08/12/2017 - Monitor.hr
08.12.2017. (23:17)

Od Nove godine jeftinija rabljena vozila

Hrvatski sabor je izmijenio Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, slijedom čega bi od iduće godine trebala pojeftiniti rabljena vozila. Sam zakon uređuje dva porezna oblika: posebni porez na motorna vozila (trošarine) i posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila. Slijedom izmjena, trošarina na stjecanje rabljenih vozila, zamjenjuje se upravnom pristojbom koja će se plaćati kod registracije, a koja će od 1. siječnja 2018. biti 50 posto niža u odnosu na sadašnju. HRT

09.12.2017. (00:09)

Posrnuli Ikar

Narušava li izbacivanje Rusije ugled Olimpijskih igara?

Kazna MOO-a zvuči oštro, no istina je da su olimpijski baruni svojim tromim djelovanjem na suzbijanju dopinga sami sebe stjerali u kut. MOO barem od 2013. godine zna da ruski reprezentativci sustavno uzimaju doping, no cijele vrijeme gura glavu u pijesak. Trenutno se nalazimo u jednom od najcrnjih trenutaka olimpijske povijesti, pa je MOO bio primoran djelovati. Dopingiranje nije jedini olimpijski problem: tu su i kronična pretjerana potrošnja, propadanje olimpijskih stadiona i militarizacija javne sfere u gradu domaćinu Igara. Troškovi u Pyeongchangu su se udvostručili i penju se sa 6 na preko 13 milijardi dolara. Radi dobivanja prostora za skijalište devastirana je prašuma. Najgore od svega – ulaznice se ne prodaju, piše Index.

08.12.2017. (23:25)

Na Mirogoju u tajnosti pokopan general Praljak

U krugu obitelji i najbližih prijatelja, u četvrtak je na zagrebačkom groblju Mirogoj, ispraćen Slobodan Praljak.
Tijelo je nakon obdukcije u Haagu prevezeno u Zagreb pod posebnim mjerama, a termin ispraćaja nije objavljen na službenim internetskim stranicama Gradskog groblja. Javni ispraćaj Slobodana Praljka bit će na komemoraciji u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, u ponedjeljak u 12 sati, na kojoj nema uzvanika, već su pozvani svi koji žele Praljku odati počast. Govor će održati organizator komemoracije, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac. Jutarnji

08.12.2017. (22:41)

Naplata

Agrokor sjeo na imovinu obitelji Todorić i 12 osumnjičenih

Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, u potpunoj tajnosti izvanredna Uprava Agrokora nedavno je putem punomoćnika, odvjetničkoga društva Gajski, Grlić, Prka i Partneri podnijela zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu imovinskopravni zahtjev na iznos od 1,6 milijardi kuna, a traže da navedenu štetu solidarno nadoknade svih 15-ero okrivljenika, a prema njemu, dakle, osim Ivice Todorića, u slučaju da se optužbe pravomoćno dokažu, bez svoje imovine mogli bi ostati i njegovi sinovi Ante i Ivan, zatim Tomislav Lučić, Ljerka Puljić, Damir Kuštrak, Piruška Canjuga, Ivan Crnjac, Mislav Galić, Hrvoje Balent, Alojzije Pandžić, Olivio Discordia, Sanja Hrstić, Marijan Alagušić i Ivica Sertić. Također dio imovine zbog nastale štete potraživat će i od Todorićeve kćeri, Ive Balent, premda ona nije osumnjičena…

08.12.2017. (21:41)

Sve je isto

Holiga: Riječki ‘Treći put’ u konačnici je zapravo isto što i prvi

“Treći put je sredina između otvorenog priklanjanja tiraniji i podrške promjenama, između mafije i naroda, između nepoštenja i poštenja, između bespogovornog vazalstva i samostalnosti, između kukavičluka i hrabrosti. To je put koji već dugo promoviraju Miškoviću skloni novinari i navijači, a zapravo samo još jedna varijacija na temu ‘Nisam za Mamića, ali…’ – teza po kojoj Rijeka nije dovoljno snažna da se otvoreno suprotstavi tiraninu, pa stoga mora kalkulirati i čuvati svoj utjecaj unutar sustava (tim više što ga rivalski Hajduk nema), premda to ponekad znači ustupke stvarnim vladarima nogometa”, piše Aleksandar Holiga. Telesport

08.12.2017. (20:34)

Matematika i molitva

FER-ovci pozvani na duhovnu obnovu koju vodi kontroverzni svećenik Stojić

Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva putem studomata su dobili poziv na duhovnu obnovu koju vodi don Damir Stojić Udruga Center for Civil Courage na Facebooku je objavila screenshot poruke sa studomata. ‘Fakultet elektrotehnike i računarstva poziva na duhovnu obnovu koju će voditi lik koji misli da je “medicinski nevjerojatno da djevojka zatrudni tijekom silovanja?!” Nekada je FER bio jedan od najcjenjenijih i najboljih fakulteta u Hrvatskoj, pa i Europi’, objavljeno je na Facebooku udruge. Net.hr

08.12.2017. (19:49)

Ništa od toga

Financiranje nogometa novcem turističke i TV pristojbe je – neprovedivo

Ideja predsjednika NK Rijeke Damira Miškovića da se povećanjem TV pristojbe za dva eura mjesečno, među ostalim, osiguraju sredstva za sportski kanal HRT-a, a time i dodatna sredstva za sport i nogomet kroz plaćanje TV prava, nije izvediva, sažetak je odgovora koji smo dobili iz Ministarstva kulture na to pitanje. Iz Ministarstva turizma u svom odgovoru se izbjegavaju referirati na konkretan Miškovićev prijedlog o povećanju boravišne pristojbe za jedan euro, što bi sportu godišnje donijelo 750 milijuna kuna, ali najavljuju kako po novom Zakonu o boravišnoj pristojbi država više neće odlučivati o njezinoj visini. Novi list

08.12.2017. (19:24)

Zlatni ekran

Najplaćeniji YouTuber DanTDM zaradio 16 milijuna dolara na Minecraftu

Forbes je napravio popis najplaćenijih Youtubera za 2017. godinu. Na prvom mjestu je DanTDM sa 16,5 milijuna dolara. Iza kanala stoji koji Dan Middleton je impresivan iznos zaradio zahvaljujući igrici MineCraft čije partije prenosi uživo. Na drugom mjestu je također igrač videoigara Evan Fong sa 15,5 milijuna dolara, a na trećem su Dude Perfect sa 14 milijuna dolara. Coby, Cory, Garret, Cody i Tyler su dospjeli na treće mjesto ove liste zahvaljujući svom umijeću s loptom i okršajima na terenu. Net.hr

08.12.2017. (18:34)

Sve za posao

Dvanaest posto Hrvata dalo bi mito da dobiju ili zadrže posao

Dvanaest posto Hrvata ponudilo bi novac da dobiju ili zadrže posao, pokazalo je istraživanje o rasprostranjenosti prijevara provedeno u regiji Europe, Bliskog istoka, Indije i Afrike (EMEIA), koje je predstavljeno u petak tijekom konferencije ‘Jačanje integriteta hrvatskih poduzeća u suzbijanju korupcije – Izazovi korporativne usklađenosti’. Pritom je zanimljivo da bi se za takvu koruptivnu radnju teže odlučili zaposlenici stariji od 45 godina – tek jedan od 10 anketiranih napravio bi to. T-Portal

08.12.2017. (18:11)

Skulpture koje kao da lebde u zraku

08.12.2017. (18:04)

"Čim krene himna, diže mi se kosa na glavi"

Ivančić: Himna za Praljka

“Budući da Republika Hrvatska, za razliku od mnogih drugih država, ima konstituciju religijskog kulta, izbrisana je razlika između državljana i vjernika. Dignitet se trenira u molitvenoj pozi. Građani su najuspravniji kada su bačeni na koljena. Ritualnim ustajanjem na intoniranje službenoga državnog napjeva tek potvrđuju trajnu predanost klečanju”, piše Viktor Ivančić. Peščanik,

08.12.2017. (17:23)

Za život značajno

Donesen zakon koji sprječava poskupljenje vode

Hrvatski sabor većinom je glasova izmijenio Zakon o financiranju vodnog gospodarstva koji bi dugoročno trebao riješiti problem gubitaka vode u vodoopskrbnoj mreži, odnosno svesti ga na razinu tehnički prihvatljivog te spriječiti poskupljenje vode krajnjim korisnicima. Intencija je zakona da se ne poveća cijena vode, tumačio je ranije Vladin predstavnik Mario Šiljeg, navodeći kako bi se, kad se zakon ne bi donio, vodu moralo naplaćivati po zahvaćenim, a ne isporučenim količinama. Gubici vode u vodoopskrbnom sustavu stalno rastu i u 2016. iznosili su 49 posto od ukupno zahvaćene vode. Za aktivnosti na smanjenju tih gubitaka, u idućoj je godini planirano 100 milijuna kuna. Novi list

08.12.2017. (17:05)

‘Štakori s plaže’ – teško je biti mlad, a još teže biti slab u društvu

“Oduvijek mi se činilo da se istina najbolje skriva na otvorenom; ako imaš tajnu za koju ne želiš da itko dozna, popni se na najbližu kuću i što god želiš skriti izvikuj s vrha krova. Ili još bolje: napiši knjigu. Glavni je problem s tajnama što nikada nisu u potpunosti skrivene, što tvoju tajnu uvijek ti sama znaš, a tajnu, da bi doista bila tajna, svi moraju zaboraviti. Stoga ima smisla, zar ne, najveću tajnu obznaniti svima i pričekati; pričekaj, nakon nekog vremena ljudi će početi zaboravljati, takva im je priroda, pažnju će im, prije ili kasnije, odvući nešto što još uvijek ne znaju, a tvoja će tajna nestati, potpuno, upiti se, kao voda u pijesak. Naravno, tebi samoj ona neća biti tajna, već stvar koju svi znaju, ali su je zaboravili, više ne znaju da je znaju, ali će njima i sama sebi ostati tajnovita.”

Ulomak je to iz divne knjige Blagoslovljena koju su zajedno napisali Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen, a koji mi se učinio baš prikladnim za pisanje o filmu Štakori s plaže prikazanom na Human Rights film festivalu.

Priča je to o 17-godišnjaku iz Brooklyna čiji je život u potpunom rasulu: otac umire od raka, nema dobar odnos sa majkom i sestrom, ima prijatelje koji mu zapravo nisu prijatelji, a muči ga i činjenica da bi možda mogao biti gay. Frankie to smatra nečim sramotnim, nečim što treba skrivati čak i od samog sebe. Kako bi zaboravio na probleme obilato puši travu i uzima tablete, no i dalje ne može protiv svojih poriva. Znatiželja ga vodi na dating sajt na internetu, gdje dogovara susrete sa muškarcima starijima od sebe koje odvodi na skrivena mjesta na obližnjoj plaži. Istovremeno počinje i vezu sa djevojkom Simone koju je upoznao na jednom izlasku s društvom. Njegova tajna postaje sve teži teret…

Harris Dickinson (kada se njegovo ime pojavilo na odjavnoj špici neka se djevojka u publici glasno nasmijala) je mladi glumac od kojeg možemo dosta očekivati u budućnosti, sudeći prema tome kako se nosio sa ovom ulogom, bio je buntovan, sramežljiv i tako ranjiv iza krinke muževnosti koju mu nameće društvo u kojem se nalazi.

Kada bi svoju tajnu podijelio s nekim bilo bi mu mnogo lakše. No Frankie to još ne može jer nije naučio kako voljeti i prihvatiti sebe, živi život koji misli da treba, umjesto onoga koji stvarno želi, opterećen sramom i strahom. Težak je zadatak biti iskren, pogotovo prema sebi. Dok to ne postigne, Frankie će i dalje biti mali štakor koji zbog straha izlazi samo noću i hrani se otpacima s plaže.

08.12.2017. (16:53)

Igra velikih brojeva

Hrvoje Prpić: Predviđa se porast Bitcoina do 500.000 dolara

“Očekivao sam da će Bitcoin vrijediti 100.000 dolara za pet do deset godina, ali izgleda da će to biti već sljedeće godine. Prije mjesec dana oko milijun ljudi, a tad se otvaralo 30.000 računa dnevno, danas ih je 100.000 dnevno. Sad trenutno ja ne bih ušao u to. Izaći ću kad bude 100.000 dolara. Ljudi koji se razumiju u to predviđaju do 500.000 dolara”, rekao je poduzetnik Hrvoje Prpić o svom ulaganju u Bitcoin u razgovoru za Pressing N1 televizije. N1

08.12.2017. (16:48)

11 priča iz 2017. koje prokazuju životinje kriminalce

08.12.2017. (16:48)

Na Marjanu se otvara novi centar, jedna od atrakcija će biti i interaktivna projekcija Park-šume

08.12.2017. (16:48)

Kakva je perspektiva mladih na tržištu rada u RH?

08.12.2017. (15:50)

Grijalica – adventsko-prodajno-izložbeni projekt u Zagrebu od Ribnjaka do Britanca

08.12.2017. (15:46)

Grijalica – adventsko prodajno izložbeni projekt od Ribnjaka do Britanca

Na četiri lokacije u centru Zagreba; galerija R3a, cafe i galerija Razzmatazz, multifunkcionalan prostor Radiona 69 te art studio Lapo Lapo održava se alternativna verzija božićne prodaje – Grijalica.

Preko 40 hrvatskih kreativaca izlaže unikatne rukom izrađene predmete koji bi mogli biti idealan blagdanski poklon.

Izlagačko-prodajni postav otvoren je za posjetitelje svakodnevno od 12 do 20h, na svakoj od lokacija, sve do 23. prosinca 2017.

Osim prezentacije hrvatskog dizajna, organizirane su radionice izložbe, glazbene večeri, koncerti i program za sve uzraste.

Galerija R3A ugošćuje nezavisne streetwear brendove Kiosk, Wanted i Tire Calligraphy, Shoe Re Store custom tenisice, neobične Dmhmaestro terarije, unikatni nakit Angel&Eye i brojne druge umjetnike i brandove.

Osim prodajne izložbe, galerija organizira i nesvakidašnji performans CONSUME ME beogradskog umjetnika Tearzdrop koji će 20. prosinca dati sasvim novu perspektivu adventskom konzumerizmu, dok se ljubitelji radionica mogu okušati u origamiju ili pripremiti vlastiti kozmetički pripravak.

U Ilici 69, u dvorištu je Radiona 69, koja ugošćuje izlagače PMS, One With Nature, Shesna i Mano Cornuta… Osim toga tu su radionice, djeca mogu učiti pjevati s Franciskom Fis, s Artitude izraditi čudesna bića papier mache tehnikom i otkriti kako umjetnik Mane Mei sitotiskom radi čuda na odjeći i tekstilu.

Caffe i galerija Razzmatazz u Ilici 65 izlaže nakit Lumezi, LYRA i Werkstatt, Buried Clothes, Go Retro i Plus Minus modne poslastice, JuJu nosiljke za djecu, a navečer tamo glazbu pušta DJ Hrwoe.

U dvorištu Ilice 50 je studio LAPO LAPO koji predstavlja brendove Mala Arta keramika, drvene naočale Good Wood, minimalistički nakit THE ALL & JM, 47 ruksake i unikatne torbice Taške. Tattoo umjetnici BO Mademoiselle i Stefan Ćirić odlikavat će zainteresirane.

Sve skupa završava tulumom u Funk Klubu 23. prosinca.

08.12.2017. (15:33)

Najbolje Bitcoin mjenjačnice

08.12.2017. (15:17)

Zagrebački tunel Grič pokriven Vipnetovom 4G mrežom

08.12.2017. (15:07)

Zagrebački tunel Grič pokriven Vipnetovom 4G mrežom

Jedna od najatraktivnijih lokacija ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu, tunel Grič, od sada je pokrivena Vipnetovom superbrzom 4G mrežom.

Popularna zagrebačka podzemna atrakcija ovog se prosinca vratila u prošlost, u vrijeme Charlesa Dickensa i starog Zagreba, a do kraja adventa u njoj će osvanuti predimenzionirane dječje igračke i ostale božićne dekoracije. Kreativna scenografija nesumnjivo će privući veliki broj posjetitelja, kojima će od sada puni mobilni signal biti dostupan i pod zemljom.

Prema podacima Turističke zajednice Grada Zagreba, samo je u prosincu 2016. zabilježeno 94.573 dolazaka i 169.095 noćenja, što je porast od 34 posto u dolascima, odnosno 37 posto u noćenjima u odnosu na godinu prije. Prema nekim procjenama, gotovo 200 tisuća posjetitelja moglo bi ovaj prosinac i dio siječnja provesti uživajući na najsadržajnijem adventu do sada.

08.12.2017. (14:51)

Sporovozno

USKOK podignuo optužnicu protiv Sauche i Zeljko

USKOK je na Županijskom sudu u Zagrebu podignuo optužnicu protiv Tomislava Sauche i Sandre Zeljko, zbog počinjenja kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, prijevare, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, pomaganja u krivotvorenju službene ili poslovne isprave te krivotvorenja isprave. Okrivljenici su oštetili proračun za 590.098,55 kuna koje su međusobno podijelili. HRT

08.12.2017. (13:24)

Doimaju li se elitisti idiotima?

MAZ ima dobar tekst u kojem objašnjava što je to toliko problematično u libertarijanstvu te kako se slaže sa desnim populizmom. “Kada se politika orijentira na taj vojni prinudni tip moći, onaj drugi pol (medijske, akademske i kulturne ‘elite’) se svede na svoje ‘pravo’ institucionalno ranjivo mjesto. Doimaju se idiotima.”

08.12.2017. (12:56)

Pravda u ringu

Borbene Cholite – samouvjerene hrvačice s cilindar šeširima

Svjetska putnica i fotografkinja Tinka Kalajžić podijelila je s nama priču o Cholitama, hrvačicama koje su prava atrakcija u Boliviji. “Cholita paradira oko ringa i uzvicima nabrijava gledatelje. Približava se najglasnijoj grupi Izraelaca i prstom pokazuje na svoj obraz. Jedan od entuzijastičnih momaka joj se približava, a ona izmiče obraz i podvaljuje usne. Publika vrišti od smijeha, a momak se nelagodno crveni. U ring ulijeće njezina suparnica. Mješavina komične koreografije i cirkusa počinje. Miks akrobacija, zaigranih suprotstavljanja i ‘good girl/bad girl’ scenarija”, piše Tinka za Vox Feminae. Postoji i dokumentarac o njima, pogledajte ga ovdje.

08.12.2017. (12:31)

Pravni lijek

Zdravstvo: Je li Golužina tvrtka Aorta rupa u zakonu?

Iako nijedan zakon ne daje izričito pravo Hrvatskoj liječničkoj komori za osnivanje tvrtke, to joj se ni ne zabranjuje. Stoga se osnivanje tvrtke Aorta d.o.o. koju je Komora otvorila u srpnju može smatrati zakonitim dok se ne dokaže protivno. Tvrtka se između ostalog bavi iznajmljivanjem apartmana u centru Zagreba, organizacijom seminara, edukacijom te izdavaštvom. Poslovni

08.12.2017. (12:11)

Zbog utrke 10. prosinca zatvoren promet u centru Zagreba

08.12.2017. (12:10)

Rijeka: Mazivom zagadili Veli vrh, ugrožen i izvor vode Zvir

08.12.2017. (10:44)

Zbog utrke 10. prosinca zatvoren promet u centru Zagreba

Zbog održavanja trkačke utrke Zagreb Advent Run u nedjelju 10. prosinca doći će do izmjena regulacije prometa užeg gradskog središta. Ulica Isidora Kršnjavog, u kojoj su start i cilj utrke, bit će zatvorena za sav promet od 8 sati i 30 minuta do 12 sati i 30 minuta.

Ostatak rute utrke bit će zatvoren od 9 sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta, a riječ je o sljedećim ulicama: ulica Jurja Žerjavića, ulica Baruna Trenka, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg Nikole Šubića Zrinskog, Praška ulica do Trga Bana Jelačića, Ilica do Krajiške ulice Prilaz Đure Deželića, Ulica Andrije Kačića Miošića, Klaićeva ulica i Ulica Franje Hochmana.

U periodu od 9.10 do 11.30 sati bit će obustavljen tramvajski promet središnjim gradskim trgom, a linije koje obično prometuju preko Trga bana Josipa Jelačića vozit će preko Glavnog kolodvora. Turistički vlakić i Veseli božićni tramvaj će zbog utrke početi prometovati tek od 12 sati.

Autobusna linija 118 (Trg Mažuranića – Voltino) će u vremenu od 8 do 12.30 sat prometovati skraćeno, na relaciji od Voltinog do Ulice Božidara Adžije. Autobusi će sa stajališta u zoni Adžijine i Magazinske ulice polaziti 5 minuta kasnije u odnosu na uobičajeni raspored.

08.12.2017. (10:40)

BiH dobila domaću aviokompaniju Fly Bosnia

08.12.2017. (10:19)

Hackiralo Bendera

Ako vas je zahvatilo kriptonovčano ludilo i sa žarom u očima pratite koliko je svakog ranog jutra narastao Bitcoin, kupujete čim malo padne jer će sutra već vrijediti višestruko više, planirate rano umirovljenje ili ste već napustili posao kako biste se psihički pripremili za život milijardera… onda ovo nije tekst za vas.

Želim reći da vas razumijem. U svojoj široj familiji imam izvrstan primjer kriptogroznice: gospođa u mirovini pitala me da joj objasnim što su te neke „kompjutorske valute”, jer je njoj njena prijateljica (sličnih godina) nedavno rekla da je to super stvar i da zašto i ona ne bi, poput nje, ulagala u kriptovalute – jer je to bolje od dionica i svega.

One opreznije među nama zanimat će informacija o provali u NiceHash, online servis na kojem su zainteresirani mogli iznajmljivati svoju procesorsku snagu za rudarenje neke od milijardi kriptovaluta („… and counting”) ili je pak unajmljivati kako bi pojačali vlastite kriptomišiće.

U načelu, NiceHash je posrednik, middleman između ljudi koji žele prodati svoju procesorsku snagu i onih koji je žele kupiti. Pomalo Ostap Benderovski pristup: „ideje naše, benzin vaš”; no, ništa loše u tome. I to je vrsta biznisa, dapače mudrog: u vrijeme (one prave) zlatne groznice obogatili su se tek rijetki sretnici, dok su ostali izgubili – ali ne svi: trgovci koji su prodavali opremu za rudarenje su više ili manje svi lijepo, ne spektakularno ali lijepo zaradili. Tako i ovo posredništvo, zapravo dobro osmišljen i relativno siguran posao, prihod bez rizika, epitom trgovine. Drugi rade, oni nadziru, raspodjeljuju i čuvaju.

I sve je to lijepo dok se ne dogodi cyberkriminal: provala. Ne tako spektakularna kao pljačka prave banke, sa pucnjavom, jurnjavom i prevrtanjem vozila u plamenu, ali provala koja je lopovima uprihodila (trenutno, obzirom da vrijednost Bitcoinu raste) potencijalnih 73 milijuna dolara.

Netko je ušao, prebacio preko 4500 BTC-a na svoj račun i u pet minuta postao kriminalno bogat.

Ti Bitcoini, baš kao i novac banke, nisu vlasništvo NiceHash-a, već onih rudara koji su iznajmljivali ili unajmljivali procesnu snagu, a tvrtka je bila samo posrednik. Kad opljačkaju banku, opljačkali su novac ljudi koji su ga banci povjerili na čuvanje.

No, banke su osigurane protiv takvih događaja; uvijek kad su u pitanju velike sume (pogotovo tuđeg) novca, mudro je osigurati se od neželjenih događaja. To košta (i uvrštava se u troškove koji se kasnije lijepo prebace na korisnike), ali pri nastupu štetnog događaja spašava glavu. Plus, banke su obavezne osiguravati se.

NiceHash je 2015. godine na svojim stranicama imao podatak o tome da surađuju sa tvrtkom BitGo koja, tvrdili su, u potpunosti osigurava sredstva u digitalnom novčaniku.

E, tu je problem. BitGo je tvrtka koja jest velika, respektabilna, možda i ozbiljna – ali to nije niti banka, niti osiguravajuća kuća. Riječ je o tehnološkoj tvrtci koja pruža određene usluge, i među njima jest način osiguranja digitalnog novčanika, a sama kupuje (pravo) osiguranje od ozbiljne osiguravajuće tvrtke.

BitGo ima određene sličnosti sa „starim” novčarskim sustavom jer osigurava do 250.000$ po novčaniku, plus 1% osigurane svote za veća osiguranja. No, ista tvrtka već je imala „nezgodu” sa Bitfinex provalom, unatoč hvaljenom sigurnosnom rješenju. No, valja napomenuti i kako se BitGo izvlačio od osiguranja zbog toga što je šteta nastala nepažnjom klijenta.

Ta je krađa tad skoro uništila Bitfinex koji je razmišljao čak i o raspodjeli gubitka među ulagačima koji nisu pokradeni, ali su se na kraju izvukli sa mnogomjesečnom otplatom ukradenog novca, dok svi gubitci nisu pokriveni.

Koliko, u takvom razvoju događaja, NiceHash može očekivati pokriće kroz BitGo? Sudeći prema objavi na službenoj Facebook stranici, moglo bi biti čupavo. Iako se u video poruci (neka mi nitko ne zamjeri, ali poprilično amaterskom pokušaju kontrole štete – javite se, fantje, znam odlične PR stručnjake koji bi ovo pokrili daleko kvalitetnije) spominje iznimno sofisticiran hackerski napad (o čemu imam svoje neko mišljenje), problem bi mogao nastati ispostavi li se da je riječ o trivijalnom sigurnosnom previdu u sustavu ili nekoj drugoj ne-baš-tako sofisticiranoj tehnici, u kojem slučaju bi BitGo mogao raditi probleme oko osiguranja, a pitanje je da li bi NiceHash mogao ponoviti otplatu na način kako je to odradio Bitfinex.

No, ono što želim ovdje napomenuti nešto je posve drugo: kriptovalute su česta meta (uspješnih) cyberkrađa. I to je ono što vam evangelisti kriptovaluta i proroci novog financijskog doba neće reći. Digitalni novac krade se relativno često, i krade se u velikim količinama. I ne dobiju svi pokradeni svoj novac nazad.

Dakako, o tome se ne priča jednako kao što ni banka potencijalnim novim klijentima ne priča o mogućnosti da bude opljačkana, ili da krah novčarskog sustava spriječi klijenta u podizanju vlastitog novca, ili o nekoj trećoj, malo vjerojatnoj ali ipak realnoj strahoti.

Tako i kriptovalute: sve što u novinama možete o njima pročitati su fenomenalne priče o nevjerojatnom rastu i sretnoj budućnosti u kojoj će svi koji sad ulože biti multimilijunaši, ako ne i multimilijarderi, bez oranja i bez kopanja: sjediš, i na monitoru samo pratiš kako se automatski bogatiš.
Ono ružno vam nitko neće ispričati.

Jer, ne zaboravite: kriptovalute nisu regulirano tržište, već Divlji Zapad, i to u vrijeme zlatne groznice. Svašta se tamo može naći. Postoje dobri razlozi zašto su novčarske institucije tako snažno regulirane i nadzirane, upravo zato da se znaju pravila i da se zna što se čini u kojem trenutku, uključujući tu i izvanredne situacije.

U nereguliranom kripto svijetu, takve regule su vrlo slabe ili nepostojeće, što omogućuje veliku plastičnost tog tržišta, ali pritom i veliku nestabilnost i nesigurnost – puno veću od „klasičnih” novčarskih institucija.

Zato, pamet u glavu. Ne želim sugerirati niti da se bavite, niti da se ne bavite kriptovalutama. Odlučite sami. Pripazite samo na jednu stvar: kad vam netko krene prodavati priču, obavezno si dajte truda provjeriti i drugu stranu te medalje. To često zna biti naporno, ali jednako često i spašava od gubitka novca.

Jednoj stvari ne vjerujte: ne postoji sustav koji generira vrijednost na osnovu samog sebe; stariji će se sjetiti i domaćeg buma vrijednosnica kojima je vrijednost rasla bez obzira na poslovne rezultate tvrtke koja je izdala vrijednosnicu, a sjetit će se i kako je to završilo. Budite jako oprezni na benderovska obećanja o bilo kakvom bogatstvu preko noći, a da to ne uključuje ispunjavanje listića lutrije.

Najzad, u svjetlu gore opisanih sigurnosnih problema, jedan savjet od srca: nemojte koristiti aplikacije za financijsko poslovanje na mobilnim uređajima, kao niti bilo koji drugi softver koji čuva neke vama drage i vrlo tajne podatke, ako oni sami nisu čvrsto zaštićeni na način koji nije ovisan o platformi na kojoj se nalazi.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

08.12.2017. (08:54)

Moj TV podsjetnik

Šest programa petkom

13:34 Kristinin davni Božić (6.4), HTV2
18:00 Ledeni planet: Himalaja – dom snijega, HTV3
18:49 Ikone 20. stoljeća: Bob Hope, HTV2
20:05 Kraljica (7.3), HTV1
20:05 Sam u kući 3 (4.3), RTL
21:46 Vojvoda i vojvotkinja od Windsora, HTV1
22:15 Ta luda ljubav (7.4), NovaTV
22:15 Pravi čelik (7.1), RTL
23:25 Igra (7.1), HTV3
00:40 Krvavi dijamant (8.0), NovaTV
01:00 Dredd (7.1), RTL
01:35 Deveti dan (7.1), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

08.12.2017. (08:30)

Pohvalno

Hrvatska druga na listi 10 najglupljih zemalja na svijetu

Prema anketi na internetskoj stranici Thetoptens.com Hrvatska je, prema mišljenju glasača iz cijelog svijeta, druga najgluplja zemlja na planeti. Na neslavnoj listi ispred Hrvatske samo je SAD. Zašto smo glupi? Zato jer imamo lijepu zemlju koju siromaše političari, a ljudi uvijek glasaju za istu lošu vlast, smatraju glasači. Buka

08.12.2017. (08:10)

Dali ljudi

Crkvama u Hrvatskoj iz proračuna isplaćeno 1,123 milijarde kuna

U tri godine (2014., 2015. i 2016.) vjerskim zajednicama ukupno je isplaćeno 1,123 milijarde kuna iz proračuna koji se puni novcem svih građana – i vjernika i nevjernika. Očekivano, najviše novca u tom razdoblju dobila je Katolička crkva – 1,066 milijardi kuna. Srpska pravoslavna crkva dobila je iz državnog proračuna 27,692 milijuna kuna, a Islamska zajednica 8,439 milijuna. Ostatak novca isplaćen je na račune još 13 vjerskih zajednica. T-Portal

08.12.2017. (07:00)

Unutra, a vani

Opet gužve na granici sa Slovenijom: Uvodi se popisivanje putnika

Na graničnim prijelazima šengenskog područja uvodi se novi elektronički sustav za registraciju ulazaka i izlazaka državljana zemalja koje nisu članice EU-a. Sustav će pohranjivati podatke o datumima ulaska i izlaska, a Hrvatska ga neće još koristiti jer nije članica šengenskog prostora. Slovenija i Hrvatska upozoravaju zato EU na moguće gužve na graničnim prijelazima između ovih dviju država. Novi list

08.12.2017. (06:00)

Sponzorirana vijest

Vikend škola skijanja za djecu i odrasle na Sljemenu s uključenom opremom za 399 kuna

Ski škola Sport4you organizirat će svakog vikenda u periodu od 20. siječnja do 11. ožujka školu skijanja na Sljemenu i to za samo 399 kuna za period od dva dana. U ponudu je uključen i najam skijaške opreme te uporaba školske žičare. Ski škola je osobito ponosna na svoj poligon i ograđeni koridor koji sadrži mini ski lift, razne rekvizite za učenje kroz igru, razglas za muziku te mnoga druga pomagala kako bi se škola vodila na najprofesionalniji način. Dokaz svemu je i verificiran program škole skijanja za djecu predškolske dobi. Usluge škole često koriste i odrasli, koji uz vrsne instruktore brzo savladavaju nova znanja. Ponuda dana…