11/12/2017 - Monitor.hr
11.12.2017. (23:07)

Iz coacheve bilježnice

Savjet business coacha o definiranju ciljne skupine: (Dis)kvalifikacija

Pristup definiranja ciljne skupine modelom “stanite u njihove cipele” je uobičajen pristup koji rijetko isporuči ispravne rezultate. Razlog tome je što se ne može dovoljno realno procijeniti “koja emocija ih pokreće” i “kako bi trebala izgledati komunikacijska poruka koja će ih pokrenuti”, savjetuje business coach Goran Blagus. Monitor.hr

11.12.2017. (23:30)

Sad samo prema dole

Znanstvenici: Razvoj čovječanstva dosegnuo vrhunac

Znanstvenici s pariškoga Sveučilišta Descartes vjeruju da je ljudski rod dosegnuo svoj vrhunac, da se upravo kreće preko svojih mogućnosti te da je čovjekov napredak u opadanju. Stoga se očekuje sve manje rekordnih postignuća i rezultata. Smatraju i kako će najveći izazov stoljeća biti zaštita okoliša od zagađenja. N1, New Atlas

11.12.2017. (23:17)

Video: Glumačka postava novog Star Wars filma odgovara na pitanja

11.12.2017. (23:14)

(Dis)kvalifikacija

Među top 5 zabluda nedovoljno iskusnih poduzetnika je stav kako su SVI ljudi njihovi potencijalni korisnici ili ako žalite blaži oblik “bolesti” – “ma znam da su to tvrtke s max. 15 zaposlenih iz cijele regije i imaju XYZ problem”.

Ciljna skupina, avatar, Bill ili Đuro po naški, Jenny ili Đurđica po naški i slični izrazi za definiranje krajnjeg klijenta / konzumenta samo su neki od naziva koji super zvuče kada se ekipa nalazi na radionici i u svoje papire zapisuje “tko je onaj koji će kupiti uslugu”.

Pristup definiranja ciljne skupine modelom “stanite u njihove cipele” je uobičajen pristup koji rijetko isporuči ispravne rezultate. Razlog tome je što se ne može dovoljno realno procijeniti “koja emocija ih pokreće” i “kako bi trebala izgledati komunikacijska poruka koja će ih pokrenuti”.

Naravno, to nije razlog za očajavanja i odustajanje od definiranja ciljne skupine, no svakako treba uzeti u obzir da bi uz tu tehniku trebalo uključiti i druge modele (dis)kvalifikacije ciljne skupine.

Upitnici / kvizovi su izrazito dobar smjer (detalje možete naći u jednoj od prijašnjih kolumni), no danas bi istu tu tehniku prikazao kako je možete koristiti i kod prodaje.

Tehnika se sastoji od toga da svog potencijalnog klijenta “provučete” kroz niz pitanja prema kojima ćete prepoznati je l’ on kandidat za postati klijent (iskusne ninje prodaje znaju ovaj korak pod nazivom qualification).

U nastavku dajem jedan vrlo jednostavan upitnik koji možete već danas iskoristiti:

  1. Nalazite li se trenutno u situaciji gdje Vam je potrebno naše rješenje?
  2. Treba li Vam rješenje u kraćem roku od x mjeseci?
  3. Jeste li predvidjeli (xyz) budget za rješenje?

Ako je barem na jedno od ovih pitanja odgovor NE, tada to nije potencijalni klijent koji ima NAJVEĆI PRIORITET vaše pažnje. On je tek u fazi istraživanja i tako ga trebate tretirati (informirati), dok vam je onaj koji je na sva pitanja odgovorio s DA prioritet s najvećom vrijednošću.

Ova izrazito jednostavna tehnika (dis)kvalifikacije može vam učiniti iznimno veliku razliku u uspješnosti poslovanja ali i na razinu vašeg stresa i frustracije, te dok je dobro svladate možete je unaprijediti dodatnim pitanjima i uvjetima. No to je već jedna druga priča.

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:



Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

11.12.2017. (23:14)

Povijest kimona

11.12.2017. (22:45)

Zanimljiv Instagram: View From 30,000 Feet

11.12.2017. (21:47)

El Loco

Komentar: Biznismen Trump se preračunao

“Trump naravno zna da se ovdje ne radi samo o statusu glavnog grada Izraela, već i o činjenici da njegovim potezom u oduvijek zajedničkom, svetom gradu tri velike monoteističke religije, judaizam ostaje domaći kod kuće, a kršćanstvo i islam postaju podstanari. Ili se sutra moraju i iseliti odatle. Rezolucije UN-a tako više ne važe, a tzv. palestinsko pitanje definitivno nestaje. Bezmalo pola planete, kršćani i muslimani, ovakvom odlukom bivaju poniženi. I sve bez posljedica? Teško. Na kojoj osnovi i procjeni svjetske realnosti Trump ovo radi? Da li samo zaigran silom ili jer misli da radi dobar posao s velikim profitom i malim rizikom”, piše Zlatko Dizdarević. Novi list

11.12.2017. (21:16)

S lukom

Sasvim drugačiji savjeti za kuhanje

Satirički The Onion na svom se YouTube kanalu šali na račun popularnih savjeta za kuhanje kojima internet obiluje. U jednom videu ismijavaju navodno brze recepte koji zapravo trebaju mnogo posla, a u drugom videu na uvredljiv način prezentiraju kako napraviti omlet. Metafilter

11.12.2017. (20:50)

Neki imaju i avion

O klimatskim promjenama: Nismo svi u istom čamcu

“Kada razmišljamo o klimatskim promjenama ponekad zamišljamo sliku tonućeg čamca u kojem se svi nalazimo. No poanta je da zapravo nismo svi u istom čamcu. Dok su jedni u velikom čamcu, drugi se nalaze u vrlo malenom čamcu. Jedni su u motornom čamcu, dok su drugi bez motora. Postoje i oni kojima preostaje tek plivati. Također, neki posjeduju avion i mogu preletjeti katastrofu. Trebali bismo politizirati pitanje klimatskih promjena te jasno razlučiti tko mora preuzeti glavninu odgovornosti jer krivica ne leži na ljudskoj vrsti u cjelini”, kaže u intervjuu za Slobodni Filozofski ekološki ekonomist Giacomo D’Alisa, koji sutra, 12. prosinca gostuje u Zagrebu.

11.12.2017. (19:48)

Sve je to predstava

Redatelj Paković: Imam pravo na propovijed ništa manje no svećenik

“Imam pravo na propovijed ništa manje no svećenik. Obojica koristimo javni prostor i javno vrijeme za djelovanje i obraćamo se publici, s tom razlikom što ja želim u publici probuditi javnost, a svećenik čini suprotno od toga ― eutanazira javnost, taleći publiku u pastvu iliti stado da bleji u horu pokorno. Pardon, u pokori”, kaže kazališni redatelj Zlatko Paković u intervjuu za MAZ. Govori i o svojoj predstavi Othello koja je nedavno prikazana u Zagrebu.

11.12.2017. (19:17)

Šonje: Zablude o rastu minimalne plaće

Opraštanje dijela doprinosa je zapravo subvencija – uzimanje od dobrih poduzeća i davanje lošijima. I intuitivno je jasno da je smanjenje doprinosa samo za minimalne plaće poticaj onima koji isplaćuju najmanje plaće (jer ostali nastavljaju plaćati redovite doprinose). Drugim riječima, radnici će ovom mjerom dobiti više zbog toga što država potiče njihovo (slabo produktivno) poduzeće. Trošak ove subvencije procjenjuje se na 245 milijuna kuna godišnje. Najveći dio se odnosi na manje uplate HZZO-u za financiranje javno-zdravstvenog sustava. Taj manjak će morati nadoknaditi netko drugi. Express

11.12.2017. (18:50)

Slatka šetnja

Sweetmas – aplikacija koja preporuča slastičarnice u Zagrebu

Mobilna aplikacija Zagreb Be There ima novu rutu nazvanu Sweetmas, a koja turistima preporuča lokacije na kojima se može pojesti nešto slatko. Rutu je osmislila hrvatska majstorica slastičarstva Petra Jelenić. U ruti je izdvojeno sedam slatkih lokacija: slastičarnice Cukeraj, Orijent, Time, Medenko (Cafe u dvorištu), 041, lokal Vis à Vis by Vincek i pekarnica Korica. Agrobiz

11.12.2017. (18:20)

Nestaje

Pijesak kao nova nafta

Pijeska ima posvuda: u pasti za zube, žbuci, posuđu, keramici, staklu, bocama pa sve do čipova koji upravljaju našim pametnim telefonima i automobilima. Čini se kako pijeska ima u izobilju, no on sve više nestaje. Najveći ‘žderač’ pijeska je građevinska branša koja pijesak treba za blokove, beton i asfalt. Samo jedna obiteljska kuća ‘proguta’ 200 tona pijeska, a kilometar autoceste 30.000 tona. Pijesak tako postaje nova nafta. Deutsche Welle

11.12.2017. (17:50)

Protiv industrije

Magija kratkih filmova Andyja Warhola

Preispitujući moć filma kao medija, a istovremeno i izjednačavajući i miješajući nisku i visoku kulturu, Warhol ruši tabue i igra se tehnikom i realnošću. Postavljanjem na platno aktivnosti kao što su: ljubljenje, spavanje, objedovanje i to s minimalno budžeta, s oskudnom scenografijom, bez tona i boje, u upitan položaj postavlja cijelu holivudsku mašineriju, piše Kultiviši se, o kratkim filmovima Andyja Warhola.

11.12.2017. (16:50)

Traži se akcija

Javna rasprava o prikupljanju i naplati otpada u Zagrebu

Zelena akcija poziva sve građanke i građane da pošalju svoje komentare na prijedlog Odluke o prikupljanju i naplati odvoza otpada u Zagrebu koji se nalazi na javnoj raspravi do 16. prosinca. Ukoliko Odluka bude usvojena u predstavljenom obliku, neće doći do potrebnog povećanja odvojenog otpada te će se Zagrepčanima i dalje naplaćivati nepravedni mjesečni računi. Potrebno je da se svi uključe i zahtijevaju spremnike za odvajanje i pravednu naplatu po količini. Uključiti se možete ovdje.

11.12.2017. (16:03)

Malo znanosti o mozgu: Ljudi teško odustaju od lošeg plana zato što promjena zahtijeva puno energije mozga

11.12.2017. (15:59)

Korisnici American Expressa od idućeg travnja neće morati ništa potpisivati kako bi kupili nešto

11.12.2017. (15:54)

Seksualno napastovanje: Žene se slažu da se mora kazniti, ali nisu sigurne koliko strogo

11.12.2017. (15:24)

Cinema Arabia

Saudijska Arabija iduće godine otvara kina

Saudijska Arabija ukida zabranu kina koja je trajala tri desetljeća – ministarstvo kulture i informacija odmah počinje izdavati dozvole, a očekuje se da će prva kina biti otvorena u ožujku 2018. Ova je mjera dio projekta Vision 2030 kulturnih, socijalnih i ekonomskih reformi princa Muhameda bin Salmana. Konzervativno muslimansko kraljevstvo imalo je kina do 1970.-ih kad su klerici nagovorili vlasti da ih zatvore. I sad veliki muftija Šeik Abdul Aziz ibn Abdul Al aš-Šeik kaže da će kina narušiti moral. Telegraph

11.12.2017. (15:06)

Djeca biraju maskotu Olimpijade u Tokyju 2020.: Organizatori izabrali 3 finalna para, službenu maskotu odabrat će isključivo klinci

11.12.2017. (14:52)

Najveći uspjeh u neurodegenerativnim bolestima unazad 50 godina: Greška koja izaziva Huntingtonovu bolest ispravljena po prvi puta uspješno smanjivši razine toksičnih proteina u mozgu, sad je moguće da bi se ovu smrtonosnu bolest moglo i zaustaviti

11.12.2017. (14:48)

Peti najveći požar u povijesti Kalifornije: Samo u jednom danu se proširio na 50.000 hektara, dosad izgorjelo 230.000 hektara (930 kvadratnih kilometara)

11.12.2017. (14:40)

Finala od osmine

Završnica Lige prvaka: Barcelona na Chelsea, Real na PSG

Barcelona će igrati protiv Chelsea, Juventus protiv Tottenhama, a Real protiv PSG-a u osmini finala Lige prvaka. Manchester City ide na Basel, Manchester United na Sevillu, Liverpool na Porto, Šahtar na Romu, a Bayern na Bešiktaš. Prve su utakmice 13. veljače, finale 26. svibnja u Kijevu. ESPN

11.12.2017. (14:34)

Kritičari hvale novi film ‘I, Tonya’ o umjetničkoj klizačici Tonyi Harding čiji je trener poslao siledžije njenoj glavnoj suparnici Nancy Kerrigan da joj slome noge

11.12.2017. (14:28)

Treba nam što više periferije kako bi mogli raspoznati centar – o zbirci poezije sisačkog pjesnika Siniše Matasovića, koja ima "dobar građansko-participativni potencijal"

11.12.2017. (14:23)

Djeda Šef

Božićnicu očekuje 70% radnika

Ove godine božićnicu očekuje 70% hrvatskih radnika, što je 10% više nego prošle godine, pokazuje anketa servisa Moj posao. Većina očekuje novac (66%) i to u prosječnom iznosu od 1.673 kune što je za 21% više nego prošle godine. Najčešća božićna želja – novi posao! Monitor.hr

11.12.2017. (14:13)

Božićnicu očekuje 70% radnika

Ove godine božićnicu očekuje 70% hrvatskih radnika, što je 10% više nego prošle godine, pokazuje anketa servisa Moj posao. Ispitanici koji ne očekuju ‘blagdansku’ nagradu kao razlog njenog izostanka navode politiku tvrtke (48%) i loše poslovne rezultate (16%).

Većina ispitanika, kao i dosadašnjih godina, očekuje novac (66%) i to u prosječnom iznosu od 1.673 kune što je za 21% više nego prošle godine. Bon za kupovinu ove godine očekuje 17% ispitanih, dok ih se 15% nada poklon paketu. U najvećoj mjeri božićnicu očekuju zaposlenici državnih tvrtki (83%) i institucija (88%), a u najmanjoj mjeri zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (65%). Božićnici se nada 76% ispitanika zaposlenih u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu.
Božićnici se najviše nadaju zaposlenici srednje velikih (85%) i velikih (74%) tvrtki, a u najmanjoj mjeri, kao i prošle godine, zaposlenici malih tvrtki (62%).

Prošle godine božićnica od 1.154 kune

Prošle godine božićnicu je dobilo 68% ispitanika ankete, što je nešto više nego prethodne godine kada je 53% ispitanika bilo nagrađeno božićnicom. Tim ispitanicima božićnica je u najvećoj mjeri isplaćena u novcu (82%) i to u prosjeku 1.471 kunu, što je za čak 27% više nego 2015. godine kada je prosječna božićnica iznosila 1.155 kuna. Bon za kupovinu primilo je 28% zaposlenih, a 9% ih je dobilo poklon paket.

Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?

Ove godine 52% ispitanika navodi da je božićnica dobra volja poslodavca, dok je u 2016. to smatralo 55% ispitanika. I dalje visokih 48% ispitanika smatra kako je božićnica pravo radnika i zamjera poslodavcu ukoliko ju ne isplati. Da je božićnica ‘pravo radnika’ najviše smatraju zaposlenici institucija (65%), a tog su mišljenja najmanje zaposlenici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (32%). Ispitanici zaposleni u malim tvrtkama u najmanjoj mjeri smatraju kako je božićnica ‘pravo’ radnika (45%), dok isto smatra 49% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama.

Najbolje novac, ali dobra je i zahvala

Uvjerljivo najdraža vrsta nagrađivanja krajem godine je novčana nagrada koju bi odabralo 84% ispitanika. Za 6% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi ih isto toliko (6%) rado dobilo poklon paket. Bon za kupovinu proizvoda druge tvrtke odabralo je 3% ispitanika, a 1% ih je odabralo bon za kupovinu proizvoda vlastite tvrtke.
Ispitanici smatraju da bi adekvatna božićnica u prosjeku trebala iznositi 1.845 kuna, što je 18% više nego prošle godine i 10% više od prosječne božićnice koja se očekuje ove godine (1.673 kune).

Božićnica – za osnovne životne troškove

Gotovo polovica ispitanika (41%) božićnicu bi iskoristili za podmirenje osnovnih životnih troškova, dok bi njih 23% obavili kupnju božićnih darova. Čak 12% ispitanika bi božićnicom zatvorili dugovanja, 16% bi sebi nešto priuštili.

Božićna želja – novi posao

Na pitanje što si najviše žele, a da je vezano uz posao i karijeru, 31% ispitanika odgovara da želi (novi) posao. Napredovanje priželjkuje 22% ispitanika, a 11% ispitanika želi poboljšanje poslovanja tvrtke u kojoj trenutno rade. Pokretanje vlastitog posla želja je za 15% ispitanika, a dodatno usavršavanje za njih svega 6%. Zadržavanje postojećeg posla želi svega 4% ispitanika, što je značajno manje nego prošle godine kada je to željelo 12% ispitanika, što upućuje na stabilizaciju na tržištu rada.

11.12.2017. (13:31)

Naša borba

Uspjeh aktivista: Šest upornih majki natjeralo Sabor na antipedofilski zakon

Niti tri mjeseca od prvog školskog sastanka, šest Riječanki okupljenih u inicijativu roditelja s Kozale uspjelo je, van svih očekivanja, u saborsku proceduru progurati svoj prijedlog antipedofilskog zakona. Zakon bi u prvo čitanje trebao već početkom sljedeće godine, a očekuje se da bi već sredinom 2018. mogao stupiti na snagu, piše Novi list o radu i uspjehu šest upornih žena.

11.12.2017. (13:25)

Nema zime

Rover Opportunity preživio zimu na Marsu, osmu po redu

NASA je poslala rovere Spirit i Opportunity na Mars s nadom da će preživjeti ondje 90 marsovskih dana (malo više nego 90 zemaljskih dana), a Opportunity je još uvijek aktivan i proučava Crveni planet, gotovo 14 godina nakon što je onamo sletio (Spirit zaglavio u tlu 2009.). Voditeljima projekta tvrdili su da roveri neće preživjeti zimu na Marsu, mračnu i hladnu, no Opportunity je upravo, od listopada do studenog, prošao svoju osmu marsovsku zimu (godina ondje traje 687 dana). Spirit kao i Opportunity na Marsu pretražuju tlo u potrazi za vodom. Ovdje NASA-in sajt misije na Mars, ovdje fotografije s rovera. Space.com

11.12.2017. (12:57)

Kritični pogodak

Filmska kritika: ‘The Florida Project’ – divota i noćna mora odrastanja na margini društva

Šest film nezavisnog redatelja Seana Bakera ‘The Florida Project’ prikazuje zajednicu “polu-beskućnika, fenomena američkog kapitalizma, ljudi čija je životna situacija takva da žive po ušljivim motelima i svakog dana mogu završiti na ulici”, a snimljeno iz perspektive djeteta. “Najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine”, piše Monitorov kritičar Marko Stojiljković koji ga je pogledao na upravo završenom Human Rights Film Festivalu u Zagrebu. Monitor.hr

11.12.2017. (12:43)

‘The Florida Project’: Divota i noćna mora odrastanja na margini američkog društva

Možda zvuči otrcano kao formulacija koja se ponavlja svako malo za nekog od američkih indie filmaša, ali Sean Baker je jedan od najzanimljivljih autora na toj sceni strpljivo gradeći karijeru na pomalo neujednačenim, a opet vrlo dobrim filmovima koji popravljaju utisak svakim narednim gledanjem, držeći se nekakvih osnovnih postulata u svom autorskom postupku (poput obilate upotrebe naturščika), menjajući ponešto u procesu i učeći se iz filma u film. Baker je jedan od retkih autora koji margini pristupa kako treba, sa srcem i sa pogledom iznutra, a ne sa sažaljivim simpatijama s visoka, i koji u takvoj situaciji može i želi pronaći nešto lepo i iskreno poput nekog neobičnog prijateljstva kao možda jedinog načina da se pregura život. ‘The Florida Project’, prikazan na upravo završenom Human Rights Film Festivalu u Zagrebu, njegov je šesti film i do sada najcelovitiji i najbolji film.

Nakon sirovih tinejdžera (‘Four Letter Words’), ilegalnih imigranata (‘Take Out’), uličnih prevaranata (‘Prince of Broadway’), porno-zvezda u pat-poziciji (‘Starlet’) i transrodnih prostitutki (‘Tangerine’), sada je u fokusu milje polu-beskućnika, fenomena američkog kapitalizma, ljudi čija je životna situacija takva da žive po ušljivim motelima i svakog dana mogu završiti na ulici. Oni su se u toj situaciji našli iz različitih razloga, neki su odrasli u sličnom okruženju, neke je dotukla poslednja kriza, neke druge je neka prethodna kriza ugurala u milje “working poor”, radničke sirotinje, ljudi koji nisu u socijalnom sistemu, ali ne mogu zaraditi dovoljno za život. Zajedničko im je, pak, to da u početku misle da su na korak od toga da se izvuku, ali kako vreme prolazi shvataju da je njihova “trenutna situacija” zapravo permanentna i da može samo ići na gore.

To, naravno, važi za odrasle ljude dok su deca toga blaženo nesvesna i aspekt prijateljstva se u ovom filmu vrti oko njih. Za njih je frustrirajuća činjenica da se moteli u kojima žive nalaze u poslovnoj zoni oko mesta iz snova, Disney Worlda nadomak Orlanda na Floridi, ali da oni tamo nikada nisu bili i ne mogu otići. Sa druge strane, mogu se igrati oko bazena, na livadama, blizu autoceste, po sobama u koje im je, kao, zabranjeno da ulaze, mogu žicati za hamburger i sladoled, mogu smišljati i izvoditi pakosti kao što su mrtva riba u bazenu (“samo sam htela da je oživim”, kaže devojčica), isključivanje struje u celom motelu (čisto da vide šta će se dogoditi) ili čak nešto ozbiljno i granično sociopatski kao što je spaljivanje napuštenih kuća preko ceste. Tako će zvezda filma iz čije perspektive sve i posmatramo Moonee (igra je Brooklynn Prince sa sigurnošću buduće filmske dive i neverovatnim talentom) i njen drugar Scooty (Rivera) upoznati svoju novu potencijalnu žrtvu Jancey (Cotto) tako što će pljuckati na auto njene bake koja je odgaja. Zašto? Može im se, a ona živi u drugom motelu. Oni će, međutim, postati prijatelji kada im se Jancey pridruži u pranju auta čime su zapravo kažnjeni. Jer deca to tako rade.

Primetimo samo da to nisu nekakva uglavnom dobra deca, neke simpatične male barabe koje rade bezazlene nestašluke. Ne, ta deca itekako znaju biti sebična i surova, bezobrazna i snalažljiva, bezosećajna, egocentrična, zahtevna i nekako divlja. Za šta ona ni u kom slučaju nisu sama kriva, već “zasluge” pripadaju odraslima, njihovim roditeljima i starateljima. Koji su, pak, i sami zauzeti dnevnim preživljavanjem koje varira od mukotrpnog rada preko varanja slučajno zalutalih turista do prostitucije. S kim i kako odrastaju, ni ta deca nisu mogla bolje ispasti.

Mada bi opet bilo krivo svu muku svaliti na njihove starce jer ni oni uglavnom nisu krivi za situaciju u kojoj su se našli i da imaju vremena da na njih paze i da ih odgajaju, oni bi to činili. I ovako čine sve što je u njihovoj moći da ih zaštite i nahrane dok im život stalno postavlja nove prepreke i njihove greške su nenamerne, iskrene i ljudske. Što, opet, ne znači da njihovo ponašanje koje navodno nema veze sa decom neće ostaviti posledice na istu tu decu. Kako će Moonee razumeti zašto se njena majka Halley (sjajna Bria Vinaite) posvađala sa Scootijevom majkom pa se ona ne može igrati sa svojim drugarom. Kako će razumeti kada je mama otera u kupatilo jer joj dolazi “prijatelj” i gde sve njena mama tačno greši. Njihova ljubav je obostrana i bezuslovna, a Moonee može samo kopirati svoju majku svesno ili nesvesno, bez ikakve ideje da će je upravo to uvaliti u neprilike u budućnosti.

Možda bi, sa druge strane, njenoj mami i drugim mamama bila potrebna nekakva roditeljska figura koju će dobiti u obliku menadžera Bobbyja (Willem Dafoe, apsolutno idealan za ulogu koju igra) koji održava ravnotežu između tih nesrećnih ljudi kojima želi pomoći u granicama svojih mogućnosti i slučajno zalutalih ili niskotarifnih turista koji u taj kraj dolaze. To, međutim, ne znači da i on nema svojih briga i da je njegovo strpljenje bezgranično, kao i njegove mogućnosti balansiranja. On je menadžer, nije vlasnik, a ponekad mu je posao takav da popravlja fasadu ili da promeni madrac pun stenica.

‘The Florida Project’ nije film radnje, koliko je film stanja i otuda taj dugački, detaljni opis. On se dešava na ograničenoj teritoriji oko motela tokom jednog dugog toplog leta koje deci znači igru, a odraslima muku i ta dva osećaja se ritmično smenjuju. Nevolja naprosto čeka iza ugla. To opet ne znači da je ‘The Florida Project’ statičan ili, daleko bilo, dosadan, upravo suprotno, epizodična, “slice of life” struktura mu paše i Bakeru ostavlja dovoljno slobode da se poigrava sa pričom, tehničkim aspektima poput rakursa (koji ovde uglavnom simulira vizuru deteta) i glumcima u glavnim i epizodnim ulogama, profesionalcima i naturščicima, što i inače čini.

Ovde je relativna novost glumac visokog profila poput Willema Dafoea u relativno velikoj ulozi, kao i cameo-pojavljivanja etabliranih američkih indie-glumaca poput Caleba Landryja Jonesa i Macona Blaira, kao i Karrena Karaguliana sa kojim je sarađivao u ‘Tangerine’. Zato su neprofesionalne glumice Bria Vinaite kao Halley i mala Brooklynn Prince kao Moonee, za Bakera očekivano, odlične i zaista bi mogle samo na osnovu ovog filma izgraditi karijeru u bližoj budućnosti.

Opet, bilo bi neodgovorno tvrditi da je ‘The Florida Project’ savršen film jer mu se nekoliko stvari ipak može zameriti. Jedna je trajanje i ponavljanje sličnih motiva kojima se ono postiže. To je donekle dramaturški opravdano stvaranjem ugođaja kako se dani koji se nižu ne razlikuju puno međusobno i to bi trebalo biti jasno već nakon par repeticija. Srž tog problema je što je Baker sam sebi bio montažer i što, očito, nije imao srca da film još za kakvih desetak minuta skrati i učini ga dinamičnijim. Neko drugi će možda imati zamerke i na sam završetak filma, premda je, takav kakav je, legitiman i čak zanimljiv kao autorska odluka. I pored svega toga, ‘The Florida Project’ je najkompletniji Bakerov film do sada i jedan u samom vrhu ove godine. Ne bi bilo čudno ako bi polučio puno uspeha u sezoni nagrada. (9/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

11.12.2017. (12:19)

Možda bi vjerske knjige rekle da to bog hrče

Znanstvenici snimili zvuk Zemlje, ali još uvijek nije jasno otkud dolazi

Europski geofizičari snimili su misteriozni zvuk kojeg stvara Zemlja – postavili su seizmometre na dno Indijskog oceana i snimili huk za kojeg se još od 1950.-ih pretpostavlja da postoji. Zemlja stalno stvara zvuk, što geofizičari nazivaju slobodnom oscilacijom Zemlje, iako nije jasno otkud točno dolazi taj zvuk. Kad su uklonili svu buku od valova i zemljotresa, ostao je huk koji se čuje svakih 30 sekundi ili više na ekstremno niskoj frekvenciji između 2.9 i 4.5 millihertza, što je 10.000 puta niže od frekvencije koju čovjek može čuti. Inverse

11.12.2017. (11:46)

Jesti skromno i raznoliko koliko se može...

Nutricionisti: Top 5 dijeta slavnih koje treba izbjegavati

Britanski nutricionisti objavili su popis 5 najgorih dijeta slavnih kojih se treba čuvati u novoj godini:
Sirovu vegansku ishranu preporučuju Gwyneth Paltrow, Megan Fox i Sting, a po toj filozofijii trebalo bi jesti nekuhanu vegansku hranu. Kažu stručnjaci da bi s ovakvom ishranom trebalo jako paziti da se ne ostane bez važnih nutrijenata, plus zagrijavanje izvlači tvari iz hrane, dok se nešto, poput krumpira, ne može jesti sirovo
Tom Brady i vojvotkinja od Yorka zagovaraju alkalnu prehranu, a teorija je da se može regulirati pH ravnotežu u tijelu preko hrane, odnosno da bi se trebalo jesti samo voće i povrće. Stručnjaci kažu da nema dokaza da je ovo točno, da pH vrijednost hrane ne utječe na pH vrijednost krvi te da se ovakvom prehranom gubi cijele skupine hrane.
Starleta Katie Price prodaje šejkove koji mijenjanju obroke, a stručnjaci kažu da bi ovo moglo biti dobro za gubljenje kila, ali da bi se ostali trebalo konzultirati sa stručnjacima.
Pioppi dijeta zagovara hranjenje s minimumom ugljikohidrata i puno masti, voćem, povrćem, maslinovim uljem, ribom, malo alkohola i vježbom. Problem je kod ove ishrane, slične mediteranskoj, stručnjaci kažu, to što sadrži premalo ugljikohidrata, a na Mediteranu se jede puno tjestenine i riže i to što se čini da ljudi koji je zagovaraju imaju veze s nekim proizvođačima hrane.
Ketogena ishrana, kako se hrane Kim Kardashian, Kobe Bryant i Alec Baldwin sadrži puno masti, umjereno bjelančevina, dok ugljikohidrate izvlači iz povrća, orašastih plodova i sjemenja. Problem kod ovoga je manjak biljnih vlakana, vitamina i minerala, plus se tvrdi da ovakva ishrana liječi rak, što nije točno. BBC

11.12.2017. (11:03)

Gugl stigli!

Novost na Google Maps – daje obavijest kad treba sići s vlaka ili busa

Google uskoro uvodi novu malu promjenu u Google Maps koja će putnicima davati upute i obavijesti o putovanju u stvarnom vremenu. Za početak u Google Maps će se unijeti upute o putu, onda će se kliknuti na “start”, nakon čega će se pokazivati informacije o putovanju. Kad se približi odredištu Google Maps će obavijestiti putnika da siđe s busa ili vlaka. Novosti su obavijesti na zaključanom ekranu, a zgodno je i da će ova novotarija biti interaktivna, pa će se moći skrolati kroz sve dijelove putovanja. Ovaj dodatak još nije proradio, ali očekuje se da hoće uskoro. TechCrunch

11.12.2017. (10:45)

Moj TV podsjetnik

Šest programa ponedjeljkom

13:32 Dadilja za Božić (5,4), HTV2
14:05 Odbojka (8,8), HTV3
15:59 Detektiv Murdoch (8,1), HTV1
16:42 City Folk 2017 Best of, HTV2
18:01 Britanska čuda: Divne građevine, HTV3
19:01 Pustolovine Prudence Petitpas (6,5), HTV2
19:30 Potraga, RTL
20:05 Anka, HTV1
20:05 Knjiga ili život: O tiraniji, HTV3
20:35 Jedno djelo: Marijan Jevšovar – Siva površina, HTV3
20:53 Tada & Sada – Hrvatska, HTV1
21:00 Plavuša s Harvarda (6,2), HTV2
22:15 RTL Direkt, RTL
22:55 Kasno je za heroje (6,8), HTV3
23:21 Brooklyn 99 (8,0), HTV2
23:24 Romano Bolković – 1 na 1: Miroslav Dragičević, HTV1
00:00 U ime kralja 2 (3,1), Nova TV
00:10 Poslovni tjedan – problemi upravljanja, HTV4
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

11.12.2017. (10:19)

Da bar ima snimku!

Pronađeno najstarije oko – na fosilu starom pola milijarde godina

Znanstvenici su na fosilu izumrlog morskog stvorenja pronašli najstarije oko dosad otkriveno, staro 530 milijuna godina. Oko je na dobro očuvanim ostacima člankonošca trilobita pronađenih u Estoniji, a riječ je o primitivnom obliku oka kakvo se danas može naći u rakova, pčela i vilinih konjica. Otkriće sugerira da se oko malo promijenilo u posljednjih 500 milijuna godina. Science Alert

11.12.2017. (09:48)

Strah od radnji iz mraka

Igor Mandić: Smrt je kazna za seks – tako religije drže podanike u strahu

Igor Mandić dao je intervju Novom listu gdje se novinar postavio kao Haron, lađar koji u Had preko rijeke prevozi umrle, a Mandić kao već umrli. U vrlo zanimljivom intervjuu pričaju o svačemu, a izdvajamo jedan dio: “Vjere i religije ulile su ljudima nadu da postoji onostranost, prelazak u neki oblik drugog života bilo da se radi o reinkarnaciji na istočnjački način bilo o seljenju duša na grčko-platonski način bilo o odlasku duše u nebeske prostore pred sud Svevišnjeg. Dakle sve su religije ulile ljudima tu krivu nadu, dakako pokušavajući ih spasiti od grijeha seksualnosti, jer smrt i seksualnost tu su jako povezani, i smrt se ispostavlja kao kazna za život. Doslovno tako kažu katolički crkveni oci: seksualnost je kriva za smrt. I to je jedan od načina na koji religije drže svoje podanike u strahu”.

11.12.2017. (09:19)

Nabijanje na sustav

‘Vještice oko Velikog Gradišća’ – predstavljena posljednja knjiga Jasne Babić

Suđenje vješticama u Zagrebu u Srednjem vijeku tema je posljednje knjige nedavno preminule novinarke Jasne Babić, Vještice iz Velikog Gradišća koju su njeni prijatelji upravo predstavili javnosti, iako je objavljenja prije 2 godie. Babić je posljednjih desetak godina života istraživala srednjovjekovne procesa protiv vještica u Zagrebu i okolici, na istočnim obroncima Medvednice, a knjiga pokušava rekonstruirati okolnosti u kojima jedna politička garnitura, a riječ je o slučajevima s kraja 18-og stoljeća, likvidira žene, ne samo zbog primitivnog vjerovanja u vještičju realnost, već kako bi prikrila vlastite promašaje. Drugi dio ‘Vještica…’ već je dopola napisan, trebao bi izaći za pola godine. HRT

11.12.2017. (08:59)

Mogli su neku bubicu poslati...

Asgardia – prva nacija koja ima teritorij u svemiru

Svemirsko Kraljevstvo Asgardia prošli je mjesec u Zemljinu orbitu poslala maleni satelit čime je postala prva nezavisna nacija koja ima svih svojih 100% teritorija u svemiru. Riječ je o nevladinoj organizaciji smještenoj u Beču i koju financira ruski milijarder Igor Ašurbejli, ali svoju naciju doživljavaju ozbiuljno – na satelitu je Ustav Asgardije, kao i slike i tekstovi ljudi koji su se prijavili za državljanstvo Asgardie, njih ima 154.000, a eno pokrenuli su i parlamentarne izbore. Ovdje se može uživo pratiti gibanje satelita. Motherboard

11.12.2017. (08:43)

Gledanje zvijezda padalica: Zemlja u prosincu prolazi kroz oblak međuplanetarne materije pa se povećava broj vidljivih meteora tijekom noći, najviše će ih biti u noći s 13. na 14. prosinca (srijeda na četvrtak), naročito pred jutro, kad će biti moguće vidjeti i preko pedesetak sjajnih i sporih meteora

11.12.2017. (08:21)

Tako je dobro - vidjeti dobre brojke opet

Rekord Adventa u Zagrebu – 12% više gostiju

U prvih šest dana Adventa u Zagrebu bilo je 12% više posjetitelja nego lani, od čega je domaćih gostiju 19% više, a stranih 8%. U hostelima gotovo da nema praznih soba, apartmani su tkđ. većinom popunjeni, iako ih je 40% više nego lani. HRT naglašava da je glavna atrakcija Adventa – hrana!

11.12.2017. (08:09)

Tropski led

Prvi put u povijesti: Nigerija ima žensku ekipu na zimskoj olimpijadi

Prvi put u povijesti Nigerija će imati predstavnike na zimskim olimpijskim igrama – bit će to ženska bob posada (ovdje 5 pitanja o njima), koju mnogi već sad uspoređuju s čuvenim Jamajčanima po čijoj je priči snimljen i holivudski film. Olimpijski san Nigerijke su počele u garaži 2014., a u Pjongčangu u Južnoj Koreji će za 2 mjeseca ispisati novu stranicu povijesti, iako nisu još 100% sigurne za Olimpijadu – moraju zadržati renking do 40. mjesta do 14. siječnja, što je vrlo vjerojatno. CBC

11.12.2017. (08:02)

Rijeka prekinula niz od 92 dana bez ligaške pobjede na domaćem travnjaku – na Rujevici pobijedili Slaven Belupo 2:0 (Sportske [video_icon]), dok je Hajduk istim rezultatom na stadionu Maksimir porazio Lokomotivu (Sportske [video_icon])

11.12.2017. (06:00)

Sponzorirana vijest

Amantilla: Najdjelotvorniji prirodni preparat protiv stresa i nesanice

Danas je gotovo nemoguće pobjeći od stresa – osjećamo njegov pritisak od trenutka kad ustanemo ujutro iz kreveta. Međutim, sada se možete gotovo trenutno riješiti stresa, nervoze i napetosti uz Amantillu relax – prirodno sredstvo za smirenje i poticanje kvalitetnog sna. Samo pet do deset kapi Amantille u čaši vode gotovo trenutno će ukloniti nervozu, pritisak u grudima i napetost. Za dubok i odmoran san dovoljno je uzeti 15 kapi s vodom 15 minuta prije odlaska u krevet. Amantilla Relax je dostupna u svim ljekarnama, a više saznajte na www.amantilla.hr.