Što je normalan seksualni život? - Monitor.hr
19.02.2016. (20:56)

Teško je reći

Što je normalan seksualni život?

Istraživanja seksualnoga ponašanja su nepouzdana, a sudionici su često skloni umanjivanju ili uveličavanju. Stoga, iako se ne mogu gledati kao potpuno istinita, već više kao generalni pokazatelji, takva istraživanja ipak pokazuju raspon seksualnog života u 21.stoljeću. Jako je teško utvrditi seksualnu orijentaciju ljudi, broj homoseksualaca kreće se od 1 posto do 15 posto populacije, ovisno koga pitate, kako pitate i ovisno o tome ispitujemo li privlačnost, ponašanje ili identitet. Također, jedan određen broj ljudi osjeća potpuno pomanjkanje seksualne želje, piše BBC.


Slične vijesti

03.03. (18:00)

Ljubav u doba covida

Covid utječe na seksualnu želju kod žena: smanjuje libido, uzbuđenje i općenito zadovoljstvo

Iako je mnogo istraživanja razmatralo kako COVID utječe na različite aspekte našeg zdravlja, poput umora i gubitka tjelesnih sposobnosti, malo ih se dotaklo tema seksualnog zdravlja, osobito među ženama. Rezultati su pokazali da su žene koje su preboljele COVID imale niže razine želje, uzbuđenja, lubrikacije i zadovoljstva u usporedbi s onima koje nisu imale COVID, s posebno izraženim smanjenjem kod onih s dugim COVID-om. Također, u grupi s dugim COVID-om zabilježeni su znatno niži rezultati za orgazam i viši rezultati za bol. COVID-19 može značajno narušiti kako kognitivne tako i fiziološke aspekte seksualne funkcije, s dodatnim otkrićem da žene s dugim COVID-om doživljavaju dodatno pogoršanje seksualne funkcije u usporedbi s onima koje su se oporavile od covida bez dugotrajnih simptoma. Geek

09.02. (12:00)

Uključi čip i isključi mozak

Žižek: Kako mi je Musk upropastio seks

Kako je Musk rekao 2017, nedugo pošto je osnovao Neuralink: „Ako hoću da vam objasnim neki koncept, vi biste u suštini učestvovali u dobrovoljnoj telepatiji. Ne biste morali verbalizirati, osim ako ne želite dodati malo šarma u razmjenu ili tako nešto, ali razgovor bi bio konceptualna interakcija na nivou koji je trenutno teško zamisliti.“ Proširite ovu ideju na domenu seksa, na primjer: možete sačuvati sjajno seksualno iskustvo na oblaku da biste kasnije ponovo uživali – ili, ako niste suviše stidljivi, možete ga poslati prijatelju da ga doživi.

Musk pretpostavlja da su naše misli prisutne u našem umu neovisno od njihovog izražavanja u jeziku, pa ako povežem svoj mozak direktno s mozgom drugog, drugi će direktno doživjeti moje misli u svom njihovom bogatstvu i nijansama, neiskrivljene jezičkom nespretnošću.

Ono što BCI obećava, međutim, nije samo ukidanje jezika već i ukidanje ljudske seksualnosti. Ono što čini ljudsku seksualnost je nepotrebna komplikacija koja sprečava direktan pristup cilju: ovdje se neuspjeh (mjeren standardima prostog instinktivnog parenja) kultivira kao izvor novih seksualnih zadovoljstava. Možemo li zamisliti nešto gluplje (sa stanovišta uspješne reprodukcije), na primjer, od tradicije viteške ljubavi u kojoj se seks beskrajno odlaže? Pa kako bi viteška ljubav mogla postati model visoke erotike? Slavoj Žižek za Peščanik.

30.03.2023. (18:00)

Ipak nije problem u meni

Razlike između ženske i muške želje za seksom

Želja koja dolazi spontano sama od sebe najčešći je oblik želje za spolnim odnosima, odnosno ono što nazivamo napaljenošću. Barem je tako kod 75 posto muškaraca. No, kod mnogih žena ono dolazi kao reakcija na seksualni podražaj. To je posebno važno kod dugoročnih odnosa i braka, u kojima se žene često prvo trebaju osjetiti napaljeno da bi dobile želju za intimnostima. Drugačiji je to pogled na seksualnost, za koji se obično smatra da isto i jednako žele i muškarci i žene. No, nakon stresnog dana, posla i drugih obaveza mnoge žene osjećaju krivicu jer ne mogu samo leći i odjednom željeti intiman odnos kao muškarci. Možda im olakša spoznaja da im za to treba kontekst – opuštajuća atmosfera, niska razina stresa i dobar erotizirajući podražaj. Psychology Today

16.03.2023. (17:00)

Zapad u sukobu sam sa sobom

Zašto je erotizam postao sinonim za izopačenost?

Da bismo razumjeli problematičnu situaciju našeg vremena, potrebno se vratiti izvorima kršćanstva. Kršćanski je puritanizam stariji od Evanđelja: očituje se već u poslanicama sv. Pavla. Na te temeljne stavove i pojmove i pogledajmo da li nam uistinu omogućuju objasniti zašto su se u Europi religijski moral i erotika našli u položaju trajnog sukoba, uzajamnog prezira i potpunog međusobnog isključenja. Erotizam izbiva na površje zapadne svijesti tek početkom 19. stoljeća. Bio je velikim otkrićem romantičara koji će, istodobno, otkriti pjesništvo trubadura i više dimenzije religioznog. Službenim je i neosporavanim moralom ozvaničeno da razum gospodari srcem i da ga spolnost ne uznemirava (sam izraz spolni život još je posve nezamisliv). Porivi su razvrstani, strasti definirane, a religija kodificirana. Porivi i strasti čine »svijet«, a religija je odricanje od tog »svijeta«. XXZ

20.12.2022. (17:00)

Ajmo sve opet vratiti na početak

Izgleda da žene ne uživaju u odnosima jednako kao muškarci

Općenito, žene u manjoj mjeri nego muškarci pokazuju želju za spolnim odnosima. Muškarci više izražavaju svoju želju za time, dok su žene manje otvorene u vezi neobaveznog seksa. Zaključak je to istraživanja koje je podložno debatama među samim psiholozima, koji su s raznih stajališta pokušali dati odgovor na pitanje zašto je tome tako. U evolucijskom smislu, muškarci u jednoj godini mogu napraviti puno više djece nego što žene mogu roditi, i to s puno više partnerica, zbog čega im je seksualni drive prirodno puno veći nego kod žena. Žene kod odabira partnera s kojima će spavati imaju i veću odgovornost zbog mogućnosti trudnoće i rađanja. No, drugi psiholozi skloniji su vjerovanju kako je stvar socijalno uvjetovana. Psychology today

18.10.2018. (11:33)

Veličina prsta određuje seksualnost – žene kojima su kažiprst i naprstak različite duljine vjerojatnije je da će biti lezbijke

30.09.2017. (15:03)

Tabu užitak

Seksoteka – prvi hrvatski portal o seksualnosti

Marina Krleža pokretačica je i glavna urednica Seksoteke, prvog hrvatskog portala o seksualnosti koji kroz teoriju piše o temama poput biseksualnosti, pornografije, erotike i sličnima. Na sajtu se mogu naći njene kolumne Seksturbacije, erotske fotografije, poezija, te psihologija i filozofija seksualne tematike. Napisala je i erotski roman Žena robot, što ju je potaknulo da pokrene i biblioteku erotskih izdanja u sklopu koje u studenom izlazi i njena knjiga. Novi list donosi intervju s Krležom.

27.10.2016. (19:26)

Posljednji tabu: Zašto se pop kultura ne može nositi s muškom crnačkom seksualnosti

05.06.2016. (09:57)

Farenheit 2016

Teza: Neke knjige ne bi trebalo čitati

Iako (roditeljski) zahtjevi za cenzurom često potječu iz ljubavi, takav strah vrlo lako može rezultirati potrebom da se djeca doživljavaju jednodimenzionalno, koju pod svaku cijenu treba sačuvati od (moralno) pogubnih utjecaja. Taj je pristup mnogo lakši i jednostavniji od prihvaćanja činjenice kako su djeca i mladi jednako kompleksne jedinke kao i odrasli. “Naša” djeca naposljetku ipak ne pripadaju nama, već prvenstveno uvijek sebi, piše Muf o prijedlogu U ime obitelji o izbacivanju knjiga s novog popisa lektire.

22.05.2016. (15:55)

Zabranama se ništa ne postiže

Hrgović: Cenzuriranje lektire neće ograničiti spolnu znatiželju tinejdžera

“Naravno da je razumljiva zabrinutost zbog izloženosti mladih sadržajima u kojima se spominje seks. Ali prevelika je doza histerije u ovim kampanjama, previše je u njima licemjerja, a premalo povjerenja u mlade. Tko god poznaje današnje 14-godišnjake (a njima se obraća ‘sporna’ Debela Silvije Šesto), zna da je seksualnost nešto čime je njihov život gusto prožet – i ako im treba ponuditi nekakvu zaštitu, onda to nije cenzura nego otvoren razgovor”, piše Maja Hrgović o valu ćudorednog otpora prema lektiri. Novi list