18/01/2016 - Monitor.hr
18.01.2016. (23:01)

I hrvatsko pismo

Rektor Boras predlaže Oreškoviću da vrati ćirilicu u škole

U razgovoru s mandatarom za sastavljanje Vlade Tihomirom Oreškovićem rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damir Boras kazao mu je da bi za smanjenje tenzija, posebno u Vukovaru, trebalo ponovno uvesti ćirilicu u hrvatske škole. “Ćirilica pripada našoj povijesti, hrvatsko je pismo i rabila se stoljećima… Ona je, ona je, naravno, i srpsko pismo. Ona je pismo i drugih naroda, dakle ne treba od toga praviti velike tenzije. Učenjem ćirilice u školi ona će postati jedna obična ćirilica i tenzija više neće biti”, kaže Boras. Večernji, HRT

19.01.2016. (00:01)

Zašto Steve Jobs zaslužuje već drugi biopic nakon smrti?

Verovatno nisam jedini da se pitam čime je to Steve Jobs zadužio čovečanstvo da posle svoje (svakako prerane) smrti dobije već drugi “biopic”. Svakako je unapredio informacionu i kompjutersku tehnologiju, osmislio i tržištu ponudio nove, vrlo kvalitetne proizvode, ali budimo iskreni: ništa od toga nije on izumeo, pa čak ni te čuvene proizvode nije sam napravio, to su učinili drugi, njegovi prijatelji i saradnici inženjeri kojima je on bio svojevrsni vođa tima.

I o proizvodima kompanije Apple i njihovom doprinosu čovečanstvu se da raspravljati. Oni su svakako kvalitetni, možda kvalitetniji od konkurencije, ali su isto tako dosta skuplji i u krajnjoj liniji nisu bez konkurencije. Za svaki Mac postoji PC, za svaki iPhone neki drugi smartphone, za svaki iPod običan MP3 player. Iseći ću svaku raspravu sa ljubiteljima određenih marki: za mene je i Mercedes samo auto.

Istina je, međutim, da je Steve Jobs bio kontroverzna ličnost i vodio nestandardan život, pa ga je često kačila ironija sudbine. Na poslovnom planu, jedan je od retkih osnivača kompanije koji je iz te kompanije isteran (formalno je sam otišao, ali to je bio iznuđen potez), a još je ređi slučaj njegova situacija da se u tu istu kompaniju vratio, i to trijumfalno. Takođe, proizvodi za koje je on bio odgovoran i koji su ga proslavili su često bili preskupi i nedovoljno kvalitetni, marketinške strategije upitne, filozofija iza njih (potpuno zatvoren sistem kontrole) lihvarska ili čak psihotična, i zapravo su svoje uspehe doživeli tek kada bi se Jobs maknuo iz razvoja.

I na privatnom planu je bio čudak, svojevrsni emocionalni invalid, usamljenik, čudna mešavina hipika i štrebera, umetnika i inženjera, sklon sloganima koji zvuče pametno, a ne znače ništa. Možda je razlog za to bio što se, kao usvojen, osećao odbačenim, i to dvaput, od strane bioloških roditelja i prvog para koji ga je usvojio. Zato se povlačio u sebe, udaljavao od ljudi, bio “control freak”, pilao oko detalja dok je na strukturne i suštinske stvari (namerno) zaboravljao. A njegov nepostojeći princip zbog kojeg demonstrativno nije priznao svoju kćerku je sebičan i prezira vredan. To što se razišao sa njenom majkom ga ne lišava obaveze prema drugom, ni za šta krivom ljudskom biću.

Ali dosta o Jobsu, ovde se ipak razgovara o filmu. Za razliku od prethodnog “biopica” Jobs sa Ashtonom Kutcherom koji je bio klasične strukture i, po svemu sudeći, ne baš sjajno izveden (kritika ga je dočekala na nož, a ja ga otpisao kao nezanimljiv), Boyleov film se može nazvati inovativnim i osebujnim, pa se zato i nalazi na relativno bitnom mestu u sezoni nagrada. Dvoje prvopotpisanih glumaca su osigurali nominacije za Oscare, Fassbender za glavnu, Kate Winslet za sporednu ulogu. On se još može pohvaliti nominacijom za Zlatni Globus, a ona čak osvojenom nagradom, kao i scenarista Aaron Sorkin kojem je ipak izmakla nomicija za zlatni kipić.

Kad kažem inovativan i osebujan, mislim pre svega na upadljivo teatarsku strukturu filma.

Steve Jobs je jasno podeljen u tri čina, svaki od njih se odvija u i oko sale za promociju jednog određenog Jobsovog proizvoda i naslovni junak (Fassbender) je u sva tri čina u nekakvoj frci i anksiozi. Nije samo stvar treme i straha od povrede sujete, nego se tu radi i o poslovnim, a još više privatnim krizama. Na njegovoj strani je uvek Joanna Hoffmann (Winslet), a u sva tri čina se u različitim svojstvima pojavljuju kolege Andy Herzfeld (Stuhlbarg), Steve Wozniak (Rogen) i John Sculley (Daniels), kao i kćerka Lisa (tri glumice različitih dobi), u prva dva čina zajedno sa majkom Chrisann Brennan (Waterson).

Aaron Sorkin, iskusan na televiziji i u teatru, kao i na filmu, legitimno je pretpostavio da će nam Jobsa kao inovatora, poslovnog čoveka i na privatnom planu najbolje predstaviti u ta tri formativna trenutka kroz rapidne, često duhovite dijaloge koji često prelaze granice svađe i približavaju se zoni nervnog sloma. Zapravo je scenario najjače oružje filma, iako se može shvatiti kao teška konstrukcija. Insistirajući na ponavljajućim se Jobsovim osobinama, ali i svesnim odlukama kao nečemu što oko njega stvara kontroverzu, Sorkin se ne trudi da tu kontroverzu razreši ili da učestvuje u argumentaciji za i protiv Jobsa, čoveka, poslovnjaka i inovatora. Stiče se utisak da je njegov interes fama o Jobsu, a ne sam Jobs koji je, uzgred budi rečeno, svesrdno radio na raspirivanju te fame.

Pozitivna strana ovakvog scenarija je što u velikoj meri trasira put za režiju. Danny Boyle je reditelj čiji filmovi često imaju snažan početak, ali nakon postavljanja premise gube snagu i momentum, upadaju u ponavljanja, moralizaciju, padaju u tempu ili jednostavno ne zna da ih završi. Ovde je taj rizik minimizaran podelom u odvojene celine koje Boyle može tretirati kao zasebne filmove, što odgovara njegovoj “sprinterskoj” prirodi. Njegov zadatak je da održi tempo i dinamiku koju pretpostavlja scenario i to radi znalački, kombinacijom kratkih i dugih kadrova, te dodavanjem nekoliko flashback momenata koji se oslanjaju na dijalog i ne prekidaju ga.

Ovakav film je zahtevan za glumce, ali im pruža priliku da briljiraju. Michael Fassbender to sjajno koristi i uspeva da nam predstavi Jobsa kao kompleksnu ličnost, arogantnog inovatora koji smatra da bi svet bio bolje mesto kada bi sledio njegovu viziju, što nije nužno netačno, ali to naprosto ne ide tako. Za Kate Winslet me čudi osvajanje Zlatnog Globusa, kao i solidne šanse za Oscara. Joanna Hoffmann, stručnjak za marketing, je zamišljena kao jedina osoba koja ima nekakav uticaj na Jobsa i koju će on poslušati uz manje ili više otpora. Iz njene izvedbe nam nije jasno zašto, umesto integriteta (koji Kate Winslet zna da pokaže kad treba), imamo povremeno afektiranje i glumu u njenom “paćeničkom” registru. Zahtevala to uloga od nje ili ne, ona deluje umorno i potrošeno, da ne ulazimo u detalje poput potpuno promašenog istočnoevropskog akcenta za koji čak ne postoji ni valjani razlog. Jeff Daniels je standardno dobar u svojoj epizodi, a Seth Rogen je prijatno iznenađenje jer kao Wozniak uspeva da donese nešto od svoje komičarske aure, ali da ne pretera u karikaturalnosti njegovog “geekovskog” autizma. Katherine Waterson je zaglavljena sa tipskom ulogom žene koja ne zna šta hoće, ali joj za to treba novac, ako je moguće odmah, a Sarah Snook i Michael Stuhlbarg su potrošeni na likove čija je jedina funkcija da se od njihovih imena odnosno nadimaka napravi solidni “running joke”. Još jedna od grešaka u castingu je što uloga punoletne Lise Brennan nije dodeljena glumici sa malo više kilometraže, nego Perli Haney-Jardine koja je do sada u svojoj karijeri imala uglavnom dečije uloge.

Na pitanje sa početka teksta, po čemu Steve Jobs zaslužuje ne jedan nego dva “biopica” i dalje nemam zadovoljavajući odgovor. Iako nisam ni fan ni mrzitelj lika i dela dotičnog, ipak mi nije žao da sam pogledao ovu verziju. Ima tu sasvim dovoljno drame, scenarističke, rediteljske i glumačke veštine da se Steve Jobs može pogledati, a diskretno, sa strane ćemo dobiti i pogled u razvoj sada poznatih proizvoda, kompjuteraških tračeva i kompjuterske tehnologije bez koje teško možemo zamisliti svoju sadašnjost. (7/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.

18.01.2016. (23:55)

10 milijuna eura za tvrtke koje vode žene

Europska banka za obnovu i razvoj zaključila je s Privrednom bankom Zagreb kreditnu liniju u iznosu od 10 milijuna eura, namijenjenu podupiranju mikro, malih i srednjih poduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena.

Linija je podržana EBRD-ovim programom “Žene u poduzetništvu” (Women in Business Programme) koji promovira poduzetništvo žena kao i sudjelovanje žena u gospodarstvu.

Uz financiranje poslovanja tvrtki, pod programom se nude i usluge savjetovanja. Program za žene poduzetnice je osnovan uz financijsku potporu fonda za tehničku pomoć EBRD-a i Taiwan Business-EBRD Cooperation fonda.

18.01.2016. (23:21)

Karamarko: Zabrinut sam što ćemo zateći; neozbiljnost premijera i ministara na odlasku plaćat ćemo svi

18.01.2016. (22:53)

Tehnologija ima i negativne strane

Roboti će nam oteti pet milijuna radnih mjesta

Više od pet milijuna radnih mjesta nestat će u idućih pet godina u 15 najrazvijenijih zemalja zbog porasta automatizacije i robotizacije proizvodnje, stoji u analizi Svjetskog ekonomskog foruma uoči sastanka u Davosu. Istraživanje koje je provela londonska tvrtka ICM Unlimited pokazalo je da 80% mladih smatra da ih u školi ne pripremaju za rapidni napredak tehnologije, dok 40% vjeruje da će strojevi moći obavljati njihove poslove za deset godina.

18.01.2016. (22:27)

Hrvatsku konzervativnu stranku Ruže Tomašić napustila 24 člana

18.01.2016. (22:14)

Gordana Rusak, bivša ”mostovka” koja je prešla u Hrid sada se pridružila Klubu HSLS-BUZ

18.01.2016. (21:58)

Nije nova stvar

Hrvati pohrlili po gorivo u BiH, na spremniku se uštedi preko 100 kuna

Brojni Hrvati posljednjih su dana pohrlili u susjednu BiH napuniti svoje automobile, a razlog je taj što su cijene znatno niže nego u Hrvatskoj, na spremniku se uštedi preko sto kuna. Posebno su nisko pale cijene u Ljubuškom: na jednoj benzinskoj postaji cijena Eurodizela spustila na 1,11 KM, odnosno 4,22 kune, a benzina je nešto skuplja, a iznosi 1,31 KM ili 5 kuna i tri lipe.

18.01.2016. (19:20)

Na reformu školstva ove godine potrošit će se koliko na tri fontane u Zagrebu

Za petogodišnju reformu školstva izdvojit će se 50 milijuna eura, lani je državni proračun dao 10 milijuna kuna, a isto bi trebao dati i u 2016. Usporedbe radi, toliko košta mjesečni najam zgrade Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili tri fontane u Zagrebu, piše Jutarnji. Proračun MZOS-a u 2015. iznosio je 11,8 milijardi kuna. Od toga, 9,7 milijardi otišlo je na plaće, na materijalne troškove još 700 milijuna, na kapitalna ulaganja oko 200, a na razna davanja koja se svedu na “socijalu” 1,2 milijarde kuna.

18.01.2016. (18:50)

‘Majmuni i majmunisanje’

“Dok se majmuni zasad samo rijetko majmunišu ispred kamere, a nama, koji to radimo mnogo češće, se čini da postajemo sve veći, ako ne i jedini, tvorci svoje povijesti, promatranje Narutova slučaja može nam poslužiti kao upozorenje. Danas se smijemo što su majmuni kao mi pa uživaju u pravljenju selfija, a hoće li nam sutra biti smiješno ako i nas zadesi njihova sudbina, pa autorska prava ne samo na naše djelo, nego i na naš lik, budu u nečijem vlasništvu? Na tom tragu prilikom sljedećeg bezazlenog okidanja selfija važno je ne zaboraviti da nije dalek put od onog koji se majmuniše do onoga koji ispada (kao) majmun”, piše H-alter.

18.01.2016. (18:19)

Ako ne vjerujete u karmu

Koncentracijski logor na granici s Hrvatskom postaje luksuzni resort

Crnogorska vlada dala je zeleno svjetlo za projekt na otoku Mamula, nekadašnjem koncentracijskom logoru iz Drugog svjetskog rata. Mamula će tako postati luksuzni resort s hotelom, noćnim klubom, spa centrom i restoranima. Odluka je izazvala bijes obitelji onih koji su bili zatvorenici dok je otok bio pod okupacijom fašista predvođenih Mussolinijem. Express, Daily Mail

18.01.2016. (17:56)

Recenzija posljednjeg albuma Davida Bowiea ‘Blackstar’: Oproštaj s vanzemaljcem

18.01.2016. (17:55)

Protiv vlastitih pravila

EU: Sedam država blokiralo Schengen

Europska komisija priopćila je da je Austrija odlučila da “zbog situacije s imigrantima koja je izmakla kontroli” do veljače produži od rujna uvedeni nadzor unutrašnjih schengenskih granica. Time je ukupno sedam država Europske unije uvelo takav privremeni granični nadzor unutar schengeskog prostora. Strože kontrole najavljuje i Slovenija. N1, Sputnik news

18.01.2016. (17:44)

Super glazbeni spot sa slovima iz juhe

18.01.2016. (17:35)

Kovačić potvrdio: Podolnjak Mostov kandidat za potpredsjednika Sabora

18.01.2016. (17:18)

Lijep život

Mokeni – nomadi koji cijeli život provedu na moru

Mokeni su pripadnici nomadske skupine, nazivaju se i ‘Morskim ciganima’, a poznati su po tome što lutaju Andamskim morem uz obalu Tajlanda i Myanmara na malim, ručno rađenim drvenim brodovima koje nazivaju ‘kabanzi’. Njihova je tradicija duga preko 4 tisuće godina, a i dalje se odupiru promjenama novog doba. Pun kufer

18.01.2016. (16:48)

Društvo koje ne štiti svoje članove

Bajto: HND je pokazao dvoličnost

“Izvršni odbor HND-a stao je uz nas na početku hajke, no očito je da u pojedinim ograncima i u samom Novinarskom vijeću časti HND-a prevladavaju represivno nastrojeni zagovornici cenzure. To su dva lica HND-a… nadam se da se neće pokazati da karakter HND-a najbolje reprezentira upravo ta dvoličnost”, komentira Nikola Bajto, autor teksta Lijepa naša haubico koji je izazvao lavinu. H-alter

18.01.2016. (16:15)

With a little help of friends

Crowdfundingom lani prikupljeno 5,3 milijuna kuna

U Hrvatskoj svake godine raste broj projekata koji se financiraju crowdfundingom, tako je od 2011. do 2015. prikupljeno oko 10 milijuna kuna, a samo lani 5,3 milijuna, što je godišnji rast od 90 posto. Pokrenuta su 63 projekta na različitim platformama, a 23 je ispunilo cilj. Broj podržavatelja domaćih kampanja u 2015. porastao je na 7673, godinu ranije bilo ih je 6636. Telegram

18.01.2016. (15:47)

Ukus za sve

Nova normala – izbirljivost oko hrane

Guardianova autorica piše o tome kako je sve više ljudi izbirljivo kada je u pitanju hrana, te su sve manje spremni probati nove stvari i okuse. No istina je da su ukusi različiti, ne podnose svi istu hranu, a ljudi posebno ne podnose gorko, te ih ne treba tjerati da nešto jedu.

18.01.2016. (14:37)

Brijačnica – dvodnevna doza nadbrijavanja

Uz jake domaće i regionalne snage na prvom izdanju festivala Brijačnica nastupit će i odličan belgijski bend Black Box Revelation.

Dvodnevni festival Brijačnica na Zagrebački velesajam zadnji vikend siječnja, 29. i 30. donosi Majke, Repetitor, Partibrejkers, Kawasaki 3P, M.O.R.T, The Yellow Buzz i Superoperater!

Petak

Majke
Goran Bare je 9. listopada u rasprodanoj Tvornici proslavio pedeseti rođendan, koncert koji je poslužio kao sjajna uvertira u ono što nas čeka na Brijačnici. Dobar stari žestoki rock and roll.

Iza Bare je duga i turbulentna karijera koja traje više od tri desetljeća tijekom kojih je objavio desetak albuma. Trenutno je u studiju gdje s novom/starom postavom Majki (Kruno Domačinović i Davor Rodik na gitarama, Alen Tibljaš – bubanj, Dan Divjak – klavijature i Berislav Vrabec – bas gitara) završava novi album.

Disciplin A Kitschme
Jedan od najpoznatijih rock sastava na ovim prostorima, legendarna Disciplin A Kitschme djeluje od 1981. godine, a frontmen benda je od samog osnitka Dušan Kojić – “Koja”. Bend koji se u Zagreb rado vraća zasigurno će još jednom oduševiti publiku. Posljednji studijski album “Opet.” objavili su koncem 2015.godine, a zagrebačka publika će imati prilike čuti uživo samo za ovu priliku skladno sastavljenu set listu najlepših hitova Discipline kičme.

Repetitor
Beogradski garažni post punk trojac Repetitor vraća se točno godinu dana nakon njihovog najvećeg zagrebačkog solo koncerta, onog u Velikom pogonu Tvornice Kulture. Milena Milutinović (bubnjevi), Ana-Marija Cupin (bas, vokal) i Boris Vlastelica (gitara, vokal) svoj prepoznatljivi zvuk polako su gradili pod utjecajem žestokog rock’n’rolla, post-punka i svega između, a visoko energične pjesme stvaraju u međuodnosu instrumenata i vokala.

Od osnutka 2005. godine, Repetitor je postao jedan od najprodornijih mladih bendova s Balkana, svoj utjecaj redovito šire na koncertima po cijeloj Europi, te na svim velikim festivalima kao što su Sziget, Exit, SuperUho ili Waves Vienna.

Grupu Superoperater čine Alen Marin (glas), Jura Geci (gitara), Alen Tibljaš (bubnjevi) i Vanja Marin (bas). U ovoj postavi čine novitet na domaćoj sceni, ali pojedinačno iza sebe imaju više desetljeća bavljenja glazbom u bendovima Kojoti, Laufer, Voodoo Lizards, Majke, PipsChips & VideoClips, ElektroBuda i mnogim drugim. Nakon radijske premijere singla “Možeš i ti vikati” u proljeće ove godine, besplatnog downloada singla (skinutog više tisuća puta) te odličnog plasmana na domaćim top ljestvicama grupa je nedavno predstavila album “Powebi me”.

Subota

Partibrejkers – o jednom od najdugvječnijih rock bendova s ovih prostora možda je najbolje rekao njegov frontmen Zoran Kostić Cane: “Bilo je teško i zanimljivo. Raslo se i zaljubljivalo, i rađala su se djeca. Putovalo se i družilo, našli smo Boga, jedna sveukupnost. Muzika je najljepša stvar na svijetu koja te prikazuje u boljem svijetlu nego što jesi… Koliki je trud uložen u sve to, koliko se i dan danas ulaže truda, kako je to u stvari jedna uzaludna misija! Što više razmišljam o tome, sve mi je lošije, a u stvari najvažnija je muzika i pjesme koje su ostale koje znače ljudima”.

Black Box Revelation
Sjajni garage rockeri su “pojačanje” festivala koji će zasigurno oduševiti ljubitelje žešćeg zvuka te fanove Triggerfingera, koji su i sami predložili ove belgijske rock ikone.

Black Box Revelation su tijekom karijere objavili tri studijska albuma – Set Your Head on Fire (2007), Silver Threats (2010) i My Perception (2011). Osvojili su radijske top liste brojnim singlovima, njihove albume su objavili u više od 20 zemalja te su postigli i platinastu nakladu.

Album “My Perception” bend je objavio 2011. godine, a snimao ga je Alain Johannes (Queens of the Stone Age, Cris Cornell, Them Crooked Vultures) u svom studiju u Los Angelesu. Najnovije izdanje “Highway Cruiser” objavili su u listopadu ove godine, a zagrebačka publika moći će čuti i njihove najnovije pjesme.

Bend je posljednjih nekoliko godina vrlo koncertno aktivan, a pozornicu su dijelili s najboljim svjetskim imenima poput Iggyja Popa, Jane’s Addiction, Meat Puppets, Beady Eye, The Eagles of Death Metal, The Raveonettes, dEUS i mnogim drugima.

Kawasaki 3P
Miljenici domaće publike nakon Pozitivnog koncerta vraćaju se na zagrebačku pozornicu u sklopu Brijačnice. Dobitnici nekoliko Porina ove su godine objavili novi studijski album “Goli zbog pasa” te su još jednom dokazali da se još nisu umorili od stvaranja novih hitova. Kawasaki 3p će na Velesajmu odsvirati presjek svoje bogate karijere.

M.O.R.T.
Punk – blues band iz Sinja jedan je od najperspektivnijih i najaktivnijih aktualnim imena gomaće glazbe. Bend koji je osvojio nagradu RockOff te je bio nominiran za nagradu Porin vraća se pred zagrebačku publiku u naponu snage. Nakon albuma “Odjel za žešće”, koji je domaća kritika ocijenila jednim od najboljih albuma 2014. Godine, dečki rade na novim stvarima koje će zagrebačka publika imati prilike čuti upravo na festivalu Brijačnica.

Yellow Buzz
Dvočlani bend iz Zagreba nastao je 2014. godine nakon duge suradnje članova. Adam Lončar i Bruno Bolfan surađuju već dugi niz godina, a novim projektom donose osvježenje na domaću rock scenu. Pripremaju se snimiti i EP, a kako zvuče uživo možete provjeriti na Zagrebačkom velesajmu.

Ulaznice:
Cijena ulaznice je 70 kn, odnosno 90kn na dan koncerta. Festivalska cijena ulaznica je 120kn.

Službena prodajna mjesta:
Tvornica kulture, Ljudevita Posavskog 1
Aquarius CD shop, Varšavska 1
Dirty Old Shop, Tratinska 18
Prodajna mjesta www.entrio.hr i www.eventim.hr.

18.01.2016. (14:35)

Rast osiguranja

Stambeni krediti osigurani za slučaj – razvoda

Kreditni dužnici od 2007. godine mogu se osigurati od bolesti i gubitka posla. Maksimalno razdoblje u kojem osiguravatelj plaća kredit umjesto dužnika produžilo se kod nekih i na najviše 18 mjeseci. Također su se pojavila specifična pokrića koja osiguravaju klijente u slučaju rođenja ili posvojenja djeteta, vjenčanja ili razvoda. Najviše šteta isplaćuje se zbog otkaza. Večernji

18.01.2016. (14:26)

Ameri ponovo bacaju rukavicu u lice europskih vladara ceste – ovo je novi superautomobil VLF Force 1

18.01.2016. (14:00)

Otočni baby boom

Općina Bol za svako šestorođeno dijete daje 120.000 kuna

Općina Bol na Braču, radi poticanja demografske obnove, iz svojeg proračuna godišnje u prosjeku izdvoji između 250.000 i 300.000 kuna za novorođenu djecu, a za svako šestorođeno dijete u obitelji predviđena je pomoć roditeljima od 120.000 kuna. Također, po 7.000 kuna pomoći za rješavanje poteškoća dobilo je više neplodnih parova. Po popisu iz 1971. na području Bola živjelo oko tisuću stanovnika, a sada ih je oko 1.700. Poslovni

18.01.2016. (13:38)

I dalje crna, ali ne više toliko zlatna

Nafta pala ispod 28 dolara po barelu, najjeftinije od 2003.

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su prošlog tjedna više od 10 posto, pa su po prvi puta nakon 12 godina zaronile ispod razine od 30 dolara po barelu, a moguć je i njihov daljnji pad. Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 28,94 dolara, što je oko 13 posto manje nego tjedan dana prije, a u jednom je trenutku zaronila na samo 27,67 dolara, najnižu razinu od 2003. godine. Na američkom je tržištu, pak, cijena barela u petak iznosila 29,42 dolara, a skliznula je i na 29,13 dolara, najnižu razinu od studenoga 2003. godine. Tako je nastavljen oštar pad cijena nafte u ovoj godini, pa su u samo dva tjedna izgubile više od 20 posto. BBC

18.01.2016. (13:24)

Eurosuper sutra jeftiniji 24 lipe, dizel 26

18.01.2016. (13:14)

Smrt je najbolja reklama

Bowie najprodavaniji u Americi, po prvi put u karijeri

Posljednji album Davida Bowiea, Blackstar, objavljen dva dana prije njegove smrti, debitirao je u nedjelju na prvom mjestu Billboardove ljestvice albuma. Ne samo da je tako posthumno osvojio svoj prvi američki broj jedan s albumom, već se uvrstio među rijetke glazbenike s čak dva albuma među prvih pet, zahvaljujući kolekciji ‘Best of Bowie’ koja je objavljena još 2002. godine, a ovaj je tjedan 4. na listi. Bowie je u Americi prodao 181 tisuću primjeraka albuma i svrgnuo Adele s prvog mjesta, kojeg je držala sedam tjedana. Njegov dosad najveći uspjeh na Bilboardovoj ljestvici bilo je drugo mjesto s albumom ‘The Next Day’ objavljenim 2013. Rolling Stone, Jutarnji

18.01.2016. (12:52)

Novac je jači od savjesti

Svaki deseti Amerikanac poseksao bi se sa strancem za 100.000 dolara

S obzirom na ludilo koje je proteklih dana vladalo u Americi oko lutrije Powerball, New York Daily News objavio je podatke ankete čiji su rezultati pokazali što su sve Amerikanci spremni napraviti za laku zaradu. Tako je čak 6% spremno počiniti ubojstvo za milijardu dolara, 10 posto bi ušlo u lažni brak za 100.000 dolara, 10% bi se poseksalo sa strancem za 100.000 dolara, 15% bi lažiralo vlastitu smrt za 100 milijuna dolara, 10% bi snimilo amaterski porno video za milijun dolara, 10% bi udarilo stranca u lice za milijun dolara, a 20% bi se skinulo pred strancem za 10 tisuća dolara. Jutarnji

18.01.2016. (12:28)

Umrljani bijeli sport

Skandal u tenisu: Namještali mečeve čak i u Wimbledonu

BBC javlja da je u posjedu tajnih dokumenata koji dokazuju namještanje na elitnoj razini svjetskog tenisa, uključujući i korupciju na najpoznatijem svjetskom turniru – Wimbledonu. Dokumenti uključuju nalaze istraga sprovedenih od 2007. naovamo od strane Tennis Integrity Unita. U njima stoji da je u proteklom desetljeću za namještanje osumnjičeno čak 16 tenisača iz Top 50, uključujući i osvajače Grand Slam turnira.

18.01.2016. (12:15)

SAD Iranu jučer ukinuo sankcije, danas uveo nove

18.01.2016. (12:06)

Jaka bura na makarskom području tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak puhala je brzinom od oko 140 km/h

18.01.2016. (11:54)

Krvavi novac

Sud u Zagrebu čuva 60 milijuna u drogi, oružju i novcu

Oko 60 milijuna kuna, 800.000 eura, 27.000 američkih dolara, 1300 britanskih funti i još nešto novca u drugim valutama je ‘mrtvi kapital’ na računu Županijskog suda u Zagrebu koji je položen na računu jedne komercijalne hrvatske banke. Radi se o novcu, objašnjava Krešimir Devčić, glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda, koji su okrivljenici položili za jamčevine ili o sredstvima za koja se sumnja da su pribavljena kaznenim djelom. Na te iznose nema kamata, ne smije se posuđivati, a u slučaju oslobađajuće presude morat će se vratiti okrivljenicima. A tada bi za državu, u čije je ime oduzet, mogli nastati problemi. Za ‘zamrznuti novac’ mogle bi pasti sudske tužbe i država bi mogla za to platiti kamate, pa čak i za izgubljenu dobit, piše Jutarnji.

18.01.2016. (11:53)

HRT pod napadom hakera

18.01.2016. (11:14)

Masni mitovi i neslani obroci

Je li slanina opasna?: Znanost iza prehrambenih trendova

Zdrava prehrana ne temelji se na ograničenjima nego uključivanju različitih vrsta hrane koje štite organizam. Odabir hrane na temelju samo kalorijske vrijednosti je poput odabira životnog partnera na temelju toga koliko brzo mogu pretrčati 100 metara, može biti korisno u ekstremnim uvjetima, ali za život od dana do dana i opće dobro je poprilično beskorisno. Je li mast toliko loša za nas? Trebamo li konzumirati manje soli? Koji je u stvari problem s glutenom? Kardiolog Ali Khavandi za Guardian razdvaja činjenice o prehrani od fikcije.

18.01.2016. (11:09)

Jel’ vrijeme za novu britansku himnu?

18.01.2016. (10:58)

Relativno bolje

Proračunski deficit u 11 lanjskih mjeseci 5,7 milijardi kuna

U prvih jedanaest mjeseci 2015. prihodi državnog proračuna dosegnuli su 98,5 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 104,2 milijarde, pa je deficit iznosio 5,7 milijardi kuna, pokazuju najnoviji, privremeni podaci Ministarstva financija. U jedanaest mjeseci prošle godine ukupni prihodi od PDV-a dosegnuli su 40,215 milijardi kuna, što je za 2,7 milijardi ili 7,2 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine. Proračunski deficit za prvih jedanaest lanjskih mjeseci manji je 34,8 posto nego u istom razdoblju 2014. godine. No, podaci o ukupnom deficitu nisu metodološki usporedivi, s obzirom na izuzeće HZZO-a kao izvanproračunskog korisnika od početka 2015. godine. T-Portal

18.01.2016. (09:55)

"Hrvatska je odlična zemlja za život, ali ne i za rad"

"Michael Jackson vratio se iz mrtvih i doselio na Trešnjevku!"

Svi ćemo se složiti, nakon života u Neverlandu teško je geografski napredovati. Eventualno postoji samo još jedan komadić bajke na Zemlji u koji se ima smisla doseliti. Nama je poznatiji kao malo naselje u orbiti trešnjevačkog placa, no u karmičkim krugovima zovu ga novi kvart Michaela Jacksona. Tportal donosi priču o Miguelu Conchi, Čileancu koji živi na račun kralja popa od 17 godine i uskoro nastupa na vama najbližem stejdžu. T-Portal

18.01.2016. (09:53)

Sponzorirana vijest

Alpha Strong: Titanski podiže „vitalnost“ svakog muškarca

Niti jedan muškarac više ne mora sumnjati u sebe. Budi uvijek spreman bilo kad, bilo gdje. Alpha Strong je novi proizvod s jedinstvenom biljnom formulom koji snažno podiže „vitalnost“ svakog muškarca. Čisti prirodni sastojci počinju djelovati gotovo trenutno, a pojačana „vitalnost“ i izdržljivost traju čak 4 do 6 sati. Posebna priprema visokokvalitetnih biljnih ekstrakata dokazane učinkovitosti svrstava Alpha Strong u premium kategoriju preparata s ovakvom vrstom djelovanja. Alpha Strong je dostupan bez recepta u svim boljim ljekarnama, a možete ga naručiti odmah i na alphastrong.hr

18.01.2016. (08:51)

Even parity

Sve novo činim

“Požalio se jedan od zastupnika: ‘Što vrijedi laptop star četiri godine?!’. Vrijedi on zapravo sasvim dovoljno. Brzina napretka drastično je usporena, pa krajnji korisnik često uopće ne primjećuje razliku između posve novog procesora i onog izašlog prije nekoliko godina… Ne vidim nikakvog razloga [ni] zašto bi ex-zastupnik trebao po povlaštenoj cijeni otkupiti svoj stari laptop umjesto da ga se proslijedi nekoj školi ili malo servisira i da novom zastupniku”, osvrće se Monitorov Radoslav Dejanović na žalbe novih saborskih zastupnika na rabljenu informatičku opremu koju zadužuju, ali i starih zastupnika koji bi jeftino otkupili službena računala. Monitor

18.01.2016. (08:35)

Sve novo činim

Prigovorili su, kako piše Jutarnji, zastupnici Mosta kako neće dobiti nove laptope na svojim časnim novim radnim mjestima, već stare, islužene laptope koje prethodna garnitura treba razdužiti.

Požalio se tako jedan od zastupnika: “Što vrijedi laptop star četiri godine?! Pa zar ne bi bilo normalno da se zastupnicima kojima je istekao mandat omogući otkup informatičke opreme koju su koristili…”, a ja ne mogu ne iskoristiti priliku biti provokator, antidržavni element i partizančina još od španjolskog građanskog rata, pa prokomentirati te dvije rečenice.

“Što vrijedi laptop star četiri godine?” – vrijedi on zapravo sasvim dovoljno. Njegovu vrijednost mogu argumentirati s barem dva čvrsta argumenta koji, nadam se, neće ostaviti dvojbe o tome jesu li novim zastupnicima upotrebljivi i laptopi koje su razdužili njihovi prethodnici.

Prvi argument jest brzina razvoja računala. Kao što se stariji vjerojatno sjećaju, prije dvadesetak godina ovaj bi vapaj saborskog zastupnika bio posve opravdan, jer uistinu su računala napredovala tim tempom da bi tržište već za godinu ili godinu i pol dana iznjedrilo što softvera a što hardvera koji bi stari model učinili uistinu zastarjelom robom.

No, danas tome više nije tako: brzina napretka drastično je usporena (a posebno tako za uredski rad), pa krajnji korisnik često uopće ne primjećuje razliku između posve novog procesora i onog izašlog prije nekoliko godina.

Generalno govoreći, Intelovi procesori imaju tendenciju rasta performansi od oko 6% godišnje (računajući i Tick i Tock).

Iako u tu matematiku možemo ubaciti i druge faktore poput količine i brzine memorije i tvrdog diska, činjenica je da je laptop izdan ove godine od laptopa starog četiri godine prosječno jači za otprilike tih četiri puta 6%.

Nije to naročito impresivan broj, i svakako nije razlog za bacanje starih i nabavku novih računala.

Valja mi ovdje, u svoju obranu, reći i da – Skylake arhitektura jest dobro optimizirana u odnosu na prethodnike, i da – noviji procesori imaju puno jače integrirane grafičke podsustave i bolju komunikaciju s memorijom i periferijama i sve je to mjerljivo raznim testovima. No, ono što u ovom trenutku obrađujem jest tipičan uredski posao u kojem nema (nema?) igranja igara, gledanja filmova, renderiranja kompleksnih scena, niti ima (nema!) korištenja kompleksnih ekspertnih sustava. Ruku na srce, najekspertniji softver kojeg saborski zastupnici koriste na svojim računalima zove se “MS Office”.

A on, složit ćete se sa mnom, jednako dobro radi na računalu starom četiri godine kao i na “ganc novom”.

Dapače, računalo prosječnog korisnika puno više čeka na korisnikove naredbe nego što izvršava neki zadatak. U uredskom poslu još i više – većinu vremena, pa i onog produktivnog, računalo zapravo čeka na korisnika. Ono staro četiri godine jednako kao i ono novo. Praktično, u svakodnevnom uredskom radu s računalom, pod uvjetom da ono ima dovoljno resursa (prije svega RAM memorije), čak i vrlo iskusan korisnik teško će ili nikako uočiti razliku između starog i novog računala.

Da je tome tako pokazuje i ovaj test koji uspoređuje stvarne performanse novijih i starijih generacija procesora; pregledajte grafikone pažljivo, jer oni pokazuju kako se razlika u brzini izvršavanja kompleksnih zadataka, puno kompleksnijih od onih svakodnevnih zastupničkih, mjeri u – desetinkama sekunde.

Stoga je sa stanovišta struke posve bespredmetno razmatrati jesu li četiri godine stari laptopi i dalje poslovno upotrebljivi. Sa mnom će se vjerojatno složiti i svi iz realnog sektora, gdje je trogodišnji ciklus zamjene informatičke opreme već neko vrijeme luksuz, pa se snalaze s opremom starom pet, šest godina… neki čak i starijom. Realni sektor rado će zastupnicima potvrditi kako su otkrili, kad su došli u situaciju da moraju provoditi mjere štednje, da i računala stara više od četiri godine sasvim pristojno obavljaju svoj posao. Pa ako realni sektor može preživjeti s informatičkom opremom koja traje i po osam godina (gdjegdje i duže), nema razloga da cijenjeni saborski zastupnici ne dijele sudbinu realnog sektora.

Slično njima vjerojatno će potvrditi i škole, u kojima je prosjek starosti informatičke opreme po učionicama gotovo deset godina, a nađe se i ekstremnih slučajeva poput jedne škole iz Vinkovaca koja je koristila računala stara dvadeset godina!

Pa ipak, ti klinci uredno na tim školskim računalima obavljaju zadaće koje su obimom i nivoom korisničke stručnosti, ako već ne sadržajem, ravnopravne zadaćama koje na svojim laptopima obavljaju saborski zastupnici.

Bune se klinci, naravno. I ja bih se bunio da moram raditi na računalu starom deset godina zato što mi je država siromašna i nije u stanju priuštiti mi nova nastavna pomagala, iako se od mene očekuje da sutra istu izvlačim iz krize i uspješno vraćam dugove prethodne generacije.

“Zar ne bi bilo normalno da se zastupnicima omogući otkup informatičke opreme?” – oprostite, ali ne.

Ne, jednostavno ne.

Laptop je dio inventara. Je li ikad itko od zastupnika, po odlasku s dužnosti, izrazio želju otkupiti i kući ponijeti fotelju u kojoj je sjedio? Ili uredski ormarić? Uredski stol? Lojalni fikus?

Prodaja stare informatičke opreme zapravo je trik iz realnog sektora, jer su se tvrtke tako za male novce rješavale opreme koja je već otpisana i koju je trebalo, kao opasan otpad, propisno zbrinuti (čitaj: platiti zbrinjavanje). To je u realnom sektoru win:win:win situacija, jer tvrtka ne samo da ne mora platiti zbrinjavanje otpada već će na njemu čak i nešto sitno zaraditi, a djelatnici kući nose opremu koju će uspješno koristiti još nekoliko godina – za svoje privatne potrebe. Treći win je za okoliš, jer se na taj način produžuje uporaba opreme, pa je i elektroničkog otpada manje.

Quod licet Iovi, non licet bovi – pa ako već privatna tvrtka može sa svojom opremom raditi što ju je volja, državna tvrtka, ustanova, Sabor, svi oni koji žive od proračuna ne bi smjeli jer nam je društvo puno potrebitih kojima bi ta oprema itekako dobro došla. Recimo, one škole s opremom starom cijelo jedno desetljeće.

Ne vidim nikakvog razloga zašto bi ex-zastupnik trebao po povlaštenoj cijeni otkupiti svoj stari laptop umjesto da ga se proslijedi nekoj školi ili malo servisira i da novom zastupniku.

Imam tako neke vizije, uzrokovane opojnim geotermalnim isparenjima, o sustavu u kojem saborski zastupnici koriste laptope koji su opremljeni posebnim sustavom za zaštitu od provale na računalo, nečim što zastupnicima omogućuje da se bez straha spajaju bilo gdje na svijetu, po hotelima, kafićima i aerodromima, a što njihove podatke i komunikaciju čini neželjenima nečitljivim i neprobojnim. I onda tako zastupnik na odlasku vraća laptop u informatičku službu, oni vade tvrdi disk i zamjenjuju ga novim, starom zastupniku daju njegove osobne datoteke na USB ključu a reparirani laptop s novim diskom daju novom zastupniku. Stari disk fizički uništavaju.

Mda, malo mi se primaštalo o nekakvom nezamislivom sustavu koji bi štitio naše saborske tajne od stranih agentura i malicioznih napadača. Bio bi to, naravno, vrlo skup i iznimno kompliciran sustav, zasnovan na licenciranom softveru u kojeg možemo imati puno povjerenje.

Vratimo se mi na temu: država uistinu ima boljeg načina za oporabu stare informatičke opreme od prodavanja iste bivšim korisnicima. Kad bismo samo principijelno sva računala koja koriste državna tijela, a koja su stara četiri godine, otpisali i poklonili školama, učinili bismo veliku stvar. Državna je uprava socijalistički gigant u rangu nekadašnjih Končara ili Đure Đakovića, s mnoštvom opreme koja može biti korištena kako bi se i oni zanemareni dijelovi društva doveli na razinu informatičke konkurentnosti koja jest stara četiri godine, ali koja je, kako smo to već rekli, tehnološki tek jedan nevelik korak iza trenutnog stanja. Već time bismo ovom društvu učinili veliku uslugu.

Dapače, uvjeren sam da bi prosječni građanin ove zemlje, pitate li ga za mišljenje, uvijek bio za to da se otpisanom opremom obnavlja oprema po školama, vrtićima, staračkim domovima – umjesto da tu opremu, kupljenu našim novcem, za sitne novce otkupljuju bivši korisnici.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

18.01.2016. (08:29)

Žilet-politika

Njemačka vraća izbjeglice Austriji, Slovenija postavlja još žice

Sve pokazuje da će se uskoro postrožiti kontrola ulaska izbjeglica u Austriju i Njemačku, a oni stižu i dalje – ne spriječava ih ni snijeg ni hladnoća da krenu na put prema Njemačkoj i Švedskoj. Slovenija je dijelom postavila žicu i najavila da bi to mogla učiniti duž cijele granice s Hrvatskom. Austrija je prije četiri mjeseca uvela strože kontrole, a uskoro bi mogla propuštati samo one izbjeglice koje imaju pravo na azil. Njemačka migrante koji nemaju pravo na azil šalje natrag u Austriju, dvjestotinjak na dan, Austrija bi mogla Sloveniji, a Slovenija Hrvatskoj… HRT

18.01.2016. (08:26)

Amerikanka koju su napali u Kölnu za Novu godinu: Spasili me sirijski izbjeglice

18.01.2016. (08:10)

Ledeno doba 5

Orešković u Kitzbühelu – "obećao zaustaviti rast javnog duga "

“Dojam je bio vrlo pozitivan. Stekli smo dojam da je to čovjek koji želi poslovati. Nije obećao ništa, no to nitko od njega nije niti očekivao”, rekao je Erik Nielsen, globalni glavni ekonomist UniCredit banke o dolasku hrvatskog mandatara u Kitzbühel na sastanak 100 investitora iz Europe i Amerike. Ocjenjuje financijske iz talijanske banke, vlasnice ZABA-e, da je Orešković “došao poslušati, zanimalo ga je do čega je investitorima stalo. Ključna poruka bila je da su potrebne promjene, donošenje mjera koje će onemogućiti daljnji rast javnog duga, neuplitanje u monetarnu politiku”. HRT

18.01.2016. (08:00)

Sponzorirana vijest

Internet paketi u Terrakomu uz 100% popusta prva tri mjeseca

Ako su povoljni internet paketi ono što tražite, www.terrakom.hr je adresa na koju se možete obratiti. Kombinacija interneta s televizijom i/ili telefonijom na Terrakom optičkoj infrastrukturi dolazi uz 100%-tni popust na prva tri računa, dok su ADSL paketi dostupni uz 30% umanjeni račun. Terrakom usluge dostupne su bez ugovorne obveze te uz ugovor na 12 ili 24 mjeseca, s time da samo ugovorna obveza donosi pogodnosti poput popusta ili akcijskih cijena uređaja. Više na Terrakom web stranici.

18.01.2016. (01:37)

35 očaravajućih fotografija koje će promijeniti način na koji razmišljamo o prošlosti

18.01.2016. (01:36)

Detalji konferencije u Kitzbühelu: Evo što su vjerovnici poručili Oreškoviću

18.01.2016. (01:23)

Grafovi i gafovi

Hrvatski brutalni porezi uništavaju gospodarski rast i povećavaju nejednakosti

„Veliki porezi ne moraju nužno uništavati gospodarski rast (odnosno, oni koji se s time ne slažu, mogu se oko toga beskonačno sporiti). Ali znamo da je u hrvatskom slučaju to zaista tako. Naime, veliki porezi su u Hrvatskoj bili isključivo zato da bi se mogao podržavati javni sektor. Tokom ‘krize’ (a zapravo razotkrivanja naših slabosti) je javni sektor po broju zaposlenih ostao isti ili čak malo porastao, a privatni je izgubio oko 150.000 radnih mjesta. Stoga je lako zaključiti da su veliki porezi uništavali gospodarstvo, te da ova Vlada nije bila socijaldemokratska. Naime nije socijaldemokratski povećavati nezaposlenost i time stvarati velike razlike“, analizira Nenad Bakić.

18.01.2016. (01:10)

Milanović je idealan oporbenjak – stvoren za svađe o beznačajnim stvarima