19/02/2016 - Monitor.hr
19.02.2016. (23:15)

Sve je pod kontrolom

Marić: Sasvim sigurno nećemo dirati mirovine

“Pa mislim da je od prvog dana bilo jasno da u ovom proračunu sigurno nećemo dirati mirovine. Sigurno smo posebno razmatrali i neke druge stavke na koje smo se posebno fokusirali, ali i odlučili da za ovu prvu fazu, za ovaj proračun, obzirom da moramo obaviti i još neke dodatne razgovore sa socijalnim partnerima što se tiče plaća. Moj cilj je da ovogodišnji proračun, ali sveobuhvatni, ne samo državni proračun, nego kada obuhvatite i izvanproračunske fondove i lokalnu državu bude oko 3 posto BDP-a, dakle nešto ispod 11 milijardi kuna”, kaže ministar financija Zdravko Marić. Dnevnik.hr

19.02.2016. (23:44)

Veliko prosvjetljenje

Klasić: Strah me pomisliti tko će procjenjivati koga treba lustrirati

“Hrvatska je svoju demokraciju izgrađivala i kroz rat, uzmimo u obzir da su ljudi iz bivših jugoslavenskih službi ušli u hrvatske, iz bivših partija u hrvatske, i kako ćemo napraviti distinkciju – koga iz bivšeg aparata treba lustrirati, a koga ne? Strah me pomisliti tko će to procijeniti”, kaže povjesničar Hrvoje Klasić o najavljenom zakonu o lustraciji. Podsjetimo, potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš danas je rekao kako Udruga hrvatski križni put izrađuje Zakon o lustraciji koji će se odnositi na procesuiranje zločinaca iz komunističkog režima. Index, N1

19.02.2016. (23:22)

Totalno drugačija od drugih

Strenja Linić: Smatram da sam stan trebala dobiti besplatno

“Nakon što sam pet godina bila u ratu, a suprug koji je bio pilot JNA ostavio sve svoje tamo i došao u hrvatsku vojsku i učestvovao u domovinskom ratu, nas dvoje smo, obzirom da smo bili podstanari sa dvoje djece, bili na listi za zbrinjavanje dobili taj stan. Svi ljudi koji su dobivali stan na taj način i svi koji su tijekom bivše Jugoslavije imali stanarsko pravo su pod istim takvim uvjetima otkupljivali stanove za koje je bila mala otkupna cijena. Smatram da smo možda trebali dobiti stan bez da ga uopće otkupljujemo jer jedan dio njih je dobilo takve stanove. Mi smo dobili stan i kao svi normalni građani”, rekla je MOST-ova Ines Strenja Linić kojoj nije sporno da je stan od 89 kvadrata kojeg je dobila za 22 tisuće kuna iznajmljivala za 450 eura tijekom 36 mjeseci HNK u Rijeci i uprihodila 120.000 kuna. Večernji

19.02.2016. (23:08)

Pravi i pošteni

Grmoja: Smanjenje beneficija saborskih zastupnika spriječili SDP-ovi uhljebi

Cijelu priču o 6+6 principu isplate naknada za zastupnike kojima je istekao mandat komentirao je i MOST-ov Nikola Grmoja. Kaže kako su upravo oni potaknuli priču o promjeni te odredbe, a rekao je i čija je greška što prijedlog zakona nije išao u hitnu proceduru. “U saborsku proceduru smo podnijeli prijedlog zakona, greška je HDZ-a što taj zakon nije stavljen u hitnu proceduru. To su iskoristila četiri zastupnika koalicije Hrvatska raste, ali i zastupnici i prošlog saziva, ukupno njih 44. Mi očekujemo da će se taj zakon donijeti, ali on neće moći vrijediti za ovaj saziv Sabora. To nikako ne može biti odgovornost MOST-a jer zastupnici MOST-a, što god bilo, ta prava neće konzumirati”, rekao je Grmoja. Slobodna, Dnevnik.hr

19.02.2016. (22:55)

"Buka jerihonskih truba"

Prema “orbanizaciji” Hrvatske?

Izbor nove hrvatske vlade izazvao je veliku buru u dijelu domaće javnosti unatoč tome što se zasad čini kako politička budućnost ostaje čvrsto zatvorena unutar okvira već odavno nametnutih dominantnim tranzicijskim diskursom. U nedostatku bilo kakvih ozbiljnih razvojnih alternativa, jedino oruđe distingviranja između glavnih političkih aktera ostaje zaoštravanje kulturnih ratova. Da bi izbjegavanje posttranzicijskog autoritarizma mađarskog tipa (liberalne nedemokracije prije nego neliberalne demokracije) uopće bilo moguće, nužno je dakle izgraditi novi većinski politički konsenzus oko zajedničkog dobra, odnosno razvojnog modela koji može ponuditi materijalni napredak većini stanovništva, piše Le Monde Diplomatique.

19.02.2016. (22:52)

Svaki peti Hrvat je gladan, a godišnje bacimo 400 tisuća tona hrane!

19.02.2016. (22:52)

Sa 6,5 milijuna eura godišnje, Sammir je najplaćeniji hrvatski nogometaš

19.02.2016. (21:56)

Teško je reći

Što je normalan seksualni život?

Istraživanja seksualnoga ponašanja su nepouzdana, a sudionici su često skloni umanjivanju ili uveličavanju. Stoga, iako se ne mogu gledati kao potpuno istinita, već više kao generalni pokazatelji, takva istraživanja ipak pokazuju raspon seksualnog života u 21.stoljeću. Jako je teško utvrditi seksualnu orijentaciju ljudi, broj homoseksualaca kreće se od 1 posto do 15 posto populacije, ovisno koga pitate, kako pitate i ovisno o tome ispitujemo li privlačnost, ponašanje ili identitet. Također, jedan određen broj ljudi osjeća potpuno pomanjkanje seksualne želje, piše BBC.

19.02.2016. (21:04)

Kako raditi više stvari u isto vrijeme?

Zašto multitaskanje i nije tako loša ideja?

Multitaskanje je najteže kada su zadaci slični jedni drugima, ali je lakše ako su različiti. Razgovaranje na telefon i istodobno pisanje e- maila je teško jer uključuje slične procese razmišljanja kako bi se generirale smislene rečenice, no pričanje dok istodobno svirate klavir i nije toliko teško. Ako su zadaci dovoljno različiti jedni od drugih obavljanje više stvari istodobno može čak i poboljšati vašu učinkovitost, piše BBC.

19.02.2016. (20:12)

"Hipoteza o higijeni"

U gradskim kućanstvima nedostaje – dobrih bakterija

Sa NYU School of Medicine dolazi studija koja kaže da se čini da su ljudi koji žive u gradovima manje izloženi dobrim bakterijama koje poboljšavaju ljudsko zdravlje. Znanstvenici su utvrdili da domovi u urbanim područjima Južne Amerike imaju niže razine mikroorganizama koji su uobičajeni za okoliš, uspoređujući ih sa domovima u ruralnim područjima. Ovi mikrobi evoluiraju sa ljudima i mogli bi biti iznimno važni za ljudsko zdravlje. Kućanstva u urbanim područjima imaju veći broj mikroba povezanih sa ljudskim prisustvom što potencijalno znači da mogu povećati prijenos bakterija koje uzrokuju bolesti, tvrdi studija. Telegram, Yahoo News

19.02.2016. (19:40)

Stižu reforme

Ministrica uprave kaže da će se vrlo čudan sustav plaća mijenjati

Kada su u pitanju plaće ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović istaknula je da je sadašnji sustav plaća jako čudan. “U državnim službama radi 58 000, a u javnim službama 169 000 zaposlenih. Osobe koje obavljaju iste poslove u ovim sektorima su različito plaćene i to se mora mijenjati. Ideja je da se napravi pregled radnih mjesta, da se ona potom opišu kako bi se nakon toga napravio sustav ocjenjivanja utemeljen na objektivnim kriterijima”, rekla je ministrica. Prvi sastanci sa sindikatima započinju već sljedeći tjedan. Telegram

19.02.2016. (19:20)

Mijenja se zakon kako bi i Petrov imao kontrolu nad tajnim službama: Zajedno s Karamarkom, sjedit će u Vijeću za nacionalnu sigurnost

19.02.2016. (18:57)

Iznad zakona

Ministar sporta uz Mamića i Šukera? – "možda se zakon ne odnosi na njih!"

“Bilo je o tome puno rasprave, poslane su inspekcije, a zakon je obvezujući. Neke odredbe su dvojbene i treba vidjeti je li kolega Vrbanović u pravu, tj. je li točno da se ne odnosi na HNS. To treba ispitati i zaštititi primjenu zakona”, kazao je ministar sporta Predrag Šustar o Zakonu o sportu koji je stupio na snagu. HNS i HOO poslali su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti novog zakona. Do daljnjeg će, tvrde, djelovati prema svom Statutu, a u tome čini se imaju potporu resornog ministra, piše Index.

19.02.2016. (18:27)

Na rubu gladi

U Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva 2014. iznosila 19,4 posto

“Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva u 2014. godini iznosila 19,4 posto”, navela je Dubravka Rogić-Hadžalić iz Državnog zavoda za statistiku. Ta stopa, objasnila je, ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a on je u 2014. za jednu osobu iznosio nešto više od 23.000 kuna, te za četveročlanu obitelj 49.896 kuna. Podaci govore da je u 2014. čak 60,9 posto osoba živjelo u kućanstvima u kojima se teško spaja kraj s krajem, a njih oko 70 posto izjavilo je da ne može otići tjedan dana na godišnji odmor. Oko 30,6 posto izjavilo je da im računi za komunalije predstavljaju problem. Novi list

19.02.2016. (17:56)

Nestali u akciji

"Hrvatsko močvarište"

Vjerodostojnost se u politici stječe dosljednošću, baš kao i povjerenje birača. A nju su u raspravi o riječkom kazalištu koju je kao lavina pokrenula Ines Strenja Linić najviše izgubili zastupnici SDP-a, pogotovo oni iz Rijeke, koji ne da se nisu javili za riječ, nego ih nije ni bilo u sabornici dok su se satima valjale laži i objede, te otvorene prijetnje njegovim čelnim ljudima, piše Novi list.

19.02.2016. (17:25)

Preminula spisateljica Harper Lee, autorica romana ‘Ubiti pticu rugalicu’

Poznata spisateljica Harper Lee, autorica romana ‘Ubiti pticu rugalicu’ (1961.), u kojem je opisala rasne probleme na jugu Amerike, umrla je u dobi od 89. godina, javili su američki mediji. U zadnjih je nekoliko godina živjela u staračkom domu u blizini Monroevillea, Alabama. Gradonačelnik toga grada Mike Kennedy potvrdio je da je preminula. ‘Ubiti pticu rugalicu’, njezina epska pripovijest o odvjetniku Atticusu Finchu koji se bori da spasi život crnca kojem prijeti rasistički progon i smrt, prodan je u više od 40 milijuna primjeraka širom svijeta. Za taj je roman dobila i Pulitzerovu nagradu. BBC, Telegram

19.02.2016. (17:02)

Vitamin C: 5 znakova da ga u tijelu nedostaje

19.02.2016. (16:57)

Sveamerički heroj

Kako je Clint Eastwood od ‘glupog fašista’ postao holivudska legenda?

Poznati američki romanopisac i novinar, Robert Ward, posjetio je glumca Clinta Eastwooda 1977. u jeku njegove najveće nepopularnosti kako bi pobliže upoznao čovjeka koji se nalazio na nišanu svih lijevo orijentiranih medija. Vrlo mu je brzo postalo jasno da za razliku od Johna Waynea i ostalih ‘super-Amera’, Eastwood u privatnom životu uopće ne igra na macho kartu. Štoviše, brzo je dao do znanja da je svjestan da su neki njegovi filmovi smiješni i da se na početku karijere pojavljivao u mnogo loših filmova. Isto tako, priznao je da nikada nije želio biti glumac. Index, Daily Beast

19.02.2016. (16:38)

Zuji u ušima? Možda pomogne besplatna domaća aplikacija TinnitusOFF

19.02.2016. (16:35)

Prijatelji životinja održali performans s Činči u kavezu

U petak 19. veljače 2016. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, činčila Činči i Prijatelji životinja održali su performans u kojem su pozivali građane da se s njom na nekoliko minutra druže u kavezu.

Time je udruga građanima željela predočiti osjećaj zatočeništva, straha, neizvjesnosti i beznađa koje činčile proživljavaju na farmama za uzgoj. Besmislen život u zatočeništvu na kraju završava elektrokucijom, bolnim lomljenjem vratova ili gušenjem plinom, a sve kako bi se čak 200 malih izmučenih tijela oderalo za samo jednu bundu, pišu Prijatelji životinja.

Hrvatski Zakon o zaštiti životinja, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2007. godine, prepoznao je ovu okrutnost nad životinjama i uveo zabranu uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna. Nakon prijelaznog razdoblja od deset godina, tijekom kojega su se uzgajivači ovog simpatičnog južnoameričkog glodavca trebali prilagoditi drugim, etičnijim i humanijim oblicima poslovanja, ta odredba trebala bi zaživjeti 1. siječnja 2017. godine.

Nakon devet godina velika većina uzgajivača ispoštovala je prijelazno razdoblje, no unatoč tome pojavila se inicijativa za rušenje ove zakonske odredbe. Prijedlog da se iz zabrane izuzmu činčile paradoksalan je s obzirom na to da se činčile jedine i uzgajaju u Hrvatskoj. To je izrugivanje donesenim zakonima i hrvatskoj vlasti, kao i građanima koji su s više od 70 posto podržali zabranu uzgoja životinja radi krzna, poručuje udruga.

19.02.2016. (16:28)

Gmail uz Gmailify je univerzalna e-mail aplikacija na koju smo čekali godinama

19.02.2016. (16:22)

Borzan i SZO upozorili na transmasne kiseline kao najštetniji sastojak u prehrani Europljana

19.02.2016. (16:22)

12. ZagrebDox otvara film ‘Što smo si bliže’

19.02.2016. (16:13)

12. ZagrebDox otvara film ‘Što smo si bliže’

U nedjelju, 21. veljače, 12. ZagrebDox otvorit će film Što smo si bliže, gorko-slatki dokumentarac o običnoj obitelji s vrlo neobičnim tajnama britanske redateljice Karen Guthrie. U pobjedničkom filmu najvećeg sjevernoameričkog festivala dokumentarnog filma Hot Docs redateljica Karen Guthrie vraća se kući nakon moždanog udara svoje majke, a susretu se pridružuje i njezin misteriozni otac. Nenadano obiteljsko okupljanje redateljici je omogućilo posljednju priliku da “provjetri” odnose i da se pomiri s nekoliko problema u obiteljskoj “idili” koji uključuju razvod, desetogodišnji nestanak oca i činjenicu da je u Africi dobio sina za kojeg nitko u obitelji nije znao.

ZagrebDox donosi aktualne i bezvremenske teme u više od 160 filmova, od kojih je niz već proslavljenih ili važnih međunarodnih naslova, a donosi i brojne svjetske premijere hrvatskih dokumentaraca. Regionalnoj i međunarodnoj konkurenciji te dobro poznatim službenim programima i retrospektivama, koje se ove godine osvrću na rad Nine Kirtadzé, Erika Gandinija i Bruna Gamulina, pridružuju se i posebni programi i događanja. Ovogodišnji su fokusi posebnih programa ruska kinematografija (program Rusi dolaze) i ostvarenja nastala u izbjegličkim kampovima u Jordanu i Austriji (Djeca mijenjaju svijet). U sklopu posebnih događanja posjetitelji će u MaxTV Filmofeel Corneru svakodnevno moći zakoračiti u virtualnu stvarnost s posebnim naočalama Samsung Gear VR. ZagrebDox promiče i zdrav život i ekologiju pa će zagrebačku premijeru filma Bicikli protiv automobila redatelja Fredrika Gerttena najaviti biciklistička karavana!

O filmu će se i mnogo razgovarati. Program usavršavanja ZagrebDox Pro osim središnjeg događanja, pitching foruma, uključuje i majstorska predavanja, studije slučaja i razgovore otvorene za javnost. Također, nakon prošlogodišnjeg prvog izdanja participativne dokumentarističke platforme ZagrebDoXXL s proširenom komunikacijom između publike i autora nastavlja se i ove godine. Vodit će se razgovori s dokumentaristima kojima su posvećene ovogodišnje retrospektive i autorska večer, publici će se predstaviti Frederik Gertten, čiji dokumentarac Bicikli protiv automobila načinje brojne teme vezane uz suvremeni prijevoz, a povest će se i jedna panel-diskusija. O aktualnom pitanju izbjeglica s Bliskog istoka i njegovim kontroverzama nakon projekcija iz programa Djeca mijenjaju svijet razgovarat će Sepp Brudermann, voditelj filmske radionice za izbjeglice, Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova RH, i Luka Juranić, utemeljitelj udruge Are You Syrious?.

Ulaznice za 12. ZagrebDox mogu se kupiti u Cineplexxu, Centar Kaptol, ili online.

The Closer We Get: Official Trailer from Karen Guthrie on Vimeo.

19.02.2016. (16:02)

Izgubljena karika

"Hobit" nije bio ljudska vrsta

Prije 13 godina, znanstvenici su na indonezijskom otoku Flores pronašli ostatke tajanstvene vrste malih hominina (ranih ljudi). Dali su im ime Homo floresiensis, ali su u javnosti poznatiji pod nadimkom: Hobit. Hobiti su rasli, maksimalno, do 1,1 metar, bili su teški oko 25 kilograma, a lubanje su im bile male . Antoine Balzeau je s Philippom Charlierom s pariškog Descartes sveučilišta skenirao jedinu kompletnu lubanju i promatrali su HD rezultate skenera. “Oblik lubanje definitivno nije oblik lubanje modernog čovjeka, čak i kod onog koji je bolestan”, zaključili su, te naveli kako ne znaju kojoj vrsti pripada Hobit. Također Hobit nema bradu. Moderni ljudi su jedina vrsta koja ima bradu – niti jedan drugi hominin je nema. BBC

19.02.2016. (15:56)

Štedljivo s novcem

Skupe pogreške koje činimo na putovanjima

Kada odlučite krenuti na put nemojte odmah bukirati hotel i platiti kartu, već prvo pogledajte sve što se nudi, izaberite najjeftiniju opciju ili pričekajte akcije, inače ćete ući u nepotrebni trošak. No također treba znati prepoznati dobru ponudu i tada ne čekati predugo. Također je dobro znati da ćete loše proći ako mijenjate novac na aerodromu jer su tečajevi vrlo nepovoljni, savjetuje Pun kufer. Buka pak savjetuje kojih se navika trebate riješiti ako ste uvijek bez novca.

19.02.2016. (15:32)

Puno, malo, nedovoljno

Kako se volite?

“Teško je. Teško je da se volite danas. Kako se volite danas? Kad je teško? I kad je glupo sve to? Kako se volite kad toliko želite samo sebe? Kad nemate za račune? Kako se volite ujutro kad vas u facu puknu samo problemi? A znam da se volite”, piše Buka.

19.02.2016. (15:11)

Kada ako ne sada

‘Gdje si bio 2016.’

Konačno se shvatilo da se društvo nakon rata obnavlja, gradi, unaprijeđuje, obogaćuje – suradnjom. Iz dupeta nam u glavu dolazi da nitkovima, prepisivačima diplomskih radova, licemjerima ne smijemo davati javni prostor, ne moć, ne uticaj. Sada se bori za Hrvatsku. Ispruženom rukom izbjeglici, toplim obrokom, odjećom i pitanjem – što vam još treba? Istraživačkim novinarstvom, kopanjem po arhivama, radoznalošću, pitanjima moćnima, suočavanjem s njihovim licemjerjem, piše H-alter.

19.02.2016. (14:54)

Za svaki list

Velimir Visković: Rat za enciklopediju

Rat za enciklopediju razgolićuje neke aktere hrvatske kulturne scene, neznanje, sitničavost i sebičnost ljudi zarobljenih u tlapnjama o vlastitoj veličini i važnosti, većih i manjih lažova i oportunista”, piše Edo Popović za Forum, o knjizi Velimira Viskovića, koji u zenimljivom intervjuu progovara i o sukobu sa Tomislavom Ladanom te Miljenkom Jergovićem.

19.02.2016. (14:40)

Najbolji kratki animirani film 69. BAFTA-e montirala Zagrepčanka Nina Rac

Prošlog vikenda u Londonu su dodijeljene nagrade Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti, a najboljim kratkometražnim animiranim filmom proglašen je Edmond, na kojem je radila i Zagrepčanka Nina Rac. Režiju, scenarij i 2D crtanu animaciju filma potpisuje Nizozemka Nina Gantz, dok je Nina Rac bila zadužena za montažu.

‘Film je nastao kao završni projekt na NFTS–u (National Film and Television School). Nina Gantz je započela s idejom da napravi film o, kako ona kaže, “onom osjećaju kada nekoga toliko voliš da bi ga najradije malo gricnuo”. Nagradi se nismo nadali jer je s nama u kategoriji bio i kratki film Richarda Williamsa, koji je majstor crtane animacije i čiji je film ‘Prologue’ ove godine nominiran za Oscara. Dojmovi su naravno sjajni, vrlo je motivirajuće kada film na kojem si radio dobije priznanje i kada znaš da će biti gledan,’ kaže Nina Rac.

Uz Ninu Gantz i Ninu Rac na filmu su radili i producentica Emilie Jouffroy, direktor fotografije Ian Forbes, dizajnerica seta Laura Mickiewicz, glavni 3D stop motion animator Adam M Watts, te glavni 2D crtani animatori Nina Gantz i Terri Matthews. Oblikovanje zvuka potpisuje Rob Turner, skladatelj je Terence Dunn, a supervizor vizalnih efekata Felipe Olid Guerrero.

Film Edmond ljubavna je priča o preispitivanju vlastitih želja, a nedavno je na Sundance Film Festivalu osvojio nagradu žirija za najbolji animirani film.

Nina Rac rođena je u Zagrebu gdje je prvo završila FER, a potom i montažu na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Živi, radi i školuje se u Londonu. Radila je na desetak filmova, među kojima i na montaži filma Mrzim te redateljice Lane Kosovac.

19.02.2016. (14:30)

Dizajn je taj koji potiče kupnju, ne karakteristike

19.02.2016. (14:29)

Prosječna ocjena 3,4

Grabar-Kitarović: U svemu što radim brinem o rejtingu Hrvatske, ne o svom

Kolinda Grabar-Kitarović odradila je punu godinu dana na mjestu predsjednice Republike Hrvatske. U intervjuu za Jutarnji, predsjednica je naglasila da, u svemu što radi, prvenstveno brine o rejtingu Hrvatske, a ne o svom vlastitom. Svoj odnos s novom Vladom nazvala je partnerskim, iako je upozorila da to nikako ne znači da se u svemu moraju slagati, usput najavivši pokretanje inicijative sazivanja tematske sjednice nakon prvih sto dana vlade premijera Oreškovića, na kojoj će se raspraviti neka od zajedničkih pitanja vanjske politike, obrane i strateških razvojnih pitanja. Novi list

19.02.2016. (14:16)

Borzan i SZO upozorili na transmasne kiseline kao najštetniji sastojak u prehrani Europljana

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan organizirala je, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), u Europskom parlamentu konferenciju pod nazivom “Bolja hrana za bolje zdravlje”. Tema konferencije je bila borba protiv debljine i pretilosti te povezanih kroničnih bolesti kroz smanjenje udjela soli, šećera i masti u proizvodnji hrane.

“Prema podacima SZO preko pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a čak 20 posto ih je pretilo. Europa je najgora u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane. Vlasti EU i država članica, predstavnici prehrambene industrije i svi ostali dionici moraju djelovati zajedno, jer cijena koju plaćamo u vidu troškova liječenja, bolovanja i ljudskih života, je prevelika”, kazala prilikom otvaranja konferencije dr. Borzan.

Između ostalih, na konferenciji su govorili glavni predstavnik SZO pri EU prof. Roberto Bertollini, zamjenik generalnog direktora Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane dr. Martin Seychell, zamjenik direktora europskog Udruženja proizvođača hrane i pića Dirk Jacobs, predstavnica udruženja trgovaca EuroCommerce Marina Valverde Lopez te potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead Mcguinness.

Predstavnik Europske komisije dr. Martin Seychell je govorio o nedavno objavljenom radnom dokumentu Komisije o trans masnim kiselinama, vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava. Najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj hrani i prženoj brzoj hrani.

“Pozdravljam najave da bi Komisija mogla zakonom propisati dopuštene granice trans masnih kiselina. Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU umre 660 tisuća ljudi, a te masti su identificirane kao sastojak koji je pojedinačno najštetniji. Prije nekoliko mjeseci su čak i veliki proizvođači hrane Nestle, Mars, Kellogs i Mondelez otvorenim pismom tražili od Komisije da gornju granicu za trans masti u hrani postavi na 2 grama u 100 grama masti,” kazala je Borzan istaknuvši kako su to već učinile neke zemlje poput Danske i Austrije.

Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije su govorili o zabrinjavajućim statistikama od kojih valja izdvojiti da su segment populacije koji se najbrže deblja u Europi adolescenti u njenom istočnom dijelu, dakle i u Hrvatskoj. Od 2002. taj broj se skoro udvostručio, s 11.5 na 18.5 posto populacije.

“Prekomjerni unos soli, masti i šećera je glavni razlog što se danas suočavamo s ovakvom epidemijom pretilosti u Europi. Kako bi se ti trendovi obrnuli, dnevno preporučujemo 5 grama soli te 5 i 10 posto šećera i masti u dnevnom unosu kalorija. U ovom trenutku, jako je malo europskih zemalja blizu tih brojki. Kada bi se do 2030. broj pretilih u EU smanjio za 5 posto, računamo da bi se spasilo 9 milijuna života,” kazao je predstavnik SZO, prof. Bertollini.

Predstavnici proizvođača i trgovaca su govorili o modelima smanjenja udjela soli, šećera i masti u proizvodnji i prodaji hrane iz perspektive prehrambene industrije. Složili su se da je situacija zabrinjavajuća te iskazali volju da surađuju s nacionalnim i europskim vlastima kako bi se iznašla rješenja. No, uz određene rezerve o rokovima i zakonskim ograničenjima.

“Slažem se da ne možemo preko noći promijeniti navike i ukuse građana. Čak 77 posto hrane koju konzumiraju je iz trgovina ili restorana, dakle oni nemaju mogućnost utjecati na koliko npr. soli sadrži. Ako preko noći zakonom prepolovimo udio soli u kupovnoj hrani ljudima će biti bljutava i sami će je soliti. Isto tako, ako to napravi Hrvatska, a npr. Slovenija ne, građani će jednostavno kupovati slanije slovenske proizvode koji imaju okus na koji su navikli. Dakle, promjene moraju biti postepene i na razini cijele EU,” izložila je Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Nakon konferencije dogovorena je dugoročna suradnja između SZO i ureda zastupnice Borzan u cilju promicanja zdrave prehrane i promjena europskog zakonodavstva.

19.02.2016. (14:02)

Jedan poseban BMW M3 Sport Evolution, vrijedan 150.000 $ – evo o kakvom se točno primjerku tu radi!

19.02.2016. (14:00)

Radnička fronta o napadu u Vukovaru

“U nedjelju se u Vukovaru dogodio vrlo brutalan napad trojice mladića na 20-ogodišnjaka. Ovaj je napad u dijelu medija odjeknuo zato što postoji pretpostavka da je, barem djelomično, bio motiviran i etničkom pripadnošću aktera – naime, kako pojedini mediji javljaju, napadnuti je hrvatske a napadači su srpske nacionalnosti.

Na početku treba reći da bilo kakav napad ovakve vrste treba strogo osuditi te se založiti da se svi pojedinci koji su ga izveli oštro kazne. Neprihvatljivo je da se bilo koga napada – fizički ili verbalno – zbog njegove etničke ili vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, mišljenja i sl. Nažalost, ovakvi napadi nisu ništa čudno – jedino što je ovaj put različito, a što su nazadne političke snage u društvu spremno dočekale i odmah na tom poentirale, je to što su određeni pripadnici jedne nacionalne manjine napali pripadnika nacionalne većine. Iako nema sumnje da će se politički to pokušati iskoristiti riječima poput „eto vidite, jesmo li vam rekli kakvi su ti Srbi?“ i sl., činjenica je da su ovakvi napadi zapravo rijetki. U pravilu u ovakvim situacijama stradaju pripadnici manjina (bilo da su oni Srbi, imigranti, crnci ili lezbijke). To, naravno, nema nikakve veze s time da bi pripadnici npr. nacionalne većine (recimo Hrvati u Hrvatskoj ili Srbi u Srbiji) bili tobože genetski ili kulturološki takvi ili onakvi, nego s jednostavnom činjenicom da većina, kakva god ona bila, obično nije ugrožena – unatoč ovakvim iznimkama koje se mogu dogoditi i koje su, kako god bilo, nedopustive.

Zanemarimo li činjenicu da su pri napadu određenu ulogu odigrali i navijačko-huliganski rituali („za koga navijaš?“ – iako je to tu vjerojatno bilo posredno, kako bi se preko imena kluba došlo do informacija o etničkoj pripadnosti), a koji se često događaju i unutar iste etničke skupine (pa recimo napadi navijača na dalmatinske studente u Zagrebu nisu nikakva rijetkost iako su i jedni i drugi uglavnom Hrvati), treba svejedno u razmatranju ovog problema nadići plemensku logiku. Ako je uzrok za napad bila etnička netrpeljivost, naravno da treba o tome voditi računa, no nacionalizam kao povod za fizički napad nikako ne zahtijeva kao odgovor i nacionalizam druge strane.

Iako je sam napad sramotan i kukavički, još bi sramotnije i kukavičkije bilo pokušati takvu žalosnu situaciju iskoristiti kako bi se dodatno zaoštrila međuetnička situacija u našoj zemlji. Odgovor na nacionalizam jedne etničke skupine nikako ne smije biti nacionalizam druge etničke skupine. „Svrstavanje u torove“ i na „naše i vaše“ je u ovakvoj situaciji potpuno neprimjeren odgovor – iako je potpuno jasno da je i previše onih koji ovakve nemile događaje jedva čekaju kako bi na njima mogli osvajati političke poene. Treba jasno reći – svi koji vrše ovakve prezira vrijedne napade na pripadnike druge etničke skupine, bilo da je riječ o Srbima, Hrvatima ili nekom trećem, svi su oni pripadnici iste nazadne i nečovječne ideologije, samo pod drugom zastavom.

Potpuno je također jasno da se ovakav napad nije dogodio u vakuumu i da, po svoj prilici, ima veze s općim zaoštravanjem političke situacije u zemlji unazad nekoliko godina. Govor i politika mržnje, manje ili više izravno usmjerena prema Srbima (često maskirana ćirilicom, „neprijateljima Hrvatske“, „Jugoslavenima“ i sl.) počela je, nije to tajna, od HDZ-a i njihovih satelita – ponajprije vukovarskih „čekićara“ i zagrebačkih „šatoraša“. Na takvu zaoštravajuću političku atmosferu mlitavi SDP, koji je donedavno bio na vlasti, s jedne strane nije znao niti mogao primjereno odgovoriti pa je takvim snagama nerijetko i podilazio, a s druge strane bi, kada bi im to oportunistički i politikantski odgovaralo, prihvaćao igru, svodeći sve na još jednu rundu uzaludnih „svjetonazorskih prepucavanja“ i „kulturnih ratova“.

Ono što se trenutno događa u našoj zemlji nije ništa novo i neobično. U trenutku kada se pokazuje da je kapitalistički projekt, nakon četvrt stoljeća svoga postojanja, kolabirao (imamo, među ostalim, manji realni BDP, manje zaposlenih, veću nezaposlenost i veću zaduženost nego u 1980-ima, o deindustrijalizaciji, radničkim pravima, zdravstvu i ostalom da se i ne govori), političke elite i s desnice i s „ljevice“ nemaju nikakav alternativni model na umu – nego, dapače, nova HDZ-ova vlada najavljuje sve po starom (privatizacije, napad na radnička prava itd.) do iznemoglosti – pa onda svoju političku jalovost zamjenjuju „svjetonazorskim ratovima“, a desnica, kao i uvijek, u nemogućnosti da poveća životni standard i socijalna prava svima, prelazi u napad na manjine svih vrsta, od Srba i „Jugoslavena“, preko „komunista“ i „loših Hrvata“, do homoseksualaca i ateista (svih onih koji ne podržavaju HDZ-ovu „viziju Hrvatske i njezine prošlosti“). Takva politika starog principa „zavadi pa vladaj“ ima jednostavan smisao – dok Hrvati budu napadali Srbe i obrnuto, mi ćemo i dalje nastaviti po starom, provoditi „reforme“ u korist krupnog kapitala a na štetu radništva i većine društva.

Nedvojbeno je da se ovakvi bezočni fizički napadi moraju nedvosmisleno osuditi, kao i to da se svak razuman mora oduprijeti tendencijama neofašizacije koje se sve više javljaju u našem društvu, no isto tako moramo biti svjesni toga da je jedini način da se takvim pojavama stvarno suprotstavimo to da ponovno razvijemo nove, alternativne ekonomske modele, koji teže ne bogaćenju manjine na uštrb većine, nego pravom razvoju te socijalnoj jednakosti i pravednosti. Jedini način da se to ostvari jest da se nadiđu kukavičja jaja nacionalne i drugih netrpeljivosti koje nam nameću političke elite i da se zajednički okrenemo klasnoj politici i borbi za prava većine, a protiv privatiziranja društva od strane ekonomskih i političkih elita, kojima itekako odgovara da se mi na dnu prepiremo oko toga tko navija za koji klub, kako se križa i s kim spava u krevetu, dok se oni goste šampanjcem u svojim jahtama i mondenim vilama.

Budućnost, ako želimo da je bude i da na nešto sliči, nije u plemenskom lupanju u prsa, nego u zajedničkoj borbi potlačene, obespravljene i osiromašene manjine za bolje društvo i bolji svijet.”

19.02.2016. (13:45)

Policija se samo trebala odšetati i pozvoniti

Tomislav Duić uhićen nakon 15 godina bijega – ispred svog stana u Splitu

Nakon 15 godina koliko je proveo u u bijegu od hrvatskog pravosuđa zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u Splitu je jutros uhićen zapovjednik nekadašnjeg Vojno-istražnog centra Lora Tomislav Duić. U odsutnosti je pravomoćno osuđen na osam godina zatvora. Ispada da je Duić cijelo vrijeme bio ispred nosa policiji, jer je uhićen ispred svog stana u Jeretovoj ulici. Slobodna

19.02.2016. (13:21)

Lov počinje

Radi se zakon o lustraciji, Tepeš: ‘Nema lova na vještice’

“Radi se na izradi Zakona o lustraciji. Taj zakon neće predstavljati lov na vještice i ne bi smio biti progon nikoga, nego lustracija treba biti jedna nit vodilja da nijedan zločin od svibnja 1945. ne može ostati nekažnjen. Kao što Izrael i danas lovi naciste u poodmakloj dobi, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi lovili zločince iz komunističkog režima”, otkrio je Ivan Tepeš, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik stranke HSP AS. Jutarnji

19.02.2016. (12:51)

Hajka se ne lajka

Slučaj Šustar: (R)evolucija ignorancije

U priči o aktualnom ministru znanosti ne radi se, niti jedne milisekudne, o Šustarovoj neznanstvenosti, ili religioznom fundamentalizmu, nespojivom s funkcijom koju obavlja. Ne radi se, niti jedne milisekunde, o sporenju Darwinove teorije evolucije, ili bilo kakvom znanstveno suspektnom djelovanju. Radi se, međutim, o javnoj hajci na slobodu promišljanja i slobodu govora i, što je najgore, hajci koja dolazi s ‘lijeve’ strane političkog spektra, kao da nam nije dovoljno sve očitije ufanje Tomislava Karamarka i njegove sljedbe na operacionaliziciji najavljene slobode govorenja ‘u svoja četiri zida’, piše Novi list.

19.02.2016. (12:20)

Cijena zbilja nije nepreMOSTiva

Zastupnica Strenja Linić stan od 89,27 kvadrata kupila za 22.375 kuna

Zbog hajke protiv njega pokrenute u Saboru, Oliver Frljić obavijestio je javnost da je „pronašao ugovor o poslovnim vezama Ines Strenja Linić s jednom od bivših uprava HNK Ivana pl. Zajca po kojemu je ona godinama iznajmljivala stan u centru Rijeke“, a Novi list potrudio se otkriti o kojem se stanu radi. Strenja Linić je kao ratni vojni invalid ostvarila poput od 60 posto kod kupnje stana od 89,27 kvadrata i sveukupno ga platila 22.375 kuna. „Ponovila je u više navrata da je stan dvosoban, iako u ugovoru s Kazalištem stoji da je stan trosoban. Zašto je saborska zastupnica svoju nekretninu pokušala prikazati manjom u javnom istupu, ili većom u ugovoru – neka se time pozabavi netko drugi“, kaže Frljić.

19.02.2016. (12:19)

Moj TV podsjetnik

Šest programa petkom

13:38 Svjedokinja umorstva (6.0), HTV2
20:00 Zagrli me čvrsto, oslobodi me, HTV3
20:07 Briljantin (7.2), HTV1
21:45 Ja sam legenda (7.2), NovaTV
22:00 Bez obaveza (6.2), RTL
23:01 Ruska nacionalna knjižnica, HTV3
23:29 Raj na zemlji (6.4), HTV3
23:50 Ledena kolonija (5.3), HTV1
00:00 Američka pita 2 (6.4), RTL
00:00 Pretkazanje sudnjeg dana (3.9), NovaTV
01:10 Jahač po imenu Smrt (6.4), HTV3
01:55 Nepobjedivi 3: Iskupljenje (7.5), RTL
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

19.02.2016. (11:50)

Hrvatska ipak raste

Kako je procvjetao biznis Ane Karamarko

Tvrtka Ane Karamarko, supruge predsjednika HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade, nakon gubitka od 141 tisuće kuna u 2014. i minusa od pola milijuna kuna godinu dana ranije, konačno je počela poslovati pozitivno. „Jesu li klijenti zbrojili dva i dva, povezali potencijal te tvrtke s mogućnošću da posluju sa suprugom potencijalnog premijera, ili se naprosto isplatio njezin višegodišnji trud? Obje su opcije moguće. Dogodilo se, Hrvatska je malkice porasla“, piše Tportal.

19.02.2016. (11:36)

Aplikacije koje puno troše bateriju iPhonea

19.02.2016. (11:00)

Gotovo 40 posto svih turističkih noćenja ostvareno u obiteljskom smještaju

19.02.2016. (10:46)

Najneizvjesnije u zadnjih deset godina

Kek: ‘Ovo što se događa hrvatskom klupskom nogometu je fantastično’

“Ovo što se događa hrvatskom klupskom nogometu nešto je fantastično. Liga je puno bolja nego što neki kritičari misle, klubovi na vrhu su ugurani u svega bod ili dva, a ista je situacija i na dnu. Svako kolo nosi neki derbi što je automatski savršen mamac za publiku. Koliko sam vidio u HNL-u ima nekoliko klinaca od kojih očekujem da se razviju u vrhunske igrače jer kvalitetu imaju, a sad imaju i priliku da je kapitaliziraju. Ukratko, ovo je super za hrvatski nogomet”, izjavio je trener Rijeke Matjaž Kek, najavljujući veliki derbi s Dinamom ovu nedjelju. Index

19.02.2016. (10:20)

Još samo jedan lajk

Facebook može djelovati kao droga

Korištenje Facebooka ima sličan učinak na mozak korisnika kao ovisnost o kokainu, otkrila je studija objavljena u časopisu Psychological Reports: Disability and Trauma. Dvadeset studenata ispunjavalo je upitnik kojim su trebali procijeniti svoje simptome povezane s Facebookom, poput tjeskobe i potrebe za ovom društvenom mrežom, dok su im znanstvenici proučavali moždanu aktivnost. Zaključak je da „ovisnosti povezane s tehnologijom dijele neke moždane simptome s ovisnošću o drogi ili kockanju“. Independent

19.02.2016. (10:03)

Evo zašto je baš Peugeot 205 GTi upravo proglašen najboljim sportskim kompaktom svih vremena!

19.02.2016. (09:56)

Smrt za odjeću

Direktor Levi’sa objasnio zašto nikad ne biste trebali prati traperice

Direktor tvrtke Levi’s Chip Bergh tvrdi ne samo da nije potrebno često prati traperice u perilici, već da taj postupak može ozbiljno oštetiti ovu vrstu odjeće. Bergh kaže da su njegove traperice savršeno čiste nakon što ih malo izriba četkicom za zube. „Ono što sam želio istaknuti jest da ljudi funkcioniraju na autopilotu i nakon što skinu hlače sa sebe automatski ih bace u perilicu za rublje“, kaže Bergh. Independent

19.02.2016. (09:40)

Venecija, Murano, Burano – cjelodnevni izlet s prijevozom 12.3. za 189kn

19.02.2016. (09:14)

Glasanje za HDZ ne računa se kao grupna aktivnost

Grupne društvene aktivnosti produljuju život umirovljenicima

Starije osobe koje nakon umirovljenja sudjeluju u raznoraznim grupnim društvenim aktivnostima kandidati su za dulji i ispunjeniji život, otkriva istraživanje stručnjaka sa Sveučilišta Queensland. Ovi znanstvenici vrijednost sudjelovanja u aktivnostima ove vrste uspoređuju s koristi koju čovjek dobije od redovite tjelovježbe. „Ako vam se bliži mirovina, a niste član skupine koja se bavi nekom društvenom aktivnošću, učlanite se“, poručuje autor studije Niklas Steffens. Večernji

19.02.2016. (08:45)

Bratstvo i jedinstvo

Hrvatski sportaši koji su završili u srpskim klubovima

Dosta je prašine podigao prelazak mladog Cibonina košarkaša Ivice Zupca u redove srpskog Mega Leksa pa se Jutarnji pokušao prisjetiti ostalih slučajeva u kojima su hrvatski sportaši karijeru nastavljali kod naših istočnih susjeda. Vaterpolist Damir Burić, primjerice, iskustvo igranja u Radničkom iz Kragujevaca pamti kao fantastično, dok su bivšeg Interova vratara Mateja Delača navijači Vojvodine brzo zavoljeli. Jutarnji

19.02.2016. (08:20)

Kost i koža

Ispovijest vrhunske manekenke koju je karijera umalo stajala života

Poznatu manekenku Victoire Macon Dauxerre modni je agent primijetio dok je bila u shoppingu s majkom, a ubrzo je počela raditi za Elite, jednu od najprestižnijih modnih agencija. Priča je možda započela kao bajka, a druga strana medalje bila je zastrašujuća. Kako bi mogla odgovoriti tjelesnim zahtjevima posla, na dan je jela svega tri jabuke i pila samo mineralnu vodu, tu i tamo se časteći komadom piletine ili ribe. „Nitko mi zapravo nikad nije rekao da morao smršaviti, ali su mi znali reći, ‘slušaj, sljedeći tjedan ćeš nositi tu i tu reviju, odjeća će biti veličine 32-34 i ti moraš u to stati’“, kaže Dauxerre. U dva je mjeseca izgubila deset kilograma. Jutarnji