‘Ovo mora da je to mjesto’: Prvi izlet Paola Sorrentina izvan Italije

Foo Fighters: Album posvećen žrtvama napada na Pariz

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će biti “ozbiljnih posljedica” zbog rušenja ruskog aviona na sirijsko-turskoj granici. Rusi tvrde da je avion bio u sirijskom zračnom prostoru, Turci, očito, tvrde da je povrijeđen njihov zračni prostoro, da su pilota 10 puta upozoravali i da tek onda rušili. Rusi su prema Siriji poslali raketnu krstaricu Moskva, koja će projektilima braniti svoje letjelice, a uz bombardere će ubuduće slati lovce. NATO je, nakon izvanrednog sastanka, poručio da ostaju solidarni s Turskom i podupiru njezin teritorijalni integritet, dok je Obama rekao “ako se Rusija koncentrira na borbu protiv ISIS-a, tada će biti manje prostora za pogreške”. Moskva i Ankara najvjerojatnije će uspjeti izbjeći dublji konflikt zbog ovog incidenta. “No, temeljni problem će ostati jer će se ovakve stvari nesumnjivo nastaviti događati”, analizira Telegraph.

Zagrebačka Gradska skupština za nadolazeću je sjednicu najavila prilično zanimljivu najavu izmjene Odluke o autotaksi-prijevozu, a dvije itekako upadaju u oči jer čine usmjerenima upravo protiv Ubera: “Cijena za početak vožnje ne smije uključivati pravo na vožnju bez naknade” i “Javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola za autotaksi-prijevoz neće se objavljivati do 30. lipnja 2017”. T-Portal

Coby Persin napravio je jedan od svojih najefektnijih eksperimenata dosad. Oblijepio se novčanicama i nosio i veliki natpis s porukom “uzmite što trebate”. Prvi mu je prišao očito dobrostojeći muškarac u odijelu koji je priznao da mu ne treba, ali ako ga može uzeti, zašto ne. Kasnije su ga pohlepno “opelješile” i dvije žene s iznimno skupim torbicama. Kada je pak Persina zaustavio beskućnik, s njega je uzeo samo dvije novčanice i rekao mu da ostatak podijeli drugim ljudima. Huffington Post, Daily Mail

Video: Kako Zemlja diše

Liga prvaka: Arsenal pobijedio Dinamo 3:0, hrvatski prvak ostao bez izgleda za nastavkom natjecanja u Europi na proljeće

Dan nakon izbora, ujutro 9. studenog, na stranicama MOST-a je stajao jedan program. Sljedeći dan je bio drugi s nemalim razlikama. “Sadašnja štednja ne osigurava dovoljno visoke mirovine. Treba povećati izdvajanje za drugi stup s pet na šest posto” – stajalo je primjerice u programu Mosta do izbora i dan nakon. U njihovu “sadašnjem” programu na istome mjestu stoji: “Premještaj osiguranika iz drugog u prvi stup, a drugi stup bi bio na dragovoljnoj bazi”, piše 24sata.

Od preko 20 tisuća potrošača na području Like koji su u posljednjih nekoliko dana ostali bez struje do utorka poslijepodne broj odsječenih spustio se na njih samo 160. Opskrba je normalizirana u svim krajevima. Stabla padaju zbog bure, snijega i starosti i to je prirodni proces. No, hrvatska specifičnost jest da ih se jednostavno ne može preventivno posjeći. Brani zakon. Onome tko pokuša to napraviti i spriječiti nestašicu struje za desetke tisuća kuća – a bilo je i takvih optimista – slijede upozorenja, opomene i prekršajne prijave, piše Tportal.

Nestlé​ priznao korištenje robovske radne snage pri ribolovu

Minneapolis: Petero ranjenih na prosvjedu za prava crnaca, napadači su bijeli rasisti

Uvođenje male mature na kraju osmog razreda, izjednačavanje politike dodjele besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza učenika na državnoj razini neke su od točaka na kojima u pregovorima s HDZ-om i SDP-om u području obrazovanja i znanosti inzistira Most. Po sudu Mosta, 10 sveučilišta, 11 veleučilišta i tri visoke škole te još 27 privatnih učilišta apsolutno su previše za Hrvatsku. Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa bit će jedan od glavnih uvjeta Mosta nezavisnih lista u pregovorima za davanje podrške novoj vladi, piše Jutarnji.

Izvršni sudirektor Deutsche Banka John Cryan rekao je da bankari još uvijek zarađuju previše i da im se često nagrade obećavanju prerano. “Mnogi u sektoru još uvijek vjeruju da bi trebali primati poduzetničke plaće umjesto da za igranje novcem drugih ljudi dobivaju redovnu plaću, zdravstveno i mirovinsko osiguranje“, rekao je Cryan. Cryan je svoju filozofiju o plaćanju zaposlenika iznio samo tjedan dana nakon što je upozorio da bonusi moraju odražavati troškove kazni za pogreške koje je banka napravila u prošlosti. Guardian

Kineski milijarder i ljubitelj umjetnina, Liu Yiqian, svoju posljednju akviziciju, sliku Amedea Modiglianija, koju je na aukciji dobio za sitnicu od 170 milijuna američkih dolara, želi platiti American Express karticom. Glasnogovornica AmExa nije mogla potvrditi hoće li Yiqianova želja biti realizirana s obzirom da je riječ o rekordnom novčanom iznosu, ali je istaknula kako kompanija ima posebne odnose s klijentima koji putem AmExa troše velike iznose. Dok u AmExu mogu zadovoljno trljati rukama, manje oduševljeni bit će u aukcijskoj kući Christies koja je Yiqianu prodala sliku s obzirom da će AmExova provizija biti “paprena”. Inače, Yigian i njegova obitelj će, zahvaljujući kupovini na karticu, dobiti bodova za besplatne letove za cijeli život… Guardian

Od 151 zastupnika izabranog u Sabor, njih 58 povezano je s nekom pravnom osobom, bilo da je riječ o tvrtki ili instituciji, pokazalo je istraživanje analitičara Marka Rakara. “Za vrijeme kampanje imena svih kandidata provedena su kroz sve službene i javno dostupne evidencije vezane s pravnim osobama, o trgovačkim društvima, obrtima, institucijama. Od 2100 kandidata oko 700 je bilo povezano s različitim pravnim osobama. Oko 80 tvrtki povezano je s barem jednim kandidatom, što govori o dodatnom utjecaju uz nepotizam na listama”, istaknuo je Rakar. HRT

Predstavnici Mosta nezavisnih lista Božo Petrov i Ivan Lovrinović te nezavisni ekonomski stručnjaci Mario Škare i Tea Golja sastali su se s guvernerom HNB-a Boris Vujčićem. Govorio je o velikom utjecaju euroizacije na vođenje monetarne politike i stabilnost cijena. Lovrinović je objasnio prijedlog osnivanja ekonomskog savjeta u Vladi, Odbora za monetarna pitanja i financijsku stabilnost pri Saboru i aktiviranje Odbora za fiskalnu dogovornost, što je Vujčić podupro. Guverner se slaže da je potrebno napraviti makroekonomski model Hrvatske kao i bilancu nacionalnog bogatstva. Lovrinović je ponovio da za Most devizna štednja nije upitna, devalvacija kune ne dolazi u obzir i da je stabilnost cijena preko ciljanja inflacije dio Mostova plana. HRT

Video: Seks u svemiru – ne bi bilo jednostavno, morali bi se vezati jedno za drugo

Sirijski Turci ustvrdili su da je pilot ruskog aviona, kojeg su na tursko-sirijskoj granici srušili Turci, ubijen nakon pada zrakoplova. Pilot je ubijen dok se spuštao padobranom, a ubijen je i jedan marinac iz ekipe poslane da ga se spasi. Vladimir Putin je u međuvremenu optužio Tursku da podupiru Islamsku državu “ogromnim resursima odnosno stotinama milijuna i milijardi dolara koji dolaze iz ilegalne prodaje nafte.”. New Europe, NBC

Zagreb postaje ‘zabranjeni grad’ zbog dolaska Bidena – blokirane ulice od aerodroma do Gornjeg Grada

Topljenje snijega na planinskim lancima pomaže pri napajanju farmi, opskrbljivanju gradova vodom te raznih ekosustava diljem svijeta, ali uskoro bi ovaj izvor vode mogao biti kritično ugrožen jer globalno zatopljenje djeluje nepovoljno na ovu prirodnu ravnotežu. U novoj studiji znanstvenici su utvrdili da oko 2 milijarde ljudi na sjevernoj hemisferi velikom dijelom ovisi o takvom izvoru vode, zbog čega bi padom tih zaliha vode način života ljudi mogao biti pod određenim rizikom. Biologija.com, Reuters

Chevrolet i Ford kao dokaz da Ameri nisu normalni!

Tursko ratno zrakoplovstvo srušilo je ruski vojni avion pokraj tursko-sirijske granice, nakon što je, kako tvrde – povrijedio njihov zračni prostor. Turska vojska bila je objavila da je na granici srušila ‘neidentificirani’ zrakoplov – koji je više puta upozoren da je povrijedio zračni prostor, što je – tvrde – ignorirao. NATO je najavio izvanredni sastanak. Od Turske traži očitovanje. Rusko ministarstvo obrane objavilo je, međutim, da zrakoplov Su-24 nije ušao u turski zračni prostor nego da je letio nad sirijskim teritorijem na visini od 6.000 metara. Potvrdili su i da su se dvojica pilota na vrijeme katapultirala. Internetom kruže snimke na kojima je, navodno, jedan od pilota – mrtav i okružen sirijskim pobunjenicima. Guardian, Dnevnik.hr, HRT

27 posto nezaposlenih u Hrvatskoj nema posla do 3 mjeseca, dok je takvih 14 posto u Srbiji te 15 posto u Bosni i Hercegovini, pokazuje istraživanje. U najvećoj mjeri povišicu i napredovanje očekuju ispitanici iz BiH, a najmanje ispitanici iz Hrvatske. Bez obzira na krizu, 39 posto ispitanika planira promjenu posla u ovoj godini. Četvrtina ispitanika (25 posto) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju promijeniti ispitanici iz Srbije, a najmanje Hrvati. Monitor

Dvoje aktivista Inicijative Dobrodošli! privedeno je danas tijekom ispisivanja poruke „Open the borders for all“ (“otvorite granice za sve”) na krovu zagrebačke Medike, a uoči današnjeg susreta premijera Milanovića i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. Policija je aktiviste privela na traženje organizacije summita, nakon čega su vatrogasci prebojali grafit. “U zemlji u kojoj se ne brišu nacistička obilježja i druge poruke mržnje, istovremeno se brišu poruke protiv rata, nasilja i za zaštitu ljudskog dostojanstva”, osvrću se u Centru za mirovne studije. Monitor

Dvoje aktivista Inicijative Dobrodošli! privedeno je danas na obavijesne razgovore tijekom ispisivanja poruke „Open the borders for all“ (“otvorite granice za sve”) na krovu zagrebačke Medike, a uoči današnjeg susreta premijera Zorana Milanovića i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska te sutrašnjeg summita s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Policija je privela aktiviste oko 13 sati s argumentom da protokol organizacije navedenog summita traži uklanjanje grafita. Nakon toga su stigli i vatrogasci kako bi prebojali poruku europskim i američkim čelnicima koji se okupljaju danas i sutra u Zagrebu, a povodom aktualne prakse zemalja na tzv. Balkanskoj ruti da prihvaćaju samo izbjeglice koje dolaze iz Sirije, Afganistana i Iraka, dok ostalima priječe ulazak u Europu.

Osim što je poruka trebala biti iscrtana na krovu zgrade koja predstavlja jedan od najvažnijih prostora nezavisne kulture u Zagrebu, ovaj čin cenzure predstavlja ozbiljan udarac na slobodu govora i izražavanja. U zemlji u kojoj se ne brišu nacistička obilježja i druge poruke mržnje, istovremeno se brišu poruke protiv rata, nasilja i za zaštitu ljudskog dostojanstva. Također, žalosno je da je institucijama Republike Hrvatske bitnija zaštita stranih čelnika od izloženosti navodno neugodnim porukama od zaštite slobode mišljenja i izražavanja građana, kažu iz Centra za mirovne studije.

Što se događa s našim tijelom nakon smrti?

Facebook pomaže u zaboravljanju bivše/bivšeg

Pobjednik Berlina ‘Bravo!’ od četvrtka u kinima

17 čudnih pitanja na intervjuu za posao

Surfanje internetom naša je svakodnevica, a osim brojnih istraživanja koja su dokazala kako je riječ o opasnoj ovisnosti, dovoljni je znak za alarm kada se pogleda na ljude koji šetaju ili čak voze gledajući u mobitele. Je li rješenje za taj problem regulacija i ograničavanje posjeta web stranicama o kojima su ljudi posebno ovisni? aeon.co

Tinejdžeri ne razlikuju Google reklame od organskih rezultata pretraživanja

9 načina da spriječite novčane prijevare

27% nezaposlenih u Hrvatskoj nema posla do 3 mjeseca, dok je takvih 14% u Srbiji te 15% u Bosni i Hercegovini, pokazuju istraživanja portala MojPosao (Hrv.), Posao.ba (BiH) i Infostud.com (Srb.).

Do kraja ove godine većina ispitanika (71%) ne očekuje niti povišicu, niti napredovanje (73%), ove godine povišicu je već dobilo 10% ispitanika, a napredovalo je njih 7%. U najvećoj mjeri povišicu i napredovanje očekuju ispitanici iz Bosne i Hercegovine, a najmanje ispitanici iz Hrvatske.

Bez obzira na krizu, 39% ispitanika planira promjenu posla u ovoj godini. Podatak je nešto niži od prije dvije godine kada je 52% ispitanika planiralo promjenu posla. Četvrtina ispitanika (25%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju promijeniti ispitanici iz Srbije, a najmanje Hrvati.

Hrvati se boje za svoje radno mjesto, a žele raditi za stranog poslodavca

Ispitanici iz Hrvatske u većoj se mjeri nego ostali boje za svoje radno mjesto, njih 45% u odnosu na 36% ispitanika iz Srbije i 37% ispitanika iz Bosne i Hercegovine.

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (36%). Četvrtina ispitanika (24%) najradije bi radilo za sebe, dok bi čak 21% radilo za državu. Država kao poslodavac podjednako je popularna u sve tri zemlje, a rad za domaćeg privatnog poslodavca podjednako je neprivlačan svima.

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (43%) te priznanje za obavljen rad (27%). Novac se nalazi tek na trećem mjestu, i svega je petina ispitanika (19%) izjavila kako im je to najvažniji element.

Nemogućnost produživanja ugovora na određeno u Hrvatskoj glavni razlog nezaposlenosti

Kada je riječ o razlozima nezaposlenosti, u Hrvatskoj je trećina ispitanika (32%) nezaposlena jer im nije produžen ugovor na određeno, dok je četvrtina (22%) ostala bez posla uslijed gospodarske krize. Nakon završetka školovanja posao nije pronašlo 17% ispitanika, a 7% je dalo otkaz kako bi potražili bolju priliku.

Skupina od 27% nezaposlenih ispitanika bez posla je manje od tri mjeseca, dok je četvrtina (24%) ispitanika nezaposlena od jedne do tri godine.
Kako bi prekinuli dugotrajnu nezaposlenost, najveći broj ispitanika (80%) posao traži na specijaliziranim stranicama za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, dok ih 78% posao traži putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Svaki osmi javio se na 100 natječaja

Od kada su nezaposleni, petina ispitanika (22%) se javila na prosječno 20 natječaja za posao, a njih 28% javilo se na do deset natječaja. Na više od 100 natječaja javilo se 13% ispitanika, dok se 9% nije javilo niti na jedan natječaj za posao.

Kao i prošlih godina, većina ispitanika (68%) traži bilo kakav posao – neovisno je li vezan za struku ili nije. Isključivo u svojoj struci radilo bi 27% ispitanika, a njih 4% izabralo bi posao izvan struke.

Za 58% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija je sigurnost radnog mjesta i novac, dok je za nešto manje ispitanika (56%) važna mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja.

Ogorčenost nezaposlenih ispitanika pokazuje se kroz činjenicu da čak dvije trećine ispitanika (67%) smatra da je za dobivanje posla prvenstveno važna veza, dok 58% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važno iskustvo.

Većina ispitanika (90%) spremna je volontirati ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, njih najviše bi volontiralo do mjesec dana (40%), odnosno 32% ispitanika volontiralo bi do tri mjeseca.

Hrvati se nadaju da će dobiti posao tri mjeseca nakon završetka školovanja

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 22% da će posao naći u roku tri do šest mjeseci nakon što završe školovanje. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 18% ispitanika, a 12% da će posao tražiti više od godine dana.

Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se još školuju smatra da je najbolje posao tražiti još za vrijeme školovanja, dok bi ih 38% čekalo s traženjem posla do završetka školovanja.

Većina ispitanika koji se školuju, njih 72%, smatra da su za dobivanje posla najvažniji znanje i vještine, te formalno obrazovanje (52%). Vezu je navelo 48% ispitanika i to najviše ispitanici iz Srbije, a u najmanjoj mjeri ispitanici iz Bosne i Hercegovine.

SAD: Globalno upozorenje putnicima zbog terorističke prijetnje

Velika torta po izboru u slastičarnici Millennium za 144 kn

Crnohumorna vestern komedija ‘Bravo’ / ‘Aferim’ priznatog rumunjskog redatelja Radua Judea, dobitnika Srebrnog medvjeda za režiju, u četvrtak dolazi u kina Cinestar u Zagrebu, Osijeku i Rijeci.

‘Aferim’ je okret u karijeri redatelja – pri se puta okušao u filmu smještenom u prošlost. Priča o dvojici žandara, ocu i sinu koji na putešestviji prilikom lova na Vranu, odbjeglog ciganskog roba, sreću razne likove i prolaze brojne zamke, upravo je svježa i aktualna kao da je smještena u moderno doba. Pop koji ima što pogrdno za reći o svakom narodu izuzev naravno Rumunja i koji živi apsolutno nekršćanski samo je jedan od brojnih iščašenih likova. Film se na neki način može povezati s filmom Odbjegli Django gdje također tematiziraju najpogubnije od ljudskog postojanja, onog ropskog. I baš kao Django i Bravo završava jednim gadnim zločinom. Naime rogonja od muža odsjeći će ni manje ni više nego jedna muška jaja koja su oskvrnula njegovu milu razbludnu ženu.

‘Aferim’ je priča o ljudskim slabostima, o mikrozmosu Europe, o malim ljudima koji u sebi sadrže zrncad mudrosti za svaku zgodu u svijetu i u kojem svatko misli na sebe i ne brine o nevolji drugog. Progovara o mračnoj strani rumunjske prošlosti koja se baš često ne spominje – o robovlasničkom sustavu iz 19. stoljeća.

Derek Harvey, bivši agent koji je radio kao obavještajac u Iraku, Afganistanu i Pakistanu, kritizira CIA-u i druge obavještajne agencije zbog zanemarivanja prijetnje koju predstavlja ISIS. Sve do napada u Parizu, naime, američki obavještajci bili su uvjereni da je ISIS usmjeren na ratove u Siriji i Iraku, a takvo razmišljanje je utjecalo na manjak pažnje mogućim napadima na Zapadu. Harvey tvrdi da su napadi na Pariz bili dio itekako smišljenog plana koji ima glavu i rep, odnosno ima liniju zapovijedanja. Index

Prodaja izmeta kao način zarade

Danas i sutra posebna regulacija prometa u Zagrebu zbog summita Brdo-Brijuni na koji dolazi Joe Biden, pogledajte ključne točke

Teroristički napadi u Parizu, već drugi put u samo jednoj kalendarskoj godini, snažno su ojačali razvoj kolektivnog straha u Europi. No niti zbrajajući sve terorističke napade u Europi od kraja Drugog svjetskog rata do danas terorizam ne bi trebao predstavljati za prosječnog Europljana gotovo nikakvu brigu. Dovoljno je analizirati Eurostatovu statistiku o glavnim uzrocima smrti u EU kako bi se u to uvjerili. Usprkos toj činjenici, razlog velikog straha koji nastaje nakon terorističkih napada vezan je više uz glamuroznost, brutalnost, nepredvidivost i medijskom izvještavanju događaja, nego li uz realnu statističku mogućnost da i sami budemo žrtve napada. H-alter

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu je zabilježen pad plaća na mjesečnoj uz njihov rast na godišnjoj razini. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena za rujan ove godine iznosila 5.640 kuna, što je 72 kune ili 1,3 % manje nego u prethodnome mjesecu, a 198 kuna ili 3,6 % više nego u tom mjesecu prošle godine. Istodobno je prosječna bruto plaća iznosila 7.945 kuna, što je 113 kuna ili 1,4 % manje nego u kolovozu. Na godišnjoj je razini bruto plaća porasla za 125 kuna ili za 1,6 %.

Pri padu potrošačkih cijena za 0,8 % na godišnjoj razini, ostvaren je visok realan rast neto (4,5 %) i bruto plaće (2,4 %), što spada među najviša ostvarenja od prosinca 2008. godine. Time se nastavlja kontinuitet realnog rasta bruto plaće na godišnjoj razini koji se proteže od lipnja prošle godine te kontinuitet realnog rasta neto plaće (od prosinca prošle godine), uz činjenicu da je rast neto plaće znatno izraženiji zbog urađenih promjena u oporezivanju dohotka koje se primjenjuju u ovoj godini.

Kontinuitet rasta plaća uz znatno višu dinamiku rasta neto plaće rezultirao je i međugodišnjim rastom prosječne plaće u prvih devet mjeseci ove godine. Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom isplaćena u prvih devet mjeseci ove godine bila 97 kuna ili 1,2 % viša nego u istom razdoblju prošle godine, dok je istodobno prosječna neto plaća porasla za 184 kune ili za 3,3 %. Više nego dvostruko brži rast neto plaće omogućio je povećanu potrošnju stanovništva s pozitivnim utjecajem na kretanje gospodarske aktivnosti.

U odnosu na slične zemlje, i u rujnu je zadržana situacija u kojoj Hrvatska (1.049 eura) i Slovenija (1.522 eura) bilježe prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura.

Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća u Poljskoj iznosila 963 eura, u Mađarskoj 771 euro, u Crnoj Gori 720 eura, u Bosni i Hercegovini 658 eura, u Srbiji 503 eura te u Bugarskoj 452 eura.

U nastavku godine ne očekujemo promjene u tendencijama kretanja plaća, što znači da će se do prosinca zadržati povoljnije kretanje neto plaće u odnosu na bruto plaću kao rezultat promjena u oporezivanju dohotka. Međutim, u prosincu će se izgubiti bazni utjecaj promjena u porezu na dohodak, što će rezultirati ujednačenijom dinamikom kretanja bruto i neto plaća do eventualnih novih izmjena u sustavu poreza i doprinosa.

Iako se prvo sumnjalo da su ruski vojni zrakoplov SU-24 srušili Turci jer je narušio njihov zračni prostor, odgovornost za napad preuzeo je ZET koji ima trening kamp za kontrolore u neposrednoj blizini tursko-sirijske granice. Kažu kako su Rusi u turski zračni prostor ušli bez valjane vozne karte i da se to ne može tolerirati. Piloti su se prije udara katapultirali iz aviona, a na tlu ih je dočekao bataljun kontrolora koji su ih zamolili osobne prislonivši im revolvere na čelo, šali se News Bar, na račun zatjeva kontrolora da nose oružje.

U okviru Adventa u Zagrebu, 28. studenoga počinje Advent na Europskom trgu, koji će Zagrepčanima i svima onima koji se u (pred)božićno doba zateknu u metropoli u 39 dana ponuditi niz adventskih sadržaja i program okrenut mlađoj, urbanoj publici. Početak adventskog razdoblja u srcu grada obilježit će na Europskom trgu 28. studenog nastup elektropop dvojca Nipplepeople i vješanje tisućitog srca.

Advent na Europskom trgu trajat će od 28. studenoga 2015. do 6. siječnja 2016. godine te će objediniti preko 30 izlagača s modernom ugostiteljskom i kulturnom ponudom. Ispod tisuću srca koja će krasiti Europski trg, s nogu će se svaki dan moći nešto fino prigristi uz kuhano vino, kupiti poseban suvenir, božićni ukras ili poklon i poslušati koncert mladih bendova za čiji je odabir i nastupe cijeli mjesec zadužena entuzijastična ekipa platforme BalconyTV. Na Europskom trgu gledat će se i filmovi iz programa Maraton kratkometražnog filma (18.12.), doručkovati uz glazbu u sklopu Frühstücka (26.12.) i upoznavati s danskom kulturom, gastronomijom i običajima. Bit će tu i izložbe nedjeljom prijepodne u suradnji s Boonikom pod nazivom 10 štafelaja nedjeljom, dječji program vikendom ujutro organiziran uz potporu EU komisije, tržnica lokalne organske hrane Mali plac na Tavanu, DJ nastupi te posebni programi za Badnjak i doček Nove godine.

Dodatno, u susjednoj ulici – Kurelčevoj, čeka vas Fuliranje i Advent 14 svjetskih prijestolnica.

Povodom 25. rujna- Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Europski parlament je postavio pitanje Europskoj komisiji o mjerama koje namjerava poduzeti kako bi se 2017. proglasila godinom borbe protiv nasilja.

Hrvatska predstavnica u Odboru za ravnopravnost spolova Europskog parlamenta Biljana Borzan je zajedno sa četrnaest kolega iz različitih političkih opcija pokrenula pisanu deklaraciju kojom je tražila uspostavu 2016. kao europske godine borbe protiv nasilja nad ženama. Deklaracija je prva u ovom mandatu koja je uopće uspjela skupiti potrebnu količinu potpisa zastupnika da bi bila usvojena.

“Kolege i ja smo, lobirajući svaki u svojoj političkoj grupi uspjeli osigurati 413 potpisa, što je više od pola zastupnika Europskog parlamenta. Bilo mi je posebno drago što smo uspjeli jer već nekoliko godina zaredom nitko prije nije uspio osigurati dovoljno potpisa”, objašnjava Borzan.

Kampanjom koja je trajala tri mjeseca, konstantno su podsjećali zastupnike na crne statistike. Čak trećina žena u Europskoj uniji doživjela fizičko ili seksualno nasilje, od čega u 22 posto slučajeva od strane partnera. Unatoč tome, procjena je kako se tek 20 posto nasilja prijavi policiji. I u tim rijetkim slučajevima kada do prijave dođe, tek je svaka druga žrtva zadovoljna konačnim ishodom.

“U EU sedam žena umre od posljedica nasilja svaki dan. To je nešto što ne smijemo ignorirati. Deklaracija je usvojena u svibnju ove godine, i Komisija je uvažila prijedlog, ali istaknula da nema dovoljno vremena kvalitetno pripremiti aktivnosti do 2016. Zato dizanjem ovog pitanja na plenarnu sjednicu, želimo obvezati Komisiju da zahtjev deklaracije ispuni najkasnije 2017.”, objašnjava Borzan.

Cilj europske godine je povećanje vidljivosti određenog pitanja, ohrabrivanje rasprave i mijenjanje stavova. Tijekom te godine dodatna financijska sredstva se ulažu u lokalne, nacionalne i prekogranične projekte te tematike.

“Također, proglašenje 2017. europskom godinom protiv nasilja nad ženama bi bilo snažan politički impuls koji bi stvorio temelje za razvoj obvezujućeg europskog zakonodavstva protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Iako je prva rezolucija kojom je Europski parlament osudio nasilje nad ženama izglasana još davne 1986. godine, na europskoj razini još ne postoji niti strategija, a kamoli zakon kojim se osuđuje takvo nasilje ” kazala je Borzan.

Povodom obljetnice 25 godina od ideje osnutka, Aikido društvo Zagreb daruje mjesec dana besplatnog vježbanja aikida u Kući aikida – Koturaška cesta 1.

Početak: 25.11. srijeda u 18 sati, KUĆA AIKIDA, Koturaška c. 1.

Prijave i info: kuca.aikida@gmail.com ili 091 512 3149

Zašto probati?

– aikido je posvuda, samo ga treba otkriti
– aikido uspješno vježbaju i žene i muškarci
– aikido uspješno vježbaju svi od 5 do 105 godina starosti
– redovno vježbanje mijenja sve razine našeg života
– aikido je putovanje na duge staze, gdje i pri prvom koraku vidimo promjenu
– putovanje je jednako bitno kao i cilj
– posebne sposobnosti nisu potrebne
– početi vježbati aikido uvijek je na vrijeme

“Moj tata je urlikao: Šta van je, ljudi?! Jedan specijalac je njemu dreknijo: Začepi gubicu, teroristo! Kad te dobro natamburamo, brzoš propivat koga si tija raznit u komadiće! Onda su specijalci odgurali moje roditelje niz portun i strpali su ih u maricu. Mama je ronila suze i tulila je prema tati: Ne mogu virovat da nas je mali prasac cinka panduriji!”, piše Robi K. Novosti

Trinaestu godinu zaredom Human Rights Film Festival donosi pregled najnovijeg angažiranog i autorskog filma. Festival će se službeno održati od 7. do 13. prosinca u zagrebačkom kinu Europa te od 10. do 13. prosinca u riječkom Art-kinu Croatia. Novitet ovogodišnjeg festivala je da će festivalski tjedan HRFF-a u Zagrebu uokviriti intrigantni filmski program “Vizualni kolegij” čiji će se naslovi prikazivati od 1. do 6. prosinca u zagrebačkom kinu Tuškanac, ali i dva dana nakon službenog zatvaranja 13. HRFF-a. Monitor

Festival će se službeno održati od 7. do 13. prosinca u kinu Europa te od 10. do 13. prosinca u riječkom Art-kinu Croatia. Novitet ovogodišnjeg festivala je da će festivalski tjedan HRFF-a u Zagrebu uokviriti intrigantni filmski program “Vizualni kolegij” čiji će se naslovi prikazivati od 1. do 6. prosinca u kinu Tuškanac, ali i dva dana nakon službenog zatvaranja 13. HRFF-a.

Nagrađeni Sirijska ljubavna priča otvara festival!

Glavni filmski program uključuje niz dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova najrecentnije svjetske produkcije, a dokumentarnim filmom Sirijska ljubavna priča (2015.), redatelja Seana McAllistera, 7. prosinca u 20 sati otvorit će se 13. Human Rights Film Festival. Priča o ljubavi u ruševinama te odnosu između bračnog para i njihovog bijega iz domovine nagrađena je velikom nagradom žirija na međunarodnom festivalu Sheffield Doc/Fest. Britanski redatelj je na filmu radio pet godina, a na nevjerojatan je način ispričao priču o odnosu Ragdhe Hassan, sirijske lijeve aktivistice protiv Assadova režima i Amera Douada, palestinskog aktivista. Sirijska ljubavna priča prikazuje odiseju političke borbe. Za Raghdu i Amera to je put nade, snova i očaja. Na projekciji dokumentarnog filma prisustvovat će glavni akter filma te redatelj Sean McAllister.

Izbjegličkom krizom, ali iz drugog kuta, bavi se mladi austrijski redatelj Jakob Brossmann u dokumentarnom filmu Lampeduza zimi (2015.). Lampeduza je talijanski otok u Sredozemlju, mjesto na kojem se nalazi jedan od najvećih prihvatnih centara za izbjeglice i imigrante u Europi. Dokumentarni film prikazuje stanovnike otoka, malenu zajednicu koja živi na rubu Europe te koja s izbjeglicama, koji brodovima dolaze na njihov teritorij, vodi očajničku bitku za dostojanstvo i solidarnost.

Festivalskoj temi “Bez doma” pridružit će se i četvrti po redu dokumentarni film izraelske redateljice Silvine Landsmann. Hotline (2015.) je provokativni portret neprofitne organizacije za izbjeglice i migrante u Tel Avivu, a koji dočarava gorku i veliku borbu za zaštitom i unaprijeđenjem prava afričkih tražitelja azila u Izraelu. Potresni dokumentarac Braća (2015.), poljskog redatelja i snimatelja Wojciecha Starońa, govori o dvoje braće Poljaka koji se nakon desetljeća u sovjetskom izgnanstvu vraćaju u svoju poljsku domovinu. Film je sniman u razdoblju od sedam godina, a nagrađen je na 68. filmskom festivalu u Locarnu. Publika HRFF-a upoznat će se i s posljednjim djelom legendarnog američkog dokumentariste Alberta Mayslesa, filmom U tranzitu (2015.), djelu o putovanju po najdužoj američkoj međugradskoj željezničkoj trasi Empire Builder. U tranzitu je nagrađen posebnim priznanjem žirija na 14. Tribeca Film Festivalu.

Filmska briljantnost Biserno dugme se ne propušta!

Čileanac Patricio Guzmán svojim je filmovima brisao prašinu s police dvadesetogodišnje diktatorske vladavine generala Augusta Pinocheta, a njegov posljednji film Biserno dugme (2015.) osvaja Srebrnog medvjeda za najbolji scenarij na ovogodišnjem Berlinaleu. Berlin Review je film proglasio “briljantnom formom dokumentarne umjetnosti”. Film povlači važna pitanja tragične povijesti Guzmánove zemlje.

Publika Human Rights Film Festivala svjedočit će i oproštajnom djelu belgijske redateljice Chantal Akerman, dokumentarcu koji progovara o odnosu autorice i njezine majke No Home Movie (2015).

I vrhunski igrani filmovi na 13. HRFF-u

Najnoviji meditativni uradak tajlandskog redatelja nagrađenog Zlatnom palmom Apichatpong Weerasethakul, nakon ovogodišnjeg Cannes film festivala dolazi u Zagreb. Groblje raskoši (2015.) je spora drama o grupi vojnika koje je uhvatila neobična bolest spavanja. Vojnici su smješteni u napuštenoj školi, a o njima se brine žena starog američkog vojnika, Jenjira Pongpass, a koja se u slobodno vrijeme druži s vidovitom djevojkom koju je FBI vrbovao da radi za njih, dok ona pokušava pročitati misli oboljelih vojnika kako bi im snove učinila ljepšima. Uz iznimno tajlandsko djelo, na 13. HRFF-u publika će uživati i u još dva vrhunska filmska ostvarenja: najvećem i najambicioznijem filmu ovogodišnjeg Cannesa, koji je već sada obilježio godinu u svijetu autorskog filma; filmu u tri dijela 1001 noć. Uradak portugalskog redatelja Miquela Gomesa opisan je kao najčarobnijim filmom današnjice, jer osim što je sniman na film – inspiriran je i istoimenom knjigom priča. Čileanski film Klub, redatelja Pabla Larraína, donosi drugu stranu drame, bodljikavu priču koja će gledateljima otkriti mučne odgovore na mnogostruka zlostavljanja u Katoličkoj crkvi.

Festivalski gosti koje trebate poslušati

Pored britanskog redatelja Sean McAllistera, autora Sirijske ljubavne priče kojim se otvara 13. Human Rights Film Festival, zagrebačka će publika imati čast razgovarati i sa Slobodanom Šijanom; redateljem, vizualnim umjetnikom, slikarom, piscem , teoretičarem umjetnosti i filma te autorom filmova poput Ko to tamo peva, Maratonci trče počasni krug, a čiji će se Eksperimentalni filmovi 15. prosinca prikazivati u kinu Tuškanac; festival će posjetiti i Dubravka Ugrešić, nagrađivana književnica, prevoditeljica i esejistica koja preispituje pitanje identiteta te problematizira egzil. U filmsku selekciju 13. HRFF-a ušao je i nezavisni redatelj Želimir Žilnik te njegov film Kenedi se vraća kući (2013.). Fokus filma je na položaju Roma kao najugroženije populacije koja je tijekom 2002. godine grubom i nehumanom akcijom nakon odlaska u Europu vraćena u Srbiju.

Human Rights Film Festival pokrenut je 2002. godine s ciljem unapređenja vidljivosti tema o ljudskim pravima u mediju filma. HRFF promovira otvorenost, multikulturalnost, toleranciju i slobodu izbora, a organizira ga Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture “URK”, dok je riječki program realiziran u suradnji s udrugom Filmaktiv.

Ulaz na sve projekcije 13. Human Rights Film Festivala je besplatan.

Više informacija o 13. HRFF-u možete saznati na internetskoj i Facebook stranici.

Spremnik dizela čak 64 kune jeftiniji nego lani

U Velikoj Britaniji otkrivena je tajna ćelija muslimanskih žena koje vrbuju mlade djevojke da se pridruže Islamskoj državi. Grupa djeluje u tajnosti, a predvode je dvije žene, partnerice poznatih islamskih ekstremista. Sastanak se održavao u centru koji je osnovala lokalna zajednica koja nije imala pojma što se tamo događa. Dnevnik.hr, Telegraph

Konačni službeni rezultati izbora danas će biti objavljeni u Narodnim novinama, čime se zaključuje izborni proces. Stoga od danas počinje teći rok od 20 dana u kojem mora biti održano prvo zasjedanje novog saziva Sabora. Konzultacije s parlamentarnim strankama o novom mandataru počinju u četvrtak 26. studenog, najavljeno je na Pantovčaku. HRT, Jutarnji

Igrice na mobitelu postaju još bolje uz ovaj genijalan izum kojeg se može napraviti za 10-ak kuna!

Portal Štedopis (imaju i FB) pokrenut je zbog potrebe za financijskim obrazovanjem jer su odrasli građani prezaduženi, a mladi financijski nepismeni. Projekt je pokrenut u suradnji privatnog i javnog sektora, a zabavnim sadržajima mladima omogućuje da se educiraju o upravljanju novcem. Iza portala stoji neprofitna udruga profesora, znanstvenika, novinara, poduzetnika i građana. HRT

Drugi tjedan zaredom padaju cijene goriva. Litra eurosupera 95 od utorka je jeftinija za 4 lipe te sada se prodaje u rasponu od 8,95 do 8,99 kune, ovisno o kompaniji. Inače, vozači sada litru eurosupera 95 plaćaju za kunu manje nego u isto vrijeme lani (u obzir uzete i 25 lipa veće trošarine od travnja). Naime, prije godinu dana litru benzina plaćali smo 10,01 kunu, što znači da je spremnik od 50 litara sada jeftiniji za čak 53 kune.

Litra eurodizela u utorak je jeftinija za 8, odnosno 9 lipa. Litru ove vrste goriva vozači od utorka plaćaju u rasponu od 8,34 do 8,37 kune, ovisno o kompaniji. Prije godinu dana, litra eurodizela bila je za 1,28 kuna skuplja, što znači da je danas spremnik od 50 litara dizela čak 64 kune jeftiniji lani (u obzir uzete i 25 lipa veće trošarine od travnja). Vozači koji koriste autoplin također imaju, doduše malog, razloga za zadovoljstvo. Cijena litre autoplina u utorak je pala za oko 3 lipe i na velikoj većini postaja prodaje se po cijeni od 3,98 kuna.

Iz naftnih kompanija poručuju kako su niže cijene goriva u Hrvatskoj posljedica pada cijena motornih benzina i dizelskog goriva na mediteranskoj burzi za 2,5 i 3,9 posto u odnosu na prethodni tjedan, a koji je pak djelomično kompenziran porastom tečaja dolara prema kuni za oko 1,1 posto. Samo upozoravamo kako se trenutno za jedan dolar može dobiti 7,18 kuna i opako se približava najvišim razinama u posljednjih deset godina (u travnju ove godine skočio je na 7,26 kuna, što je desetljetni rekord).

Srpski biznismen Petar Matijević, vlasnik Industrije mesa Matijević kupio je dvije poljoprivredne zadruge u Vukovarsko – srijemskoj županiji, u čijem je posjedu 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Kupovinom zadruga Jankovci i Negoslavci postao je najveći vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. T-Portal

5 razloga zašto ne smijete ignorirati ovulacijsku bol

Kuću za Mamićevu jamčevinu želi založiti direktor "Lokomotive" koji je 2011. bio i jamac Ivi Sanaderu

“Youth je sam za sebe film koji zaslužuje preporuku zbog ambijenta, vizuala, muzike, glume i humora, pa čak i kao meditacija o umetnosti i životu. Sitne banalnosti su iritantne, ali podnošljive. Međutim, ovo je film autora koji je već snimio dosta bolji film. Još gore, Youth na taj bolji film liči i stalno ga priziva u sećanje, ali ga ne dostiže”, piše Monitorov kritičar Marko Stojiljković o novom filmu Paola Sorrentina. Monitor

Pre nego što počnete sa čitanjem kritike, otkriću vam nešto: ne postoji objektivna kritika zato što ne postoje objektivni i transparentni kriteriji šta nešto čini dobrim filmom. Opet, kritika takođe nije mlaćenje prazne slame, ljudi koji to pišu su ljudi sa određenim znanjem, iskustvom i integritetom, možda čak i ljudi od autoriteta i treba im verovati da to što rade, rade pošteno i bez računa i zadnjih namera.

Čemu ovaj uvod? Zato što je novi Sorrentinov film Youth izuzetno pipav za analizu, kritiku, ocenu i procenu, jer kako god da ga se uhvatimo – nije dobro i pošteno. Evo osnovne dileme: može li se on gledati odvojeno ili se mora gledati u određenom kontekstu, odnosno u kontekstu Sorrentinovog prethodnog filma La grande bellezza? Koji je od ta dva pristupa ispravan? Zašto biramo jedan ili drugi. Reći ću odmah da sam Sorrentinov fan i da La grande bellezzu smatram remek-delom, iako mi je potcenjeni This Must Be The Place čak i draži na osobnom (ex-darkerskom) nivou, i da sam žestoko “navijao” da mi se Youth ne samo svidi, nego da bude film koji će me odneti i koji će svakako biti samostalno izdržati test postojanosti. Nisam to dobio (pre svega u smislu samostalnosti i postojanosti filma) i zbog toga sam pomalo razočaran, iako Youth nikako nije loš film.

Eh, samo je neujednačen, rasplinutih ideja, pseudo-pametan, dosta često nespretno napisan (zbog jezičke barijere). Više od svega, deluje kao nastavak La grande bellezze, drugi deo nekakve trilogije ili tetralogije u kojoj će Sorrentino obraditi još neke od filozofskih i “filozofskih” tema (ima razlike!). Tako smo imali lepotu, sada mladost, možemo anticipirati još ljubav ili zdravlje, ali možda se i neka druga tema uvuče. Zanimljivo je primetiti da u oba za sada snimljena filma junaci jure za naslovnim pojmom koji je nedefinisan i eteričan, pa im izmiče.

Kao što je pisac Jep tragao za velikom lepotom kao smislom, tako sada imamo dva starija gospodina koji tuđu mladost mogu samo gledati, a svoje se sećati. Obojica su kreativci u svojevrsnoj blokadi. Kompozitor i dirigent Fred Ballinger (Caine) je svoju prihvatio i od nje ne odstupa jer su u pitanju lični razlozi, pa se zato upinje da odbije poziv britanske krune da još jednom diriguje svoju najpoznatiju kompoziciju za prinčev rođendan i za to dobije titulu. Sa druge strane, reditelj Mick Boyle (Keitel) se trudi da svoju po svaku cenu razbije i posle serije loših, tipično staračkih filmova snimi onaj jedan poslednji, testamentarni. Njih dvojica imaju svaki svoj deo zapleta, a povezuje ih i treći. Oni su prijatelji još od mladosti i brak njihove dece, Fredove kćerke Lene (Weisz) i Mickovog sina Juliana (Stoppard) se raspada jer se potonji zaljubio u “najbeznačajniju osobu na svetu” pop-pevačicu Palomu Faith (igra samu sebe, pomalo drveno). Osim ta tri zapleta (uslovno rečeno, pošto većina toga ostaje na nivou razgovora i rasprave), imamo još sijaset likova i manjih zapleta u specifičnom miljeu elitnog spa-resorta u švicarskim Alpima…

Tako imamo Miss Universe (Ghenea) koja je dobila boravak u hotelu u sklopu svoje nagrade. Imamo predebelog, astmatičnog bivšeg fudbalera sa tetovažom Marxa na leđima (asocijacija jasna). Imamo i mladog glumca Jimmyja (Dano) koji pati zbog toga što ga svi pamte po ulozi u robotskom kostimu, a on želi karijeru u art-kinematografiji i zbog toga se priprema za veoma zahtevnu ulogu u nekom nemačkom filmu (“payoff” tu je gotovo genijalan). Imamo i bračni par koji sedi za stolom i ne razgovara, profesionalnog alpinistu, radoznalog klinca, armiju Mickovih scenarista, simpatičnu maserku i još nešto gostiju, posluge, zabavljača i svega onoga što možemo očekivati na takvom mestu.

https://www.youtube.com/watch?v=MSDq7t_AUbM

Sorrentino ostaje veran miljeu oko kojeg se vrti njegova kinematografija. Ne samo da opet imamo nekakvu društvenu elitu, nego su ti likovi zatvoreni u specifičnim “zlatnim kavezima”, što je posledica i njihovog društvenog statusa, ali i njihovog izabranog načina života koji ih praktično gura u paralelni svet. U tom smislu, nema neke drastične razlike između korumpiranog premijera, rock zvezde, pisca-posvuduše i ove dvojice starih kenjaca čiji se skoro svaki razgovor dotiče telesnih izlučevina. Uz milje ide i lokacija i ona je savršeno pogođena i oslikana: to je mesto na kojem bi njih dvojica letovala, taj spoj stare aristokratije, dekadencije i moderno-utilitarnog zdravstvenog štiha, sa sve “ukusnim”, a dozlaboga dosadnim zabavama na terasi. Ne, hotel ovde nije junak kao u The Grand Budapest Hotel Wesa Andersona, niti kao rimske ulice i spomenici u La grande bellezzi, ali je jedan okvir bez koga se ne može.

Još nešto tipično za Sorrentina su i filmske reference. Iako je film posvećen ove godine preminulom Francescu Rosiju, Youth se, kao i La grande bellezza, jako vezuje na Fellinija.

Prethodnik se u nekoliko ključnih tačaka nadovezivao na La dolce vita, ovde je to pak 8 ½, bilo kroz diskretne detalje, poput kostima i rekvizita, bilo kroz još jasnije aluzije (komentari na filmsku umetnost), bilo kroz nekoliko citiranih poetičnih scena. Znamo da Sorrentino izuzetno ceni i voli delo slavnog zemljaka i možda svog idola i citati nas nimalo ne iznenađuju.

Problem je što Sorrentino, stilom i idejom, citira samog sebe, odnosno svoj prethodni film.

Jedini očigledni odmak je ritam i tok filma, dok je La grande bellezza bila raštrkana (što je apsolutno odgovaralo temi), Youth je fokusiraniji i manje meandrirajući, pa stoga i pratljiviji.

Možda se u tome računalo i širu publiku, a možda je autor samo želeo da ispriča priču makar donekle koherentno i to mu uspeva. Youth je vrlo gladak i zabavan film sa vrlo raspoloženim i sjajno usmeravanim ionako odličnim glumcima, okupan u predivnim vizualima i popraćen odlično izabranom muzikom.

Problemi su na drugom mestu. Tema stvaralačke blokade ni u kom slučaju nije nova i Sorrentinu ona služi kao idealno ishodište da se šali na razne teme (što mu često uspeva) i da filozofira o svemu i svačemu. I to je legitimno kada autoru to ide od ruke i kada pazi da u svom filozofiranju zadrži određenu eleganciju. Sorrentinu je to uspevalo ranije, ali ne i sad, na ovom mestu. Nije to samo problem jezičke barijere koliko toga da autor jednostavno prečesto pokušava da kaže “nešto važno i veliko”, pa na dosta mesta to ispada usiljeno i seratorski (dakle, nimalo elegantno), a na par čak i ubedljivo banalno i stoga iritantno. Stičem utisak da je Sorrentino žarko želeo da ponovi iskustvo i uspeh svog prethodnog filma i ponudi ga nešto široj publici, ali se oko toga previše trudi, što ubija svaku poentu. Ipak valja snimiti nešto svežije.

Da se ne lažemo, Youth je sam za sebe film koji zaslužuje preporuku zbog ambijenta, vizuala, muzike, glume i humora, pa čak i kao meditacija o umetnosti i životu. Sitne banalnosti su iritantne, ali podnošljive. Međutim, ovo je film autora koji je već snimio dosta bolji film. Još gore, Youth na taj bolji film liči i stalno ga priziva u sećanje, ali ga ne dostiže.

Da ga je bilo ko drugi napisao i režirao, pohvalio bih trud. Ovako sam od Sorrentina ipak očekivao nešto bolje i originalnije. I ostao razočaran. (6/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.

Boris Dežulović osvrnuo se na slučaj Tanje Belobrajdić, vukovarske spisateljice koja danas piše antiratne knjige, a u Lori je mučila zatvorenike. “Revolucionarni je to novum u hrvatskoj memoriji rata. Krvnik – dobro, agresor – i žrtva nisu izjednačeni tek jednostavnom ravnotežom zločina postignutom pukim suprotstavljanjem sličnih svjedočanstava, već iznutra, transferom patnje kroz prvo lice sveznajućeg pripovjedača, što u istoj ruci drži palicu i olovku”, piše Dežulović. N1

Picula: EU je na neki način u građanskom ratu

Oko 60% stanovnika EU stanuje u kućama, a njih 70% vlasnici su kuće ili stana u kojem žive. Građani Hrvatske znatno nadilaze oba prosjeka. Čak 80,8% njih živi u kućama, čime su se svrstali na drugo mjesto u Uniji iza Ujedinjene Kraljevine (84,7%). Najviše podstanara ima Njemačka, gdje samo 52,5% građana živi u vlastitu prostoru. Novi list

Javna je tajna da se terorizam financira i preko BiH. Novac je 2013. godine stizao iz jedne prekooceanske zapadne zemlje, putem službenih mreža za transfer novca. Novac je uplaćivan na račune ljudi iz radikalnih grupa, čiji su računi bili otvoreni u pojedinim manjim bankama. Istraga je u tijeku, a objavljeni su i savjeti službenicima kako prepoznati financijera terorizma. N1

Eksplozije u hotelu u Egiptu – 3 osobe poginule, deseci ozlijeđeni

Turska vraća izbjeglice u Siriju po kratkom postupku

Nakon krize na američkom tržištu nekretnina i europske dužničke krize, globalnom gospodarstvu prijeti novi, treći nastavak krize, koji će zahvatiti dio zemalja u razvoju, piše The Economist. Kolike će biti štete ovisit će o tome koliko su se prilagodili tečajevi valuta. Zemlje se mogu podijeliti u tri skupine, u prvu ulaze zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Kine u kojima će nakon kreditnog buma uslijediti duži mamurluk, ali ne i infarkt. U drugoj su Brazil i Turska, koje imaju deficite na tekućem računu i velike dugove u stranoj valuti, a u trećoj Indija, Argentina i Rusija koje će izbjeći probleme ili su ih već prošle. Novi list

26 pjesama za luzere, nesretnike i bezveznjake

U poslovnom središtu Atene noćas eksplodirala bomba, nema žrtava

10:21 Posljednji nomadi: Prijelaz preko Himalaje, HTV1
13:40 Majčin izbor (5.5), HTV2
20:00 Svi u našoj obitelji (7.4), HTV3
20:05 Viktorijanska farma, HTV2
20:56 Pogledi: Priče o blatu, HTV1
21:06 Dodjela Nagrada hrvatskog glumišta, HTV2
23:11 Posljednji nomadi: Putovanje kroz planine Irana, HTV1
23:30 Ja, špijun (5.4), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Najveći dobitnici fondovi koji ulažu u BRIC zemlje

American Music Awards: One Direction su izvođači godine, a najbolju pjesmu ima Taylor Swift

Domaći telekom operator Terrakom nedavno je na postojećih 4.000 home passova u zagrebačkim Sesvetama omogućio maksimalne brzine surfanja 100/20 Mbps. Korisnici mogu birati između usluga interneta, televizije i telefonije, na Terrakom hibridnoj optičko-koaksijalnoj infrastrukturi ili putem klasične telefonske linije (ADSL). Strateški fokus u budućnosti su korisnici na optici, a OPTIK paketi dostupni su na približno 25.000 priključaka u dijelovima Zagreba, Sesveta, Kutine i Vidovca.

Paul Bettany: ‘Legendu o vitezu’ snimali smo vrlo pijani, a Heath Ledger bio je divan pozitivac