i to kao njen verenik, kremaljski arhitekta. Naravno, dvojica muškaraca će se konstantno nadgornjavati i podjebavati, a i njihova saradnja je privremenog karaktera, jer i jedna i druga hladnoratovska strana žele nacističku dokumentaciju samo za sebe jer im to može doneti pobedu u ratu. Ali stvari nisu tako jednostavne.
Napoleon nije naročito veran idealima “kompanije” za koju radi i uglavnom gleda svoj interes. Illya je možda uvereni komunista, ali ima psihičke probleme i ne može da se izbori sa očevom reputacijom izdajnika. Ni Gaby nije neka statična i nedužna ženska, nego žena sa planom. Njihovi primarni protivnici su trenutni vlasnici kompanije, playboy Alexander (Calvani) i visoka, hladna i ubojita “femme fatale” Victoria (Debicki).
Ono što sledi se najbolje može opisati kao špijunska akcija na tragu prvih, klasičnih Bond filmova. Nije to puko podražavanje niti je propratni humor (a ima ga onoliko) samo nevesela prvoloptaška parodija. ‘The Man from U.N.C.L.E.’ je pre svega eksplozija stila. Od mračnog i kišnog Berlina, do mondenih italijanskih lokacija i okruženja retro “jet seta”. Na svaki detalj se pazilo, arhitekturu, automobile, frizure, odeću i to nije samo sebi cilj. Scena u kojoj se dva alfa-mužjaka, uglađeni američki lopov i ruska sirova vojničina raspravljaju o slaganju modnih detalja je samo takva poslastica za ljubitelje filma.
Opet, čini se da je Ritchie sa tim preterao, slučajno ili namerno, pa sve to izgleda više kao da je netom pokupljeno iz nekakvog onovremenog modnog kataloga ili “lifestyle” magazina nego kao nešto što je bilo svakodnevno vidljivo i dostupno u ona vremena. Čak u jednoj potpisnoj sceni dok Illya na čamcu pokušava da pobegne od radnika obezbeđenja, Napoleon se slučajno sakrije u kamionu i tamo nađe radnikovu “užinu”: bocu Chiantija i sendvič kojem je mesto u kulinarskom magazinu. To je, uostalom, minoran problem, ako je problem uopšte, kao što nije problem ni potpuno ridikulozna i nerealna premisa, niti činjenica da se ona prva jurnjava mogla prostom logikom izbeći. Ritchie je majstor stila i voli da nas zatrpa takvim detaljima, a mi se, ako smo pametni, nećemo buniti.
Problematična je možda samo jedna sekvenca pri kraju, ona poslednja jurnjava i borba i to upravo iz stilskih razloga. Ritchie tu napušta smirenu, retro “bondovsku” estetiku i počinje da se oslanja na “shaky-cam”, a borba deluje haotično i prljavo. Možda ni to nije slučajan izbor, možda je to referenca na Greengrassove Bourne filmove, ali svakako odudara od onoga što smo do tada imali. Takođe, prema kraju je, kao Tarantino u ‘Jackie Brown’, sklon vrtenju filma unazad i nepotrebno detaljnom objašnjavanju onoga što smo upravo videli. Pa ni montaže dokumentarnih snimaka koje služe da bi nam, kao, dočarale vreme radnje, ma koliko same za sebe atraktivne bile, ne pogađaju uvek metu. Posebno je nepotrebna, čak i pomalo uvredljiva, ona o sado-mazohizmu sa stricom Rudijem i koncentracionim logorima.[CODE
[/CODE]
Srećom pa imamo glumce zbog kojih ni kraj filma ne pada onoliko koliko se to iz mog opisa čini i koji nam drže pažnju. Tu pre svega valja pohvaliti Hugha Granta koji ima malu, ali zato izuzetno koloritnu ulogu koja mu za sva vremena može skinuti stigmu romantičnih komedija koju je tako dugo nosio. Elizabeth Debicki je pomalo uštogljena, ali sasvim pristojna kao ubojita ženska, a ta uštogljenost je ponajviše od samog lika. Alicia Vikander je svakako zvezda u usponu, ali ovde je ograničena svojim likom pa ne može biti koloritna i briljirati kao u ‘Ex Machina’. Zato sa dvojicom glavnih frajera ima izuzetnu glumačku hemiju, kao što i oni imaju međusobnu. Oni su relativno mladi glumci koji se tek probijaju i imaju prve značajne filmske uloge, Cavillu je ovo druga nakon ‘Man of Steel’, a Hammeru prva glavna uloga u nekom prominentnijem filmu. Ponosob su solidni, iako su im uloge “nacrtane” u scenariju, a tek zajedno blistaju kao tandem. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog njih dvojice, Alicie Vikander i Hugha Granta, voleo bih da ‘The Man from U.N.C.L.E.’ dobije makar jedan nastavak.
Opet, sa nastavcima, posebno po hladnoratovskim predlošcima, se nikad ne zna. James Bond ima tu tendenciju da se svako toliko ponovo rađa i prilagođava novom vremenu. Bourne mi, osim originalnog dvodelnog TV filma, nikad nije toliko seo zbog toga što se uvek uzimao ozbiljnije nego što bi to bilo uputno. ‘Mission Impossible’ se nekako održava kao serijal, ali sa originalnim predloškom nikad nije imao previše veze. ‘The Saint’ i britanski ‘The Avengers’ su uprskali već sa prvim filmom. Videćemo kako će biti sa ‘The Man from U.N.C.L.E.’ Sa ovim filmom sam i više nego zadovoljan: dobro izgleda, duhovit je, napet i apsolutno zabavan. [B](8/10)[/B]
[BLOCK]Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu [JUMP=http://film-na-dan.blogspot.com/]Film na dan[/JUMP].[/BLOCK]
Najnovije studije pokazuju kako je pretilost povezana s povećanim rizikom razvoja 10 uobičajenih oblika raka. Na svakom povećanju indeksa tjelesne mase (5kg/m2), uslijedio je rizik od 62% za razvoj raka maternice, 31% je veći rizik za razvoj raka gušterače, 25% je veći rizik za razvoj raka bubrega, u 19% slučajeva postoji rizik od razvoja raka jetre, te u 10% od raka debelog crijeva, vrata maternice, dojke, štitnjače, jajnika kao i leukemije. Index
Hrvatski štrudl od 1.479 metara ulazi u Guinnessovu knjigu rekorda
Ukupni nenaplativi krediti banaka svim sektorima, građanima, tvrtkama i državi, dosegli su koncem lipnja 48,1 milijardi kuna, što je ogroman iznos, ali ipak za oko 400 milijuna kuna manji no u prvom tromjesečju ove godine, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. I dalje, očekivano, raste udio nenaplativih kredita u švicarskim francima koji je sada dosegao 19,24%. Ukupno se kredita u CHF otplaćuje u protuvrijednosti 25,2 milijarde kuna (problematično gotovo 5 milijardi), od čega stanovništvu 23,5 milijarde. Građani trenutno ne mogu vratiti 16,22% kredita u CHF, a tvrtke 68%. Novi list
“Jako često sami sebi postavljamo zapreke te onda čekamo nekog da nam da dozvolu za pokret, dok smo MI SAMI ti koji si trebamo dati dozvolu. Život (poslovni / osobni) ne pita za dozvolu, stvari se događaju i većinom će se dogoditi željeli vi to ili ne. Za jako puno situacija i djelovanja ne trebate dozvolu tj. ne trebate nekog drugog da vam kaže da sada možete djelovati”, piše Monitorov business coach Goran Blagus. Monitor
“Nisu oni obični građani, već bi trebali biti pastiri. Kamo onda oni vode narod? U demokracijama su vojske apolitične. Pozdrav ‘za dom spremni’ bio je u upotrebljavan u politički usmjerenoj vojnoj postrojbi. Vratiti ga u današnju HV značilo bi ocrniti je na sve načine”, komentira dopisnik iz Rima Silvije Tomašević odluku biskupa da potpišu peticiju za uvođenje ustaškog pozdrava u HV. “Crkva se trenutno nalazi u jednom kontradiktornom procesu, jer se s jedne strane pokušava Stepinca distancirati od ustaškog režima i prikazati ga njegovim kritičarem, dok se s druge strane sve više simpatizira ustaštvo i tolerira njegove suvremene manifestacije”, ukazuje znanstvenik Peter Kuzmič. Novi list
Hrvatski model zbrinjavanja izbjeglica dobiva pohvale, ali brojke ukazuju da Hrvatska nije posebno zanimljiva ljudima koji se žele dočepati bogate Europe. “Vi ste dobri ljudi, pa iako zemlja nije bogata i sama se suočava s problemima, kod vas se svi osjećamo sigurno”, kaže jedan azilant o Hrvatskoj. Teško mu je naći posao jer ne zna jezik, pa razmišlja da se zaputi dalje u Europu. Jutarnji
Ako vodite ili imate namjeru pokrenuti svoj biznis, trebate li dozvolu za:
…
Ako ste u nekom osobno-razvojnom limbu, treba li vam dozvola za:
…
Ako vam za nešto od gore nabrojanog treba dozvola kako biste krenuli, smatrajte da ste DOZVOLU UPRAVO DOBILI!
……
Današnja lekcija Business klinika newslettera rezultat je silnih “moram još…”, “kada bi…”,“samo da…” i “oprostite, ali…” kojih se u zadnjih nekoliko dana nakupilo u mojem inboxu.
Život (poslovni / osobni) ne pita za dozvolu, stvari se događaju i većinom će se dogoditi željeli vi to ili ne. Za jako puno situacija i djelovanja ne trebate dozvolu tj. ne trebate nekog drugog da vam kaže da sada možete djelovati.
Jako često sami sebi postavljamo zapreke te onda čekamo nekog da nam da dozvolu za pokret, dok smo MI SAMI ti koji si trebamo dati dozvolu. Ako ste ipak čekali nekog “vanjskog” da vam da dozvolu, samo podsjetnik kako ste je maloprije i dobili 🙂
Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.
Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).
“Možemo li zamisliti neke blesave izlike nekih stranih desničara kojima oni opravdavaju svoje stavove kontra naših? Irci, recimo – kako je mnoštvo Slavonaca otišlo u Irsku, je li teško zamisliti tamošnjeg desničara polupismenjaka kako u pubu argumentira svoj stav: ‘Ovdje je došlo previše tih iz te Slavonije, ako tako nastave uskoro će Cork dobiti podružnicu HDSSB-a!'”, osvrće se Monitorov Radoslav Dejanović na izbjegličku krizu i Hrvatsku u njoj. Monitor
Nakon mjeseci najava, izmjene Zakona o suzbijanju zlouporabe droga uskoro bi trebale pred Vladu, a na jesen i u saborsku proceduru, čime će upotreba indijske konoplje u medicinske svrhe postati legalna. Vlada je na Twitteru objavila da je Povjerenstvo preporučilo korištenje marihuane u medicinske svrhe te da je izrada pravilnika pri kraju. HRT
Čini mi se, usudio bih se to javno reći, kako polako splašnjava ksenofobija vezana uz izbjegličku krizu. Nakon onih prvih paničnih reakcija o valu izbjeglica koji će promijeniti demografsku i vjersku sliku Hrvatske, čini se kako se ujednačava broj ljudi koji ne gaje ksenofobne strahove i onih koji se stranaca još uvijek plaše.
Dobro je to – važno je u nama probuditi tu empatiju i (treba li to uopće naglašavati?) kršćansku potrebu za pomaganjem ljudima u nevolji. Pa i ako to ne činimo iz obične (a tako posebne) ljubavi prema bližnjem, činimo to barem zato da budemo zapamćeni kao milostiv narod – jer nikad ne znamo kad će i nama ponovo trebati milosti kakva nam je davana prije četvrt stoljeća.
Uistinu, nitko ne zna što budućnost nosi – a sreća se čovjekova, pa i cijelog naroda, preko noći okrene. Danas siromah a sutra bogataš, danas sretan i okućen a sutra bolestan i u progonstvu… nitko nije siguran od hirovite Fortune. Pomozimo zato koliko možemo. Steći ćemo neke nove prijatelje i tko zna, danas sutra nam to može značajno pomoći.
A onda netko spomene nabildane ekonomske migrante. Za njih zapravo ne znamo jesu li ekonomski migranti ili bježe od rata, ali činjenica je da su neki od njih dobro odjeveni, dobro uhranjeni pa i impozantne mišićne mase.
I to opet ništa ne govori o tome što su prošli, od čega su pobjegli i čemu se nadaju. To naše dežurne ksenofobe ne sprječava da ih odmah klasificiraju kao posve sigurno ubačene teroriste-spavače, ili u najmanju ruku lijenčine koji bi išli u bogate zemlje na socijalnu pomoć.
Zanimljiva mi je ta usporedba nabildanih muškaraca odjevenih u posljednju šanersku modu kao lijenčina koji bi samo išli u teretanu i živjeli od socijalne pomoći neke države. Tko bi ga znao, na osnovu kojih primjera su naši ksenofobi došli do zaključka kako je to tipičan pojavni oblik propalice koji želi živjeti na grbači građana? Hm, hm…
Ali pustimo to na stranu. Možemo slobodno zaboraviti i ideju da bi se ekonomski migranti, kojih posve sigurno i u ne tako malom broju ima, željeli zaustaviti u našoj zemlji i živjeti od naše socijalne pomoći (na što se gorko nasmijaše svi domaći primatelji socijalne pomoći).
Ne, oni idu dalje, prema bogatijim zemljama gdje bi, zamislite, oni čak mogli i potražiti kakav pošten posao i tako razbiti famu o ekonomskim migrantima kao parazitima socijalne pomoći?
Zašto se toliko ljutimo na ekonomske migrante? Uistinu, zašto se toliko ljutimo, kad i mi sami imamo bogata iskustva s ekonomskom migracijom stanovništva? Sjetimo se, ljudi nisu bježali samo zbog političkih stavova, bježali su oni i kad je zavladala glad, kad je nametnik uništio vinovu lozu, kad se živjelo skromno a Njemačka trebala hrpu gastarbeitera. Koliko je obitelji, posebice iz ruralnih dijelova cijele nam tadašnje domovine Jugoslavije, faktički preživljavalo od tog jednog radnika emigranta, oca obitelji koji bi znoj ostavljao na njemačkim bauštelama i novce slao i ženi i djeci i starim roditeljima?
Ma, možemo i zaboraviti na naše pretke: i dan današnji ozbiljan broj mladih i ne tako mladih građana Hrvatske odlazi u druge zemlje u potrazi za boljim životom. Sjetimo se samo polupaničnih novinskih članaka o tome kako je iz Hrvatske u zadnjih par godina iselio grad veličine Osijeka – pa što su ti ljudi nego ekonomski migranti, s istim željama i ciljevima kao i oni na koje gledamo s toliko prezira? Jesu li naši ekonomski migranti neka viša rasa samo zato što emigriraju unutar Europe? Jesmo li pošteniji, discipliniraniji i radišniji od nekog tko je došao iz Sirije, Afganistana ili Iraka? Ksenofobi bi rekli da da, svakako. Ako ništa drugo, onda zato što smo bijelci i kršćani, pa imamo nešto zajedničko s zemljama u koje odlazimo.
No, je li tome uistinu tako? Jesmo li zaista bolji? Nismo – usporedimo li statističke pokazatelje emigrantskih populacija, vidjet ćemo da se one ponašaju relativno slično – nema nacije koja odskače stopom kriminaliteta, ili one koja je baš toliko plemenitija od neke druge. Na dovoljno velikom uzorku, nevjerojatno je kako se lijepo izjednače crni i bijeli, sjevernjaci i južnjaci, Hrvati i Srbi. Čudo jedno, ta matematika i ti zakoni velikih brojeva!
Pa ako smo svi isti, ne zaslužuju li onda i naši ekonomski migranti da se prema njima ponašaju kao što se mi ponašamo prema ovim nesretnicima koji bježe iz bijede? Možemo li zamisliti neke blesave izlike nekih stranih desničara kojima oni opravdavaju svoje stavove kontra naših?
Irci, recimo – kako je mnoštvo Slavonaca otišlo u Irsku, je li teško zamisliti tamošnjeg desničara polupismenjaka kako u pubu argumentira svoj stav: “Ovdje je došlo previše tih iz te Slavonije, ako tako nastave uskoro će Cork dobiti podružnicu HDSSB-a!”.
Ili pak nekog gazdu Hansa, igrom slučaja protestanta: “Što će nam toliko tih papista iz Hrvatske? Oni uzimaju posao poštenom njemačkom protestantu, a i množe se kao zečevi! Zamislite samo za dvadeset godina, na ovom će se vjekovno protestantskom tlu služiti samo katoličke mise!”.
I sve, baš sve argumente koje žučljivo prosipaju naši lokalni ksenofobi možemo primijeniti na nas same: imamo i mi Slavoniju koja se ne ore i ne sije, pa zašto sve te države ne bi silom vratile te ljude koji su pobjegli nazad u Slavoniju, neka oni fino oru tu zapuštenu zemlju i od nje žive, nezahvalnici jedni!
“I oni iz pustih krajeva Hrvatske, sve njih treba vratiti tamo i repopulizirati te opustošene krajeve! Ta, imaju tamo sve: struju, vodu iz bunara, poljski WC i mogu si sami proizvoditi hranu! A što, oni bi više? Pa neka si u svojoj Hrvatskoj naprave više, što idu kod nas na gotovo?!?!”.
Biste li voljeli čuti ovako nešto od nekog, primjerice, Austrijanca? Ili da nam Njemačka, Kanada, Australija… vrate sve one obitelji čiji su preci jednom davno pred mukom pobjegli u neko bolje sutra? Možda bi to bilo pravedno rješenje?
Ili, možda bi neko pravedno rješenje moglo biti i jednostavnije, barem za nas: ne suditi druge ljude, posebice zato što oni kod nas ionako ne namjeravaju ostati. To je zapravo tužno i pokazuje koliko kao društvo vrijedimo, kad nas ne promatraju ni kao privremenu stanicu. Možemo mi o sebi i svojoj veličini misliti koliko god želimo, ali ljudi moji, kod nas ni ovi jadnici ne žele provesti život!
Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.
Gotovo pola milijuna učenika danas ponovno sjeda u školske klupe, 320 tisuća osnovaca i 178 tisuća srednjoškolaca. Za razliku od prošle godine, u škole od prvoga dana kreću i djeca s teškoćama sa svojim asistentima u nastavi. Novost je i to što sve škole imaju isti kućni red, a učenicima koji se budu pridržavali pravila slijede kazne: opomena, ukor, strogi ukor, preseljenje u drugu školu, isključenje s nastave. “Sretan prvi dan škole, od naše generacije nećete puno pametnog naučiti”, poručuje prvašićima Julijana Adamović. HRT, Index
War Room i Straight Outta Compton čvrsto drže prva dva mjesta američke box office ljestive, pa se A Walk In The Woods (trailer, kritike), nova komedija sa Robertom Redfordom i Nickom Nolteom, morala zadovoljiti trećim mjestom. Novi Transporter startao je na petom mjestu. Deadline Hollywood, EW
Alpha Strong je novi, 100 % prirodni proizvod premium kvalitete koji snažno podiže „vitalnost“ svakog muškarca. U svakoj Alpha Strong kutiji nalaze se četiri tablete (najveće pakiranje na tržištu) koje se otapaju u ustima uz gotovo trenutno djelovanje. Ne sadrži nikakve kemijske dodatke. Alpha Strong dostupan je bez recepta u svim boljim ljekarnama i na www.alphastrong.hr uz diskretnu i brzu dostavu za cijelu Hrvatsku.
Alfa Romeo Giulia je srušila automobilistički Internet, evo zašto se diglo toliko prašine oko tog automobila!