23/07/2016 - Monitor.hr
23.07.2016. (22:46)

Senzacionalni Karlović nakon osme pobjede zaredom izborio finale Washingtona

24.07.2016. (00:25)

Fontanamen

Milan Bandić najavio: Gradit ćemo fontanu na Britancu

U povodu završetka radova na drugoj fazi izgradnje fontana na Ulici Hrvatske bratske zajednice zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pustio je u probni rad tri novoizgrađene fontane. Sada dovršeni projekt nastao je prema zamisli arhitektice Helene Paver Njirić. Nakon probnog rada, Bandić je najavio svečano otvorenje atraktivnim koncertom uz nove fontane početkom rujna. Najavio i gradnju fontane na Britancu i naglasio je kako će Zagreb biti ‘bolji i od Beča i od Rima’, javlja RTL. 24sata

24.07.2016. (00:24)

Mogu li se kupiti namještene nogometne utakmice na mračnom netu?

23.07.2016. (23:56)

"Hrvatska za to nije sposobna"

"Mamić se nekažnjeno ruga bijedi pravosuđa"

“Postoji barem jedna stvar u kojoj je Zdravko Mamić u pravu. Nikada se ne bi dogodilo da cijela Hrvatska mora slušati njegove monologe i nikada se on ne bi mogao toliko ustrajno prikazivati kao žrtva, da institucije države doista rade svoj posao. Mogli bismo svjedočiti njegovom izrugivanju pravnoj državi unedogled. Jer ta pravna država nema snage riješiti njegov slučaj”, piše Darko Pajić za Novi list.

23.07.2016. (23:12)

Vrijeme čistke

Turska književnica u Njemačkoj: Turska se pretvorila u društvo straha

“Otkako je prošli vikend propao puč po istanbulskim se ulicama čuju pozivi na džihad. Bradati muškarci izvikuju: ‘Allahu Akbar’, nešto što je ovdje dosad bilo nezamislivo. Turska se je pretvorila u društvo straha. Tko može, bježi. Imam prijatelja homoseksualca koji je zatražio azil u Kanadi. Druga prijateljica, samohrana majka, bježi sa svojim sinom u London. Čisti crni humor: Mene svaki dan zaprose barem dvojica poznanika koji znaju da imam njemačku putovnicu”, piše turska književnica Esmahan Aykol za Berliner Zeitung. Telegram

23.07.2016. (23:05)

Laburisti i ORaH zajedno izlaze na izbore, najavljuju da će u koaliciji biti još neke stranke

23.07.2016. (22:53)

Zašto smo toliko iscrpljeni?

23.07.2016. (22:17)

"Stvoriti i zadržati vjerodostojnost, to vrijedi više od zlata"

Kako je glasnogovornik minhenske policije postao heroj njemačkih medija?

U kaosu i dezinformacijama koje su se širile društvenim mrežama oko situacije u Münchenu točka vjerodostojnosti te ispravnog i pravodobnog informiranja javnosti bio je glasnogovornik minhenske policije Marcus da Gloria Martins, čiji rad redom hvale svi njemački mediji. Süddeutsche Zeitung piše da je Martins nastupao vjerodostojno i suvereno te da je ‘u kriznoj situaciji bio čovjek koji ostaje miran’. Četrdesettrogodišnji Martins stoga je dobio mnogo pohvala njemačkih medija za to kako je njegov ured funkcionirao u kriznoj situaciji, naročito kada je riječ o demantiranju glasina i dezinformacija koja su se počele širiti online i po medijima. T-Portal

23.07.2016. (21:48)

Bit će to vesela gostovanja

Regionalna nogometna liga starta 2018., pobjedniku 2,5 milijuna eura

“Regionalna nogometna liga s prostora bivše Jugoslavije mogla bi početi 2018. godine. Ideja je da se igra paralelno s nacionalnim prvenstvima, a liga bi se igrala između veljače i svibnja”, izjavio je predsjednik Nogometnog saveza Srbije Slaviša Kokeza. Prvi čovjek srpskog nogometa je otkrio kako bi pobjednik lige dobio 2,5 milijuna eura i prohodnost prema Ligi prvaka, dok bi prvih osam ili 10 klubova zaradilo najmanje 700.000 eura. 24sata

23.07.2016. (21:12)

Rekordne brojke

Vrhunac turističke sezone, samo se u Splitu očekuje 100.000 ljudi!

Nešto više od 96 tisuća putnika ovoga će vikenda stići brodom ili zrakoplovom u Split i njegovu okolicu, a za splitsku Trajektnu luku očekivanih 50 tisuća putnika predstavlja vrhunac turističke sezone, dok će kroz zračnu luku samo u srpnju proći pola milijuna putnika. U Zračnoj luci Split tijekom današnjeg dana sletjet će 110 zrakoplova sa 27 tisuća putnika, a sutra se očekuje 80 zrakoplova i 19 tisuća putnika. Zračna luka Split je za ovu godinu već prošla milijuntnog putnika, a drugog očekuju do kraja godine. Jutarnji

23.07.2016. (20:16)

Bolje spriječiti nego liječiti

Edward Snowden osmislio futrolu za mobitel protiv prisluškivanja

Edward Snowden, čovjek koji je svijetu otkrio razmjere masovnog prisluškivanja i prikupljanja podataka od strane NSA i ostalih tajnih službi SAD-a, predstavio je koncept uređaja koji bi građane od toga mogao donekle zaštititi. U suradnji s hakerom Andrewom Huangom osmislio je futrolu za mobitel koja može otkriti kada je neka od antena mobilnog uređaja u upotrebi. Dvojac je svoj izum predstavio putem videolinka stručnjacima s MIT-a. Bug

23.07.2016. (19:42)

Njemački ministar za masakr u Muenchenu okrivio nasilne video igre

23.07.2016. (19:42)

Pokorila Dijamantnu ligu: Perković slavila u London u s rekordom mitinga od 69.94 metra

23.07.2016. (18:46)

Ima vremena?

Ne reagira li Vlada, Badel i Petrokemija idu u stečaj

Vladin Ured za zakonodavstvo dao je mišljenje može li se ili ne nastaviti prodaja tvrtki za koje je proces privatizacije počeo prije nego što smo dobili tehničku Vladu, no mišljenje nije konkretno, što je bilo očekivano, jer izgleda da u ovom trenutku nitko ne želi preuzimati na sebe odgovornost. Na čekanju je prodaja Imperiala, Sunčanog Hvara, Badela i Petrokemije. Čeka se da Povjerenstvo za prodaju Badela sazove sjednicu i donese konačnu odluku. Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić ne želi se pak očitovati na ponude Prvog Plinarskog Društva i Ine koji su pokazali interes za Petrokemiju. Vrlo je moguće da PPD zbog dugova obustavi opskrbu plinom Petrokemiji i da već u kolovozu ona bude spremna na stečaj, piše Večernji.

23.07.2016. (18:34)

Terapija nije pomogla

Tinejdžer koji je u Munchenu ubio 9 osoba liječio se od depresije

Napadač koji je u pucnjavi u shopping centru u Munchenu sinoć ubio devetero ljudi bio je opsjednut oružjem te nije bio povezan s ISIS-om, otkrila je njemačka policija. Napadač je primao psihijatrijsku pomoć. Njemački Bild je objavio kako je riječ o mladiću imena Ali Sonboly. Bio je naoružan pištoljem Glock-17 za kojeg nije imao dozvolu. Sonboly je bio sin taksista koji je radio u jednoj trgovini, a imao je dvojno državljanstvo, njemačko i iransko. Navodno je spomenuo da su ga sedam godina tukli u školi pa su se pojavile špekulacije da je osveta možda bio motiv sumanutog krvoprolića. Večernji, Slobodna, Index

23.07.2016. (17:41)

Zemlja koja se rastapa

Irak: Vlada zatvorila sve svoje urede, temperature 53°C!

Iračka vlada zatvorila je sve svoje urede, a ulice diljem te države su uglavnom potpuno prazne jer temperature dosežu 53 °C! Da bi stvari bile gore, Iračani su pogođeni i nestašicama struje. Situacija nije ništa manje paklena ni u obližnjim zemljama, pa priči vrijedi dodati i da je u Kuvajtu izmjeren stupanj više – 54 °C. Znanstvenici upozoravaju kako bi Perzijski zaljev mogao do kraja stoljeća ostati pust jer su simulacije otkrile da bi se dnevne temperature mogle početi penjati i do 77 °C, objavljeno je nedavno u časopisu Nature Climate Change. Dnevnik.hr, US News & World Report

23.07.2016. (17:01)

Svakodnevni užas

Afganistan: U eksploziji na skupu u Kabulu deset mrtvih, deseci ranjenih

Snažna eksplozija je odjeknula pri prolasku povorke šijitske manjine hazara u Kabulu, priopćila je policija. Agencija Reuters, prenoseći izjavu čelnika ministarstva unutarnjih poslova navodi da je eksploziju prouzročio bombaš samoubojica i da je pritom najmanje deset ljudi poginulo a deseci su ranjeni. Na mjestu događaja bilo je više tisuća ljudi. Po pisanju BBC-ija, odgovornost za napad preuzela je Islamska država. Index, al Jazeera,

23.07.2016. (16:45)

Ne žele tuđe ratove

Veleposlanik Turske u BiH pozvao vlasti da zatvore sve škole imama Gülena

Nakon niza skupova potpore Erdoğanu u BiH uslijedio je otvoreni pritisak na institucije i medije koji kritiziraju autoritarnog turskog predsjednika. Turski veleposlanik u BiH Cihad Erginay pozvao je vlasti u Sarajevu da zatvore sve škole u sastavu istoimene Gülenove zaklade, na što mu je odmah odgovorio poznati bh. novinar, pisac i publicist Fatmir Alispahić. “Ovo je ne samo da je udarac na pravni sustav i demokratsku kulturu, već je ozbiljna prijetnja za jedinstvo i sigurnost bošnjačkog naroda”; oštar je bio Alispahić. Istaknuo je kako turski veleposlanik besramno traži da se turski rat vodi na teritoriju BiH. Večernji

23.07.2016. (16:08)

Fitch smanjio rejting Hrvatske u domaćoj valuti zbog promjene kriterija ocjenjivanja

23.07.2016. (15:53)

Kako objasniti fenomen gledanja video-igrica (bez igranja)?

23.07.2016. (15:50)

Milenijalci se sele u Denver radi poslova, planina i – legalne marihuane

23.07.2016. (15:34)

Foto: Grafiter dešifrira nečitke name-tagove

23.07.2016. (15:29)

Mosor: HGSS spasio starca koji je dva dana ležao na suncu slomljenog kuka – sam krenuo do svoje kuće na planini, spašen je pukim slučajem jer ga je uočio mještanin koji je onuda prolazio

23.07.2016. (15:29)

Veliki koraljni greben prolazi kroz "kolaps kompletnog ekosustava"

23.07.2016. (15:25)

Salon: Rasizam snažan indikator podrške Trumpu, daleko više nego ekonomske brige

23.07.2016. (15:22)

Kako dobiti posao u području za koje se nema školu

23.07.2016. (15:20)

Ne maše se dok voziš 3 curice na motoru! [video_icon]

23.07.2016. (15:15)

Uspješni državni udar nakon neuspješnog državnog udara

Erdogan dekretom zatvara 2.341 školu, sindikat, bolnicu…

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izdao je dekret o zatvaranju 2.341 institucije, među kojima su škole, dobrotvorne organizacije, sindikati i medicinski centri. Sve ove povezane su s pokretom islamskog klerika Fethullaha Gulena, koji živi u SAD-u, a kojega Erdogan okrivljuje za pokušaj vojnog udara. Dekret, prvi koji je donesen u skladu s ovlastima u izvanrednom stanju, također na 30 dana produljuje razdoblje koje osoba može provesti u pritvoru. Reuters, First Post

23.07.2016. (15:05)

Split: U devet mjeseci preko policijske aplikacije građani poslali 2589 prijava, 90% se odnosilo na promet, i to uglavnom na nepravilno zaustavljena ili parkirana vozila

23.07.2016. (14:59)

Izgleda da se suprotnosti zaista privlače: Supruga Borisa Lalovca, bivšeg SDP-ovog ministra financija, učlanila se u HDZ

23.07.2016. (14:59)

Komarci više ubadaju: Trudnice jer izdišu više CO2, znojne jer tako izlučuju mliječnu kiselinu, ljude krvne grupe nula jer imaju poseban miris

23.07.2016. (14:36)

Još malo pa Švicarska

Prihodi proračuna pokazuju da – tvrtke bolje stoje i stiže više novca iz EU

U prvih 6 mjeseci prihodi od poreza rasli su, u usporedbi s prošlom godinom, 8% na 34 milijarde kuna, od čega na PDV otpada 20 milijardi, porez na dobit donio je 4,2 milijarde kuna (21,7% više), porez na dohodak 1,2 milijarde (21,5% više), dok su prihodi iz EU fondova u prvih šest mjeseci bili 4,2 milijarde kuna, ili 52,5% više nego lani. Jutarnji ocjenjuje kako ovo znači da su poduzeća bolje poslovala te da su se počeli zahuktavati projekti financirani iz europskog proračuna. Od privatizacije se očekivalo 1,6 milijardi kuna, a ostvareno jeoko 400 milijuna kuna, većina od Končara.

23.07.2016. (13:27)

Useljenički rasizam?

Minhenska policija napad povezuje s norveškim ubojicom Breivikom

Minhenska policija smatra kako postoje “očite” veze između jučerašnjeg terorističkog napada u McDonald’su s masakrom kojeg je počinio Anders Behring Breivik u Norveškoj, odnosno kažu da 18-godišnjak iranskog porijekla nema nikakve veze s Islamskom državom. “Očite veze” su te što se napad jučer dogodio točno 5 godina nakon Breivikovog, to što su žrtve mlade te što su napadači iscrpno istraživali masovna ubojstva (u kući mladog Minhenčanina pronašli knjigu ‘Rampage in My Mind — Why Students Kill’). Breivik je desničarski terorist koji je ubio 77 ljudi 2011., dok je minhenski napadač 18-učenik rođen i odrastao u gradu, nije imao nikakve veze s izbjeglicama te se liječio vezano uz psihičke probleme, objavila je policija. Većina jučerašnjih žrtava su mladi – troje je bilo staro 14 godina, dvoje 15, jedno 17, jedno 19, jedna osoba 20 i još jedna 45, od toga trojica su bili kosovski Albanci, a troje turski državljani. Policija sumnja da je napadač objavio lažni post na Facebooku da McDonald’s u kojem je kasnije napao ljude nudi popust. Osim njih, ubio je sebe, još 27 ranio, od toga 10 teško. NY Daily News prenosi video koji navodno prikazuje napadača kako se, nekad tokom pucnjave, svađa sa stanarom preko puta McDonald’sa kada uzvikuje da je on Nijemac i psuje Turke. CNN

23.07.2016. (13:10)

Uf, kad zamiriše ćetvrti dan...

Zagreb: Od 1.8. odvoz otpada dvaput tjedno – 30% manji račun

Od 1. kolovoza odvoz otpada u Zagrebu ići će dvaput tjedno, odnosno dvaput će ići u 84% grada, u 7% grada bit će jednom tjedno, a u centru 3 puta tjedno, kao i dosad (puni raspored, s iznimkama, [pdf]). To će značiti 30% manji račun (za dvaput tjedno), odnosno 50% (za jednom). Dakle, Podsljeme, Maksimir, Dubrava, Sesvete imat će odvoz otpada ponedjeljkom i četvrtkom, Trnje, Peščenica-Žitnjak, Novi Zagreb, Trešnjevka jug, Brezovica i Stupnik utorkom i petkom, Gornji Grad, Medveščak, Trešnjevka sjever, Črnomerec, Stenjevec, Podsused-Vrapče srijedom i subotom. Čistoća.hr

23.07.2016. (12:19)

Atletika: Američka trkačica Kendra Harrison nije se uspjela kvalificirati za Rio, onda došla u London i iz bijesa srušila 28 godina stari rekord – 100 metara s preponama istrčala za 12.20 sekundi (video)

23.07.2016. (11:45)

Što je još ostalo? Tuđu kanalizaciju da uvozimo?!?

Zagorska tvornica za preradu plastike nema dovoljno domaćeg, uvozi strani otpad

Hrvatska na godinu uveze 180 tisuća tona reciklirane plastike jer ne postoji adekvatni sustav za odvojeno prikupljanje otpada. Primjer toga je tvrtka Straža-plastika iz Huma na Sutli koja godišnje uveze 1.200 tona plastike, dok iz Hrvatske nabavi tek 300 tona, i od toga pravi kante za smeće, 100.000 na godinu. Trenutno se u Hrvatskoj reciklira 17% komunalnog otpada, a do 2020. ta bi brojka morala doći do 50%, kako bi se udovoljilo Bruxellevim zahtjevima, koji kriju 475 milijuna eura. Hrvatska Bruxellesu još nije ni dostavila uvjerljivi plan gospodarenja otpadom, za što ima vremena do kraja rujna, a vlast jedva da postoji… Dnevnik.hr

23.07.2016. (10:55)

Moj TV podsjetnik

Šest programa subotom

11:48 Gabe, ljubavni posrednik (4,2), HTV2
11:55 Analiziraj ono (5,9), Nova TV
13:14 Skrovita mjesta (6,6), HTV1
14:00 Drama u Kambodži (6,6), HTV3
14:42 Inside Offside Norveška, HTV1
15:32 Nacionalni park Kokosov otok, HTV1
17:15 ATP Umag – polufinale, HTV2
20:02 Nikola Tesla (9,0), HTV3
20:04 Kao stara loza, HTV1
21:05 Garfield (5,0), RTL
21:17 Jela s umjetničkih djela: Snaga mora, HTV3
21:25 Zločesti dečki 2 (6,6), Nova TV
21:47 Drugi svijet (5,6), HTV3
22:40 Žestoki udar (6,1), RTL
23:21 Preljub (8,0), HTV1
23:55 Operacija Geronimo (5,7), Nova TV
23:59 13 (6,1), HTV2
00:59 Nebo pripada vama (7,4), HTV3
01:44 McLintock! (7,3), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

23.07.2016. (10:51)

Hillary Clinton izabrala Tima Kainea za potpredsjedničkog kandidata, čovjek za sebe voli reći da je "dosadan"

23.07.2016. (10:41)

Zemlja velikih brojeva

87 poginulih, milijuni iseljeni u poplavama u Kini

Najmanje 87 osoba je poginulo, a 16 milijuna ljudi je evakuirano iz svojih domova zbog jakih kiša u Kini. U sjevernoj provinciji Hebei poginule su najmanje 72 osobe i 78 su nestale u poplavama i klizanjima tla uslijed jake kiše, 50.000 kuća je urušeno, a ugroženo je 8,6 milijuna ljudi. U središnjoj provinciji Henan 15 je osoba poginulo, 8 nestalo, 18.000 kuća oštećeno, 7,2 milijuna ljudi evakuirano iz svojih domova. Veliki dijelovi Kine pogođeni su jakim kišama ovog ljeta, više od 200 ljudi je dosad poginulo, a 1,5 milijuna hektara poljoprivrednih usjeva je pogođeno. Reuters

23.07.2016. (10:12)

Mole se tihi susjedi da miroljubivo ispoljavaju potrebu za glasnošću!

Napadač iz Münchena – "tihi susjed"

Bio je tih momak. Znam ga, živio je tu blizu mene – izjavio je jedan od susjeda 18-godišnjeg mladića koji je jučer u McDonald’su u Münchenu izveo teroristički napad (video dok puca ispred McDonald’sa). Policija je potvrdila i da je on jedini osumnjičeni, da im nije otprije poznat, da mu je ispitan otac i pretražena kuća te da motiv nije poznat. Još je jedna osoba podlegla ranama pa je broj mrtvih povećan na 10, uključujući napadača, dok je 16 ranjeno. Njemačka se od ponedjeljka nalazi u visokom stupnju pripravnosti nakon što je jedan islamist ozlijedio nožem pet osoba u prigradskom vlaku u Würzburgu, tkđ. u Bavarskoj. Dnevnik.hr

23.07.2016. (10:08)

Turska poništila putovnice gotovo 11.000 osoba, uglavnom državnih službenika koji se skrivaju ili su već u policijskom pritvoru

23.07.2016. (09:52)

Na moreno!

Od ranog jutra gužve na cestama – na Lučkom kolona 12 kilometara

Malo prije deset ujutro na naplatnoj postoji Lučko u smjeru mora dvije su kolone – jedna iz smjera Jankomira od 6 kilometara i druga iz smjera Buzina od 12 kilometara. Na Svetoj Heleni kolona je oko 2 km, na granični prijelazima Kaštel i Plovanije 3 km, dok se na autocestama prema moru vozi usporeno i u kolonama zbog prometnih nesreća, javlja HAK. Index

23.07.2016. (09:48)

Zagreb: Bandić u Fordovom modelu T otvorio puni profil Ulice kneza Branimira, posljednji dio koji je nedostajao – od Zavrtnice do Heinzelove

23.07.2016. (09:36)

Even parity

Radoslav Dejanović: Tresla se brda, rodio se IBM

IBM u Hrvatsku ne donosi pet stotina visokotehnoloških radnih mjesta. Ne, ono što IBM donosi u Hrvatsku nije ništa više nego fancy pozivni centar. Donosi pet stotina vrlo početničkih radnih mjesta, upravo onih koje obično i dobivaju svježe diplomirani studenti… Ako itko u Hrvatskoj ima potencijal postati novi Google ili Apple onda je to netko iz zelene barice pune IT punoglavaca, malih startup tvrtki čije bi bizarne ideje i neortodoksna implementacija mogle uzdrmati svijet – analizira vrlo zanimljivo Monitorov Radoslav Dejanović najavljeno otvaranje IBM-ovog korisničkog centra u Hrvatskoj. Monitor

23.07.2016. (09:29)

Tresla se brda, rodio se IBM

IBM zapošljava! – veliki naslovi, velike teme, oduševljenost novinarska! Svakako lijepa vijest, no što se krije iza naslova otisnutih masnim slovima? Dal’ spas države, dal’ propast domaće industrije?
Po meni – niti jedno, niti drugo: tek masni svjedok koliko smo – propali.

Gospodarska vijest desetljeća

Svi su mediji prenijeli gospodarsku vijest godine, ako ne i desetljeća: IBM zapošljava domaće stručnjake, IBM nudi iznimno visoke početne plaće, Petsto radnih mjesta otvorit će informatički div, sve redom bombastični naslovi!

Pa i stranke – potukle se oko toga tko je pravi zaslužnik za ovaj majstorski državnički potez.

Hm.

Prije svega, reći ću kako je ovo dobar potez i dobro je što se ovo dogodilo, pa moje kritike sagledajte u takvom pozitivnom ozračju: štošta se može reći o ovoj maloj državotvornoj medijskoj histeriji, no ne i da je riječ o promašenom potezu.

Korisnički centar Aj-Bi-Em, izvolite!

Ogolimo prvo cara: ono što IBM donosi u Hrvatsku nije ništa više nego fancy pozivni centar. U suštini, posao kojeg će obavljati mladi ljudi zaposleni tamo jest posao davanja podrške IBM-ovim klijentima, po razini znanja zahtjevniji, ali po naravi posla ista stvar kao i oni famozni pozivni centri domaćih teleoperatera koje klijenti zovu s pitanjima o radu pametnog telefona, prigovorima da im je telefon pojeo pola bona za dvije minute, upitima o funkcijama ovog ili onog mobilnog telefona, da li da si kupe tablet sa SIM karticom ili onaj neki Havei što se samo uključi pa daje Interneta…

IBM u Hrvatsku ne donosi pet stotina visokotehnoloških radnih mjesta, ne. Donosi pet stotina vrlo početničkih radnih mjesta, upravo onih koje obično i dobivaju svježe diplomirani studenti. Nema tu niti govora o nekom važnom razvoju, istraživanju ili nečem trećem: djelatnici će dobiti trening u korištenju i ispravljanju pogrešaka IBM-ovih proizvoda, i to vjerojatno na onom prvom nivou: pokušat će korisniku riješiti problem čitajući skripte i malo čačkajući u granicama svojih znanja i mogućnosti, a sve ozbiljnije poteškoće vjerojatno će biti delegirane višim instancama. Upravo onako kako već godinama kod nas rade korisnički centri teleoperatera.

FER odsad treba školovati diplomirane djelatnike korisničkih centara

IBM se hvali suradnjom s fakultetima na području probira i zapošljavanja mlade snage, a tu se uvijek nekako sjetim tehničke ministrice Šikić i njene izjave da stvaramo previše educiranu radnu snagu; eto, ispada da je žena u pravu: FER od sad treba školovati diplomirane djelatnike korisničkih centara.

Time smo razbili famu o neznamkakvoj visokoj tehnologiji kojom će se IBM baviti u Hrvatskoj: neće, to će biti rad u tri smjene, pa se budući djelatnici trebaju pripremiti na rotiranje šihti i noćni rad – ako ne znaju kako to izgleda, neka pronađu nekog tko radi ili je radio u već spominjanim korisničkim centrima, pa će iz prve ruke saznati sve prednosti i sve mane svog radnog mjesta.

I da, ona medijska priča o potrebi poznavanja jezika, neka vas ne zavara: ne traži se poznavanje Jave, C-a, SQL-a… već njemačkog, engleskog, francuskog, talijanskog jezika… a priča o visokim tehnologijama, poznavajući domaću razinu informatičke pismenosti, vjerojatno će se svesti na telekonferencije i udaljenu administraciju što softvera, što hardvera. 🙂

Plaća od tisuću europskih kuna

Enormne plaće? Možda, za naše uvjete, i to one koji vladaju u trgovačkim lancima. U stvarnosti, a kako se traži svježa i neiskusna radna snaga koju tek treba obučiti za posao, predviđam plaću od oko tisuću europskih kuna. Odnosno, tek nešto više od onoga što se realno može postići za takve poslove na domaćem tržištu IT rada.

S druge strane, ovi poslovi jesu prilika mladim ljudima da nešto nauče i, ako su vrijedni i sposobni, katapultiraju se u neke ozbiljnije i bolje plaćene poslove.

Kakva je pozicija domaćih informatičkih tvrtki? Očekivano, kritike pršte sa svih strana, jer ipak je tu malo pogođen i ego kad mediji vrte priču o korisničkom centru kao o neznamkakvoj tehnološkoj revoluciji.

IBM-u je to samo jedan od korisničkih centara, mogu oni s njim i bez njega. Tamo će se obavljati mikronski dio niskokvalificiranih (za opseg poslova koje radi IBM) poslova. S druge strane imamo domaće tvrtke koje, unatoč općem (i ne tako neopravdanom) mišljenju da samo sisaju državnu sisu obavljajući poslove za tog najvećeg nam IT poslodavca (državu, da), nekog vraga ipak i rade i stvaraju. Možda to nisu cutting edge tehnologije (iako…), ali su tehnološki puno produktivnije od pet stotina djevojaka i mladića u korisničkom centru. O malim tvrtkama i startupima da ne govorim – upravo tu se krije najveći potencijal i najbolja kreativnost domaće informatičke industrije. No, država nam je klijentelistička, sklona glamuru multinacionalki.

Novi Google ili Apple krije se među startupima

Reći ću vam jednu stvar: ako itko u Hrvatskoj ima potencijal postati novi Google ili Apple, ili barem jedna od vodećih tvrtki u svijetu, onda je to upravo netko iz te zelene barice pune IT punoglavaca, malih startup tvrtki čije bi bizarne ideje i neortodoksna implementacija mogle uzdrmati svijet. IBM-u to ne može poći za rukom, ponajprije zato što je riječ o velikoj, zreloj i stabilnoj tvrtci. No čar multinacionalke blještava je i stvarna, ona je tu i sad, političarima na dohvat ruke. Država za male i neglamurozne ne mari, no to je u redu: niti oni ne mare za državu.

Prijeti li ovaj IBM-ov posao domaćim tvrtkama? Ne, i to iz dva razloga: IBM nema kapacitet pojesti svu hiperprodukciju informatičara, a s druge strane oni zbilja kreativni pojedinci vjerojatno neće biti baš presretni idejom o smjenskom radu u centru za korisničku podršku.

Posao za osrednje radnike

Ruku na srce, nisu svi informatičari upotrebljivi. Prošlo je vrijeme kad su se informatikom bavili samo čudaci koje je zanimalo raskapati računala, danas je definicija informatičarskog posla prije svega “lijep, lagan, dobro plaćen uredski posao”. Mnogi su ljudi postali informatičari baš zbog te definicije, računajući kako će im četiri godine studija osigurati lijep, lagan, dobro plaćen uredski posao sve do mirovine.

No, ta definicija i pravi IT posao dijametralno su suprotni: tko se želi ozbiljno baviti informatikom i biti na tehnološkoj prvoj crti, definiciju će bolje znati kao “učenje, psovanje, proučavanje, frustracija, pogreške, psovanje, opći osjećaj neadekvatnosti”.

IBM neće zapošljavati dobre mlade stručnjake, dapače njima više odgovaraju ljubitelji one prve, bonvivanske definicije informatičarskog posla – dovoljno osposobljeni i dovoljno inteligentni da nauče dobro obavljati posao u korisničkom centru, nedovoljno dobri i nedovoljno ambiciozni da bi željeli više od toga.

Dobro, i naše informatičke tvrtke zapošljavaju takve neambiciozne ljude, i tu će sigurno doći do naguravanja i korigiranja plaća za takva radna mjesta. One druge, ambicioznije djelatnike – tu će domaćim poslodavcima i dalje najveći neprijatelj biti činjenica da smo članica EU, pa svatko sposoban i ambiciozan može bez puno problema otići u neku drugu zemlju, raditi za neke druge novce.

Što je država dala da IBM dođe u Hrvatsku?

Najzad, što je s odnosom države i IBM-a? Naime, nitko od hvalisavih političara i birokrata ne želi odgovoriti na upit što smo to točno dali IBM-u da bi od sve, kažu oštre konkurencije – izabrao baš Hrvatsku?

Kako nitko više ne vjeruje u mantru o Hrvatskoj kao zemlji znanja, očito je da naš kompleks superiornosti nije roba koju smo mogli prodati IBM-u, a ruku na srce – IBM dugo godina posluje u Hrvatskoj i jako dobro zna kakvi su nam kapaciteti i kakva su ograničenja tržišta.

Postoji samo jedan jedini razlog zašto je IBM izabrao baš nas: dali smo mu uvjete bolje od onih koje su nudile ostale države. Koji su to uvjeti – ne znamo. Očito je da su političari malo skinuli gaće pred stranom multinacionalkom i sad ih je valjda sram priznati na što su sve pristali kako bi doveli posao u Hrvatsku. Tako će rado isticati kako će tim potezom IBM otvoriti pet stotina novih radnih mjesta, ali što su za to dali neće reći. Dapače, političari vrlo aktivno nastoje izbjeći odgovor na to pitanje, iako bi detalji ovog posla morali biti transparentni i bez odlaganja dani na uvid javnosti.

Kad nema pouzdanih informacija, krenu kružiti tračevi. Jedan od tih tračeva kaže kako je država dala velike ustupke na davanjima za plaće po programu zapošljavanja mlađih od trideset godina.

Ako je tome tako, ispada da država nema baš neku zaradu od zaposlenja tih petsto mladih ljudi, tek socijalnu komponentu smanjivanja nezaposlenosti i možda nešto sitne pinke. Ne treba na to gledati negativno: ovakav potez nije loš, jer se njime država odrekla svog dijela kolača nauštrb rasta zaposlenosti i dovođenja kakvog-takvog tehnološkog posla u državu.

S druge strane, ako je tome tako, svim nezaposlenim informatičarima starijim od 29 godina jasno je da tu za njih neće biti posla. Valja nam promatrati dobnu strukturu ovog velikog državničkog posla.

Destimuliranje razvoja visoke tehnologije i stimuliranje jednostavnijih informatičkih poslova

Dodamo li tome i činjenicu da su ukinuti poticaji za istraživanje i razvoj, ispada da država destimulira razvoj visoke tehnologije i stimulira jednostavnije informatičke poslove, dajući pritom prednost neiskusnim mladim ljudima… tu se ponovo sjetim tehničke ministrice.

Povećanje broja zaposlenih u informatičkoj industriji valja samo pozdraviti, no valja ga staviti i u perspektivu: mediji silno napuhuju činjenicu da IBM zapošljava radnu snagu veličine jednog posve prosječnog centra za korisničku podršku, kao da je to neznamkakav veliki broj koji će stubokom promijeniti odnos snaga na domaćoj informatičkoj sceni; ta, samo naš državni IT div APIS-IT ima četiristotinjak zaposlenih informatičara.
S druge strane, ovaj bi potez mogao udvostručiti godišnji broj novozaposlenih informatičara u RH i tako poboljšati barem jednu godišnju statistiku.

Hoće li to zaustaviti famozni odljev mozgova? Neće, jer godišnje na tržište izbacimo veću količinu više ili manje dobrih diplomaca, a oni najbolji među njima ionako će odmah početi tražiti posao negdje vani. Ostat će nam osrednji, a i u tom segmentu euforija će trajati tek toliko da IBM inicijalno popuni radna mjesta, nakon čega će utjecaj ovog centra za korisničku podršku pasti na razinu koju odredi prirodni proces odlaska zaposlenika i zapošljavanja novih ljudi na njihovo mjesto.

Igra skidanja gaća, i tko svoje gaće skine najdublje, taj će dobiti posao

Tako da – tresla se brda, rodio se miš. I da, malo smo skinuli gaće. No, to može naljutiti samo članove stranke Pokemona: strane tvrtke nisu domaći građani, pa da im prodajemo muda pod bubrege; strane tvrtke znaju što žele, znaju da su dobre udavače u svim tranzicijskim zemljama, i znaju da su u poziciji udavače koja može birati između više prosaca.

Nažalost, ovo smo trebali početi raditi ranije. Sjetimo li se onih priča iz prijašnjih godina, o autoindustriji koja bi kod nas mogla sklapati vozila, o velikim željezničkim projektima, o softverskim divovima koji bi kod nas mogli otvoriti regionalne centre, o pogonima za sklapanje mobitela… štošta se moglo čuti posljednjih godina, no Hrvatska nikako nije uspijevala biti poželjna destinacija stranim investitorima.

Možda smo se konačno opametili i shvatili koje su naše stvarne pozicije: u igri skidanja gaća mi smo pasivna strana. No, to možemo pretvoriti u korist – čak i ako nas pritom jako boli. Ego.

Naime, tu smo gdje jesmo: ne možemo privući strane investicije nikako drugačije nego davanjem povoljnijih uvjeta od naših konkurenata, što međunarodnih što iz regiona. Ovo je igra skidanja gaća, i tko svoje gaće skine najdublje, taj će dobiti posao. Pri tome je jedino bitno da, dok zavodljivo natežemo gumicu gaća prema dolje, snenim pogledom od investitora iskamčimo uvjete koji će nam kasnije biti od koristi.

I to je ta liga u kojoj igramo: liga skidača gaća. Ne trebamo biti traumatizirani, riječ je o regionalnoj ligi i nema nam se tko smijati, niti se mi imamo kome smijati: svi zajedno natežemo gaće u borbi za mušteriju. Malo me jedino žalosti što smo toliko nisko spali da gaćoskid za petsto novih radnih mjesta, ne posebno perspektivnih, dižemo u nebesa. Kad već trebamo skidati gaće, skidajmo ih za uistinu spektakularne poslove.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

23.07.2016. (08:57)

Cijeli svijet je front

Hrvati u Münchenu – mislili smo da smo na sigurnom

“Svi su trčali, plakali, bježala sam s dvoje male djece. Panika je bila prestrašna, ne može se riječima opisati. Nismo ni znali što se točno događa” – prepričava Hrvatica Žana Jurišić svoje iskustvo s jučerašnjeg terorističkog napada u Münchenu. “Ovo je prvi put da sam neposredno osjetio tu opasnost i nesigurnost jer mi smo do sad živjeli u jednom sigurnosnom pojasu”, kaže predsjednik Hrvatskog akademskog društva u Münchenu Ante Moro. HRT je pričao i s 30-godišnjim Dubrovčaninom Vlahom Bratošem koji je svjedočio terorističkom napadu.

23.07.2016. (08:21)

Utrka s kemijama

45 dopingirana olimpijaša iz Londona i Pekinga, osvojili 23 medalje

Na olimpijadama u Pekingu (2008.) i Londonu (2012.) bilo je dodatnih 45 dopingiranih sportaša, objavio je Međunarodni olimpijski odbor nakon analize uzoraka uzetih na Igrama. Ovih 45 sportaša, 30 u Pekingu i 15 u Londonu, čiji identitet MOO nije objavio, osvojilo je 23 medalje. Novi slučajevi dižu broj dopingiranih u Pekingu i Londonu na 98, kad se zbroji ranije potvrđene slučajeve dopingiranja. MOO je dodatno testirao 1243 uzorka. USA Today, Reuters

23.07.2016. (07:58)

Napadač u Münchenu – 18-godišnji Iranac

Napadač iz trgovačkog centra u Münchenu je 18-godišnji Iranac s dvojnim iransko-njemačkim državljanstvom koji je živio u gradu u kojem je izveo napad, rekao je šef policije dodavši da se mladić kasnije ubio te da je on ujedno i jedini napadač. Tijelo napadača pronađeno je oko jedan kilometar udaljeno od trgovačkog centra. U napadu na trgovački centar poginulo je devet ljudi, a najmanje 16 osoba je ozlijeđeno. BBC, Zeit

23.07.2016. (07:57)

Varšava proglasila genocidom pokolj Poljaka u Ukrajini od 1943. do 1945.

23.07.2016. (07:25)

Isplativo bilje

Po kilogramu ulja od smilja 
i do 10 tisuća kuna zarade

“Čak 99% ukupne hrvatske proizvodnje završava u izvozu, oko 4-5 tona ulja od smilja godišnje. Veliki su troškovi proizvodnje, i do 1000 kn/kg ulja, za koje sredinom srpnja, kad sunce iz njega izvuče vlagu, treba oko 650 kilograma smilja. Kad se još plate berači, ispada da je po kilogramu ulja bruto zarada oko 6500 kuna, a kad svježem smilju padne cijena na 8 kn/kg – i 10.000 kuna”, kaže Milivoj Macura s čijom je suvremenom tvornicom za preradu smilja nedaleko od Kistanja, u koju je lani uložio 2,5 milijuna kuna, “procvjetalo” i šibensko zaleđe. Večernji