Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, a najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša je glad, odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok. Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života. Projektom Vrtim zdravi film utvrđeno je da djevojčice u Hrvatskoj svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a 40% sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno. U Hrvatskoj je još i dobro kako je u EU – tamo se jede triput više slatkiša, a najviše u Njemačkoj – 13 kilograma po stanovniku. Monitor.hr

Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, neovisno o tome jesu li gladni ili ne, bili u društvu ili sami, a posebno posežu za njima kada imaju loš dan i trebaju utjehu. Slatkiši i grickalice su vrste namirnica odnosno prehrambeni proizvodi koji najčešće imaju izrazito visoku energetsku i vrlo nisku hranjivu vrijednost te ih se popularno naziva i namirnicama koje obiluju „praznim kalorijama“.

Nisu nam potrebni, ali želimo ih

Nutricionistički i zdravstveno gledano nije preporučljivo konzumirati ovakvu vrstu hrane jer dobro uravnoteženom i raznolikom prehranom, koja ne uključuje slatkiše i grickalice, možemo dobiti sve potrebne nutrijente. Prirodna potreba organizma za slatkišima i grickalicama ne postoji, pa se postavlja pitanje zašto nam se onda ovakva hrana toliko sviđa? Odgovor leži u psihološkim i biološkim karakteristikama pojedine osobe i njezina organizma.

Ljudi se rađaju s posebnim afinitetom prema slatkim i slanim okusima. Priroda se pobrinula da imamo sposobnost brzog prepoznavanja hrane koja ima visoko energetsko i nutritivno bogatstvo kao što je slatka, slana i masna hrana te da prepoznamo onu hranu koja može sadržavati otrov ili biti pokvarena, a koja je najčešće gorkog i kiselog okusa.

Tijelo osjeti kad mu nešto nedostaje

Važno je spomenuti i utjecaj emocionalnog stanja na izbor hrane, a to je osjećaj žudnje za pojedinom hranom ili okusima te izgovaranje rečenica poput „Baš mi se jede nešto slatko!“ ili „Mogli bismo nešto grickati“. Još jedan od razloga zbog kojeg ponekad osjećamo potrebu za određenom vrstom hrane je i nedostatak pojedinih nutrijenata u organizmu. Vitamini i minerali imaju važnu ulogu u održanju živčanog sustava zbog čega neuroemotivna neravnoteža, koja podrazumijeva neuobičajeno funkcioniranje živčanog sustava i promjene u ponašanju, vrlo često može biti posljedica njihova nedostatka ili neuravnoteženosti. To ujedno potvrđuje koliko je prehrana povezana s našim osjećajima i psihološkim stanjima.

Hrana svih okusa, boja i tekstura danas je široko dostupna i jeftina, a naša iskonska naklonost prema slatkom i slanom, u kombinaciji s užurbanim životnim stilom, dovela je do neuravnoteženog unosa hrane te stvaranja loših prehrambenih navika. Prekomjerno uživanje u slatkom i slanom dovodi do razvoja mnogih bolesti, koje značajno smanjuju kvalitetu života, kao što su pretilost, kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i mnoge druge.

Djevojčice jedu više slatkiša nego dječaci

Da je djecu od najranije dobi potrebno educirati o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane pokazuju i rezultati istraživanja provedenog na više od 5.000 učenika sedmih razreda iz 111 hrvatskih škola, u sklopu projekta Vrtim Zdravi Film, kojim tvrtka Nestlé nastoji doprinijeti odgoju zdravijih generacija. U proteklih šest sezona su istraživanja pokazala kako djevojčice svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a zabrinjavajuć je podatak za prošlu sezonu koji je pokazao da čak 40,78 posto sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno.

U Hrvatskoj se u odnosu na EU jede trećina slatkiša i grickalica

Globalna zabrinutost za zdravlje ljudi, osobito mladih, rezultirala je velikim brojem nutricionističkih istraživanja kojima se utvrdila količina te razlozi konzumacije slatkiša i grickalica. Zanimljivo je da u odnosu na Sjevernu Ameriku, Europa proizvodi 2,5 puta više slatkiša te približno jednako slanih grickalica, što upućuje na to da je snacking postao jako popularan u svim europskim zemljama. Među najvećim sladokuscima u Europi ističu se Nijemci s unosom slatkiša u količini od 13 kg po stanovniku. Slijede ih Irci s 11,9 kg te Švicarci s oko 11,5 kg po stanovniku. Ekstrapolacijom podataka Američke poljoprivredne agencije (USDA’S Global Agriculture Information Network – GAIN) o unosu šećera po stanovniku u Europskoj Uniji, može se reći kako Hrvati konzumiraju trećinu manje slatkiša i grickalica u odnosu na ostale stanovnike Unije, odnosno u EU se jede triput više. To je još uvijek prevelika brojka jer takva hrana predstavlja osnovni izvor šećera i soli u prehrani modernog čovjeka. Iznenađuje podatak da je najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša glad odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok te u užurbanom životnom stilu postaju dijelom svakodnevice i načinom prehrane. Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života.

7 savjeta kako pametno odabrati grickalice i utažiti želju za slatkim i slanim

Grickanje i uživanje u slatkom ne mora biti u potpunosti nezdravo, već samo treba biti mudar i pametno odabrati grickalice. U nastavku nekoliko savjeta i trikova kako „pametnije“ odabrati slatke i slane grickalice te tako smanjiti unos šećera i soli.
1. Žitno – voćne energetske pločice odličan su izbor kao slatki snack na poslu ili u školi.
2. Sušeno pa čak i kandirano voće bolji je izbor od gumenih i/ili tvrdih bombona.
3. Umjesto „obične“ čokolade treba birati tamnu čokoladu ili onu sa sušenim i orašastim voćem
4. Čokoladni fondue od tamne čokolade s voćem je odličan začin svake zabave, ali treba pripaziti na količinu čokolade koja se konzumira.
5. „Lizalice“ od voća i čokolade mogu poslužiti kao snack za posao ili školu. Lizalice je vrlo jednostavno pripremiti – pola banane nabode se na štapić i umoči u otopljenu tamnu čokoladu, postavi na masni papir i stavi u hladnjak dok se čokolada ne stisne.
6. Tko volite hrskavo, čips od jabuke je odličan izbor kod želje za grickanjem. U trgovinama zdrave hrane postoje i čipsevi od kelja i mrkve odnosno slane varijante „pametnog“ hrskavog snacka.
7. Posoljeni prženi bademi starinska su inačica današnjih slanih grickalica, a odličan izbor je i kikiriki u ljusci.

5-godišnjak nazvao policiju jer da Grinch pokušava ukrasti Božić

Najbolja filmska škola na svijetu dostupna je na YouTubeu

Svih 29 Steven Spielbergovih filmova, poredanih od najlošijeg do najboljeg

Električni auti postaju sve isplativiji i praktičniji, no i dalje su bitno skuplji od automobila s motorom na unutrašnje izgaranje. New York Times izdvaja temeljne promjene koje se moraju dogoditi da bi električni auti zauzeli mjesto koje danas imaju “obični” auti:
Cijena pogona električnog auta mora pasti – sad je 16.000 dolara, a običnog auta 6.000
Nužna je stalna i povoljna opskrba materijalima za proizvodnju baterija – kobalta, litija, grafita
Potrebno je više punionica i moraju brže puniti
Vozači se moraju riješiti svoje vezanosti na zvuk, miris i osjećaj auta na gorivo
Auto-industrija se mora promijeniti – električni auti imaju 25% manje dijelova i neke će tvrtke morati pronaći nove stvari koje će proizvoditi, dok će neki radnici morati naučiti nove vještine jer njihova znanja neće biti potrebna

Tiskanje upozorenja o štetnosti pušenja rezultira trostruko manjim izgledima za početak pušenja među tinejdžerima

Neprofitni sajt Lupiga.com u samo nekoliko sati crowdfunding kampanje prikupio je više od četvrtine ciljanog iznosa potrebnog da bi se iduće godine mogli financirati. Kampanju Ima nas! do utorka iza 22 sata podržalo je više od 100 ljudi koji su donirali 5.800 dolara, dok je cilj prikupiti 20.000 dolara u idućih mjesec dana. Cilj im je objaviti jednu ozbiljnu temu svaki dan iduće godine, sav prikupljeni novac ići će suradnicima, a ovih 20 tisuća je polovica – drugu polovicu dat će sajt. Monitor.hr

Neprofitni sajt Lupiga.com u samo nekoliko sati crowdfunding kampanje prikupio je više od četvrtine ciljanog iznosa potrebnog da bi se iduće godine mogli financirati. Kampanju Ima nas do utorka iza 22 sata podržalo je više od 100 ljudi koji su donirali 5.800 dolara, dok je cilj prikupiti 20.000 dolara u idućih mjesec dana. Najpopularniji su perkovi do 50 američkih dolara. Ovdje kampanja.

„Pet do dvanaest je prošlo, za sve medije, naročito za neprofitne”, otvorila je Sanja Despot, članica izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva (HND), konferenciju za novinare povodom otvaranja crowdfunding kampanje neprofitnog portala Lupiga.Com. Pod sloganom “Ima nas” redakcija se nada skupiti dovoljan broj ljudi koji bi podržali novinarstvo koje proizvode novinari – bez gazde, oglašivača ili političkih ucjena i pritisaka. Cilj je 19.999 američkih dolara, polovica iznosa potrebnog da bi Lupiga.Com i u 2018. godini svaki dan objavila po jedan ozbiljan tekst.

16 im je godina već

„Lupiga se diverzantski na medijsku scenu ubacila prije više od 16 godina, prije bilo kakvih institucionalnih potpora“, naglasila je Sanja Despot.

„Nakon što je Zlatko Hasanbegović ukinuo potpore za neprofitne, a ministrica Nina Obuljen Koržinek utabala takav put, u iščekivanu Medijske strategije u kojoj ne znamo koliko će za neprofitne medije uopće biti mjesta, budućnost tek stasalog trećeg medijskog sektora bez podrške javnosti vrlo je upitna“, rekla je ispred HND-a Despot.

„Već tri godine Ministarstvo kulture oteže s raspisivanjem natječaja za medije zajednice i sad nam nema druge nego vidjeti kako dišu naši čitatelji. Jesu li spremni podržati novinarstvo kakvim se na Lupigi bavimo. Jer teme koje otvaramo, o kojima pišemo, o njima možemo pisati samo ako nemamo gazdu, odnosno ako smo gazde sami. Zato donirajte Lupigu, zajedno ćemo biti glasniji“, apelirao je glavni urednik Ivor Fuka na konferenciji gdje su poslije njega govorile novinarke ovog portala, Ana Benačić i Nataša Škaričić.

Novinarstvo nije besplatno

„Portali, o čemu znam jer za portale pišem već duže od desetljeća, portali su stvorili zabludu kako je novinarstvo besplatno. Novinarstvo nije besplatno ako želite da iza teksta stoji ozbiljan rad, a ne algoritam koji traži da budete brzi i štancate stalno nove tekstove koji onda zagušuju javni prostor i stvaraju anksioznost. Tri godine koliko je Lupiga bila javno financirana, imala sam najboljeg gazdu u svojoj karijeri. Mogla sam stati pred svaki izvor, političara ili moćnika i reći da iza mene stoje porezni obveznici kojima su dužni dati informaciju“, rekla je Ana Benačić vjerujući kako će Lupigu podržati puno ljudi koji imaju malo para jer takvima je ova redakcija uvijek bila najbliža.

„Za Lupigu sam počela pisati kad sam se rastala od plaće u novinarstvu“, rekla je Nataša Škaričić, novinarka koja je nakon napuštanja tada još Europapress holdinga objasnivši kako je tada imala dvije ponude za suradnju, jednu od velikog komercijalnog medija i drugu od Lupige. Kaže kako je ponudu velikog medija odmah odbila i prihvatila suradnju s Lupigom koji joj daje potreban prostor.

Tko bi objavio 15 kartica teksta o cijepljenju?!

„Pisala sam analize, komentare, tekstove za kakve u komercijalnim medijima više nema prostora – tko bi objavio 15 kartica analize o cijepljenju?! I to je bilo čitano, što je mene iznenadilo jer u tiskanim medijima nemaš pojma o tome koliko se neki tekst čita, da ljude zanimaju suhoparne analize o zdravstvu. Zato bi bilo dobro da se svatko odazove ovom pozivu jer mediji kao što je Lupiga nam trebaju svima“, zaključila je Škaričić, a uključio se Ladislav Tomičić, predsjednik udruge nakladnika Lupige.

„Mi ne želimo graditi medij, jer ga već imamo. Mi želimo graditi novu medijsku scenu, ne da bismo poništili staru nego da bismo je učinili boljom. Mi ne tražimo ništa nego da pošteno i slobodno radimo svoj posao, i ne treba nam ništa besplatno“, kazao je Tomičić, dok je Ivor Fuka zahvalio brojnim prijateljima koji su pomogli kreirati kampanju. Posebno Darku Rundeku koji im je ustupio svoju glazbu na korištenje, Edi Maajki kao naratoru i Tomislavu Brdjanoviću iz BionTV-a na videu Indiegogo kampanje.

„Ne očekujem nikakve uplate ministrice, ali očekujem da se počne baviti svojim poslom“, odriješit je bio glavni urednik Lupige na novinarsko pitanje očekuje li Lupiga da će donirati i političari ili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

„Zapravo, od sve političke podrške najdraže bi nam bilo da nas Ivan Pernar podijeli na svom zidu na društvenim mrežama“, poentirala je Ana Benačić.

Svaki dan – jedan ozbiljan tekst

Želimo vam svakog dana iduće godine predstaviti barem jednu ozbiljnu temu – ozbiljnim tekstom, fotografijom i videom, koji neće sramotiti profesiju. Po jedan dobar tekst svih 365 dana. Novac koji pokušavamo skupiti, naravno, nije dovoljan da pokrije realnu, poštenu, cijenu svih tih tekstova, stoga će Lupiga osigurati ostatak, po principu – pola mi, a pola vi. Sav prikupljen novac namijenit ćemo isključivo našim suradnicama i suradnicima, kao naknadu za njihov rad. Cilj je da Lupiga ostane neovisna redakcija, koju nitko ne može spriječiti da govori o temama o kojima se u našem društvu izbjegava govoriti – o političkim moćnicima i ljudima koji vjeruju da novcem mogu platiti i javnu šutnju. Danas je jasno da slobodan može biti samo onaj medij čiji su jedini vlasnici njegovi čitatelji i novinari. Medij bez gazde, kažu s Lupige.

Kompanija Bell Helicopter objavila je videosnimku prvog polijetanja svojeg novog, futurističkog helikoptera jedinstvenog izgleda. Riječ je o helikopteru s pomičnim rotorima V-280 Valor. Let prototipa navedenog helikoptera, koji donekle podsjeća na stariji V-22 Osprey, poletio je prvi put u ponedjeljak unutar testnog poligona Amarillo kompanije u Teksasu. Dnevnik.hr

GoodSam je odlična aplikacija koja ljude koji je imaju instaliranu obaviještava ako je netko u njihovoj blizini doživio zastoj srca. Dakle, kad hitna pomoć zaprimi poziv da je nekome stalo srce – simptomi su prestanak disanja i rada srca – obavijest o ovome se šalje obučenim ljudima u blizini nastradale osobe s instaliranim GoomSamom na mobitelu. Pod “obučeni” se misli na liječnike, bolničarke, policajce itd., a locira ih se pomoću GPS-a. Taj tada juri napraviti masažu srca i umjetno disanja unutar tih kritičnih prvih 3-4 minute od zastoja, prije nego hitna pomoć dođe jer je upravo brzina ključna – većina ljudi kojima srce stane umru jer im nitko nije stigao pomoći na vrijeme. BBC

Točno 115 novih vrsta životinja i biljaka pronađeno je u ekološki raznolikoj regiji Mekong koja se pruža od Tibeta do Vijetnama. Među otkrivenima je šarena žaba Odorrana Mutschmanni, krtica Euroscaptor orlovi, šišmiš Rhinolophus monticolus kojeg su znanstvenici pronašli na tržnici u Tajlandu – sve skupa otkriveno je 11 vodozemaca, 2 ribe, 11 reptila, 3 sisavca i 88 biljaka. Regija Mekong očito je bogata nepoznatim vrstama – u posljednjih 20 godina ondje je otkriveno 2.500 novih vrsta životinja i biljaka. Phys.org

U Hrvatskoj je krajem 2016. bilo oko 2,900 tvrtki čiji je dug 10 puta premašivao operativnu dobit, pri čemu je iznos tog duga prelazio ekvivalent od 25% GDP-a, dok je recimo u Poljskoj taj udio oko 2.7% ili 3.6% u Slovačkoj, otkriva Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju u intervju za Novac za sve. Kaže ona još da je krajem 2016. u Hrvatskoj udio nenaplativih kredita, tzv. NPL-ova, iznosio oko 13.8%, dok je u EU oko 5.1%, a u središnjoj i jugoistočnoj Europi oko 6.2%.

Podaci najvećih svjetskih tražilica poslova pokazuju da se traženje posla značajno povećava jednom kad dođe siječanj. Najpopularniji dan za traženje novog posla na stranici Monster bio je ponedjeljak 4. siječnja. Usprkos tome najbolje vrijeme za prijavu je sredina prosinca. U industrijama koje nude bonuse na kraju godine, radna mjesta često su dostupna u prosincu, kada zaposlenici primaju bonuse i podnesu ostavku. BBC

Odvojite pola sata i pregledajte 100 najgledanijih snimki 2017.

Prema podacima Knjige smrti BiH, u ratu je ondje poginulo 96.895 ljudi, a najviše su ginuli oni koji su tad imali između 20 i 24 godine – poginulo ih je skoro 13.000. Institut za nestale BiH navodi da najveći broj nestalih predstavljaju 20-godišnjaci, njih 580, a i najveći broj ubijenih je u trenutku smrti imao 20 godina. BiH je ostala bez jedne četvrtine osoba rođenih između 1968. i 1977. godine. Usporedujući podatke popisa stanovništva 1991. i 2013. u BiH živi približno 114.000 manje pripadnika te generacije nego što ih je rođeno. Detektor.ba

Mikrobi pronađeni još 1982. godine u zapadnoj Australiji najstariji su poznati dokaz života na Zemlji – ovi mikrofosili, manji od vlati kose, imaju određeni ugljični potpis što bi značilo da su organskog porijekla, utvrdili su znanstvenici koji su ih novom metodom proučili na molekularnoj razini. Procjenjuje se da su ovi mikrobi stari oko 3,5 milijardi godina, no raznolikosti mikroba u skupini sugerira da je život na Zemlji počeo još i ranije. Live Science

Obitelj stradale afganistanske djevojčice podigla tužbu protiv hrvatskog MUP-a – Medina je poginula pije mjesec dana na granici Hrvatske i Srbije kad ju je pogazio vlak, hrvatska policija majku sa šestoro djece zatekla je na hrvatskom teritoriju kada su zatražili azil, ali su policajci odbili postupiti po pozitivnim propisima nacionalnih zakona i direktivama EU-a te su obitelj po noći uputili da se smjerom pruge vrate na teritorij Srbije

Stručnjaci već dugo znaju da inteligenciju “nosi” kromosom X, a žene imaju dva, dok muškarci samo jedan, što znači da je veća vjerojatnost da će dijete inteligenciju dobiti od majke. Znanstvenici iz Glasgowa intervjuirali su gotovo 13,000 ljudi od 14 do 22 godine jednom godišnje od 1994. do danas, pa zaključili da se prema majci može znati koliko će dijete biti inteligentno. Ipak znanstvenici ne isključuju i utjecaj okoline, pa odgoj i odnos s roditeljima isto utječe na dječju inteligenciju. Ordinacija

Predatori raznih dobi koriste Twitterovu aplikacija za live-streamanje videa Periscope kako bi maloljetnike nagovorili na razodijevanje ili ponašanje seksualne prirode. U većini slučajeva žrtve ovoga su djevojčice, a, iako je Twitter postavio stroga pravila, ovakva vrsta zlostavljanja i iskorištavanja nije iskorijenjena. Periscope je pokrenut 2015. i omogućuje prijenose koje drugi korisnici mogu uživo gledati te slati komentare, a moguć je privatni stream, samo za ljude koji slijede jedni druge. Periscope je zapravo vrlo dobar servis jer omogućuje ljudima da pokažu drugima što rade, no sad je pitanje kako će zaustaviti nedopustivo ponašanje. Slate

Sve poslove brige o djeci u 58 posto slučajeva rade žene, a kad se radi o rutinskim kućanskim poslovima, taj se postotak penje na čak 83 posto, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na završnoj konferenciji EU projekta “Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života”. Podaci su rezultat istraživanja provedenog na uzorku od 600 zaposlenih žena, u dobi od 18 do 65 godina, koje su najmanje godinu dana živjele s partnerom. N1

YouTube familije koje objavljuju svoje obiteljske video-snimke na YouTubeu ogroman su biznis – samo nekoliko najvećih kanala ima 41 milijun pretplatnika i zarađuju milijune dolara. Snimke koje objavljuju su obične – komične snimke svakodnevnih aktivnosti, od kupovine novih stvari, štoseva među braćom i sestrama do dolaska u kuću novih članova obitelji. Slate se pita što to zapravo znači kad je roditelj ujedno i djetetov poslodavac, što ne završi uvijek dobro – roditelji iza kanala DaddyofFive prevarili su djecu te su im lagali kako bi ih snimili i zaradili na njihovoj uzrujanosti, nakon čega su izgubili starateljstvo nad djecom te su optuženi za zanemarivanje djece.

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB). Anketa pokazuje i da će gospodarski rast u 2017., kada budu objavljeni konačni podaci, vjerojatno biti iznad 3 posto. Ekonomisti banaka očekuju i nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada – njihov prosjek je 0,8 posto BDP-a, dok u Vladi planiraju da će biti 0,5 posto. Poslovni

Svih 28 milijuna kuna namijenjenih vrhunskom sportu u Zagrebu treba preusmjeriti u rekreativni sport, predlaže blok lijevih stranaka u Zagrebačkoj skupštini povodom prijedloga proračuna Grada Zagreba za 2018. Traže još da se sredstva za izgradnju i adaptaciju vrtića povećaju za 10 milijuna kuna, a osnovnih škola za 40 milijuna i da se tih 50 milijuna kuna oduzme privatnom koncesionaru Zagrebačke otpadne vode. Inače, ocjenjuju da je proračun nerazvojan jer ne predviđa izgradnju novih bitnih objekata osim rotora i sljemenske žičare, a ni da se ta dva projekta vjerojatno neće realizirati. Monitor.hr

Disney World je dobio novu atrakciju, u Hall of Presidents u zabavnom parku na Floridi sada se može vidjeti animatronička lutka predsjednika Donalda Trumpa, u društvu ostalih američkih predsjednika koji su bili na vlasti prije njega. Pogledajte video atrakcije. Guardian

Klub zastupnika Lijevog bloka ocijenio je da je prijedlog zagrebačkog gradskog proračuna za 2018. godinu nerazvojan jer ne predviđa izgradnju novih bitnih objekata osim rotora i sljemenske žičare, a ni ta dva projekta vjerojatno se neće realizirati. Proračun je nedovoljno transparentan i nedovoljno participativan budući da se građani nisu mogli uključiti u određivanje barem nekih gradskih prioriteta po uzoru na sve više hrvatskih gradova.

Klub je predstavio i 10 amandmana na prijedlog proračuna za 2018. godinu kojima želi pokazati kako proračun može biti bolji na način da se više proračunskog novca ulaže u zdravstvo, obrazovanje, sport, kulturu i rad mjesne samouprave, a da se novac uzima iz netransparentnih stavki i privatnih poduzeća koja ostvaruju profit na temelju štetnih ugovora za Grad.

“Ovakav proračun je za nas neprihvatljiv i glasat ćemo protiv proračuna, pa i po cijenu da to u konačnici dovede do novih izbora. Vjerujemo da će nam većina amandmana biti odbijena, a čak i ako neki budu usvojeni, glasat ćemo protiv proračuna jer se i ove godine pokazalo da gradonačelnik usvojene amandmane ne realizira”, izjavio je Tomislav Tomašević iz Zagreb je NAŠ!.

Tomašević je predstavio amandmane Kluba vezane uz sport i obrazovanje. “Kako smo govorili i u predizbornoj kampanji, amandmanom za sport tražimo da se sav novac namijenjen vrhunskom sportu preusmjeri u rekreativni sport. Ne želimo dati više ni jednu kunu Dinamu koji krši Zakon o sportu jer ne objavljuje detaljne financijske izvještaje i Zakon o udrugama jer nema demokratsko upravljanje. Taj novac potrebniji je rekreativnom sportu nego tajkunima koji onda javni novac pretvaraju u skupocjene automobile”, izjavio je Tomašević.

Osim sporta, Klub amandmanima traži povećanje sredstava za gradnju vrtića i škola. “Potpuno smo frustrirani time da je i ove godine samo 7 milijuna kuna predviđeno za gradnju novih i adaptaciju starih vrtića. Tražimo da se sredstva za izgradnju i adaptaciju vrtića povećaju za 10 milijuna kuna, a osnovnih škola za 40 milijuna. Predlažemo da se tih 50 milijuna kuna oduzme od plaćanja naknade privatnom koncesionaru Zagrebačke otpadne vode d.o.o., na što godišnje trošimo oko 120 milijuna kuna. Državna revizija pokazala je da je Grad Zagreb potpisao vrlo štetan ugovor s ovim privatnim koncesionarom, mi tražimo reviziju tog ugovora i tražimo da se već sad smanji dio novca koji na to trošimo”, izjavio je Tomašević.

Mate Kapović iz Radničke fronte ustvrdio je kako su proračunske stavke nedovoljno transparentne te nije jasno na što će se novac zapravo trošiti. Kao primjer naveo je stavku “kapitalna ulaganja za prometnu i komunalnu infrastrukturu” prošlogodišnjeg proračuna na kojoj se zapravo tek prilikom izvještaja o izvršenju proračuna za 2016. godinu vidjelo da je 7 od 8 kapitalnih ulaganja otišlo na popravak crkava, što u osnovi nema puno veze s komunalnom i prometnom infrastrukturom.

Predstavio je i amandman kojim Klub traži da se novac namijenjen subvenciji privatnih osnovnih i srednjih škola preusmjeri za javne škole: “Potpuno je neprimjereno da Grad subvencionira privatne osnovne i srednje škole koje rade za profit, dok javne škole, koje pohađa većina stanovništva, nemaju ni osnovne uvjete za rad: nedostaje kompjutera, projektora, pa čak i WC papira”.

Rada Borić iz Nove ljevice predstavila je amandman kojim Klub traži da se osiguraju sredstva za redovito i javno objavljivanje informacija o radu tijela mjesne samouprave, i to preraspodjelom novca predviđenog za Gradski ured za mjesnu samoupravu.

“Tražimo da Grad Zagreb osigura transparentno izvještavanje o radu mjesne samouprave jer mjesni odbori i vijeća gradskih četvrti ne objavljuju svoje dnevne redove, akte, javne nabave i sve drugo što od njih zahtijeva Zakon o pravu na pristup informacijama”, izjavila je Borić te dodala kako je i Povjerenica za informiranje, nakon upita vijećnika Nove ljevice, prije nekoliko dana upozorila Grad Zagreb da se mjesni odbori ne pridržavaju ZPPI-ja.

Ustvrdila je i da su proračunska sredstva za kulturu povećana samo za hladni pogon, ali su de facto smanjena za produkciju i realizaciju programa, kako onih za javne ustanove tako i onih za nezavisnu produkciju. “Sredstva za nezavisnu produkciju smanjena su gotovo za 4 milijuna kuna u odnosu na proračun iz 2017., a čak 8.5 milijuna u odnosu na proračun iz 2014., čime je pogođen velik broj nezavisnih kulturnih stvaratelja. Grad Zagreb nikad neće biti Europska prijestolnica kulture ako svake godine bude smanjivao sredstva za kulturu”, izjavila je Borić.

Svibor Jančić iz stranke Za grad predstavio je amandmane kojima se traži povećanje sredstava za mjesnu samoupravu i javno zdravstvo. “Sredstva za mjesnu samoupravu, a pogotovo za komunalne aktivnosti gradskih četvrti, značajno su smanjena. Smatramo da je ovu stavku potrebno povećati jer se upravo kroz mjesnu samoupravu ostvaruje participacija građana u razdjeljivanju proračunskih sredstava budući da građani mogu predlagati vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora na koje projekte bi trebalo trošiti novac”, izjavio je Jančić te dodao kako bi se povećanje moglo pokriti iz netransparentne stavke “nerazvrstane ceste”.

Zatražio je i da se novac iz netransparentnih stavki predviđenih za rad Ureda gradonačelnika preusmjeri u javnozdravstvene programe, čime bi se ostvario mjerljiv doprinos podizanju kvalitete života u Zagrebu.

Ako ćete ikad posjetiti Hoover branu u SAD-u, svakako iskušajte sljedeći eksperiment – uzmite bočicu vode te je pokušajte proliti iznad brane. Vidjet ćete kako će voda “odbiti poslušnost” te će umjesto dolje, ići prema gore. To se događa zbog snažnog efekta podizanja iznad brane na koji utječe vjetar, piše Bright Side. Jedan je to od prirodnih fenomena gdje gravitacija ne postoji. Buka

Hrvatska se, u društvu Bugarske, 2016. godine nalazila na samom dnu EU kad je riječ o materijalnom blagostanju kućanstava, odnosno o stvarnoj pojedinačnoj potrošnji po glavi stanovnika izraženoj u standardima kupovne moći. Stvarna pojedinačna potrošnja varirala je od 53% prosjeka EU u Bugarskoj do 132% u Luksemburgu, pokazuje izvještaj Eurostata. Hrvatska je s 59% prosjeka EU samo za nijansu bolja od Bugarske. Faktograf

13 tajnih trgovina i barova

Na današnji dan, 19. prosinca 1915. godine, rođen je jedan mali pariški vrapčić prodornog glasa – Edith Piaf. Ljubav i frustracija provlačile su se kao teme kroz Piafine pjesme ali i kroz njezin život. La Vie En Rose i Non, je ne regrette rien njene su najpoznatije pjesme. Vox Feminae

Časopis Nature objavio je najbolje znanstvene fotografije snimljene tijekom 2017. godine. Neke od slika koje su obilježile godinu su velika pomrčina Sunca iz kolovoza, 200 puta povećana slika svinjske trakavice koja izgleda poput nekog čudovišta, te kristali koji uvećani izgledaju kao strijele koje pokazuju smjer prema gore.

39% hrvatskih građana neće kupovati božićne poklone jer nemaju posao ni primanja, dok njih 61% planira kupovati poklone za Božić, pokazuje anketa. Neke velike novce neće se trošiti – 24% ispitanika planira izdvojiti do 1000 kuna, do 500 kuna 20%, a do 200 kuna za poklone će izdvojiti 17% ispitanika. Monitor.hr

Tihomir Jakovina, bivši ministar poljoprivrede i predsjednik slavonskobrodskog SDP-a, odlučio je napustiti stranku. U ogorčenom pismu koje je uputio stranačkom vodstvu navodi da su rezultati na lokalnim izborima pod vodstvom Davora Bernardića bili katastrofalni. Navodi i kako u stranci “dominiraju gruba podmetanja i spletkarenja, koja su nastavak stvaranja nezdrave i negativne atmosfere u stranci”. HRT

U staroj lisabonskoj gradskoj jezgri postoji tvz. bolnica za lutke, Hospital de Bonecas, obiteljski posao koji se održao već pet generacija. Osim proizvodnjom i prodajom lutaka, trgovina se bavi i popravkom lutaka, te se zato naziva bolnicom – video [video_icon]. Oko 4.000 lutaka i starih igračaka poredano je od poda do stropa prostorijama uz radionicu. National Geographic, N1

“Dno dna / kliče se nebulozama / dno dna / u inat dijagnozama / i isti krezubi statisti mlate barjakom / dno dna / i što je više štrajkova / dno dna pazari više lajkova”, pjeva Đorđe Balašević u svojoj novoj politički angažiranoj pjesmi Dno dna, i onda na kraju auto-ironično kaže “ustvari, napiši ti nešto ono tvoje – mesec, ljubav, rezance s makom”. Pjesma je prije nekoliko dana objavljena na YouTubeu. Lupiga

Najkasnije do 1. rujna iduće godine svi suci u Hrvatskoj i svi državni odvjetnici morat će na uvid javnosti dostaviti izvješće o svojoj imovini. To je naišlo na veliki otpor, iako je cilj otkrivanje sukoba interesa. Suci inače imaju plaće od 9900 pa do preko 15 tisuća kuna mjesečno. Slobodna

Djeci ne treba u potpunosti zabraniti doticaj s pirotehnikom jer im time ona postaje još privlačnijom, tvrde njemački stručnjaci. Umjesto toga, djeci se treba omogućiti pristup pirotehničkim sredstvima uz nadzor roditelja. Pod njihovim budnim okom i na nezapaljivoj površini mogu ih koristiti čak i najmlađi uzrasti. Novi list

Većina ispitanika (39%) ne planira potrošiti novac na kupnju božićnih poklona. Kao razlog navode to što nemaju posao i primanja.

„Sve će biti homemade pokloni“, kaže jedan ispitanik, a drugi dodaje: „Imamo ove godine dogovor u obitelji da si ništa ne poklanjamo.“

Za blagdanske poklone 24% ispitanika planira izdvojiti do 1000 kuna a, kako neki od njih kažu, vjerojatno i više ‘s obzirom na veliku obitelj’. Tako jedan ispitanik ističe kako će za poklone ove godine izdvojiti čak 4600 kuna.

„Obitelj je velika, kad svima nešto kupim, ode i više od 1000 kuna“, kaže jedan ispitanik, dok drugi dodaje da planira izdvojiti više od spomenutog iznosa ‘ako uračuna i poklon za sebe’.

Do 500 kuna na poklone planira potrošiti 20% ispitanika, uglavnom na darove za djecu i najbliže članove obitelji.

„Rijetke su prigode kada kupujemo poklone, nije bitno što, bitno je da je od srca i da barem sitnicom usrećimo svoje najmilije“, komentar je jednog ispitanika, dok jedna ispitanica ističe kako je već ‘kupila sve poklone u iznosu do 500 kuna’.

Do 200 kuna za poklone će izdvojiti 17% ispitanika koji su, kako ističu, u mirovini, nezaposleni ili primaju minimalnu plaću.

„Nemam nego toliko, a volim nekome uljepšati dan“, kaže jedan ispitanik, a drugi zaključuje: „Smatram da je to sasvim dovoljno za kupit neki pristojan poklon najdražima.“

Palau, 13. najmanja zemlja na svijetu, ima svega 20 tisuća stanovnika, a godišnje ih posjeti i više od 160 tisuća turista. Lokalna vlast odlučila je stoga uvesti očuvanje okoliša u svoju zakonsku regulativu. Svaki putnik koji dođe na Palau u svoju putovnicu dobiva štambilj zakletvu koju mora potpisati prije ulaska u zemlju, a koja ga obvezuje ne uništavati prirodu. Pun kufer, Guardian

“Oni koji su u ovo predblagdansko doba – dok pokraj nas idu kolone bezbožnika što će za koji čas proždrijeti Nerođenog u obliku kobasice i germknedle – skloni vjerovati meni, evo nekoliko preporuka za darivanje bližnjih. Nonfikcionaloni roman Javiera Cercasa ‘Prevarant’ sveprožimajuća je knjiga o katalonsko-španjolskoj tranzicijskoj i povijesnoj traumi. Manu Larcenet: ‘Brodeckov izvještaj’ raskošni je strip album, priča o mržnji i strepnji, o isusovskoj samoći i neprihvaćenosti. Mirko Kovač, Izabrana djela u dvanaest knjiga”, piše Miljenko Jergović na blogu.

Prema posljednjim podacima HZZ-a, krajem studenog na Zavodu je bilo registrirano 188.056 nezaposlenih osoba. U odnosu na listopad broj nezaposlenih povećan je za 4,2%, odnosno 7.652 osoba čime je nastavljen trend rasta broja nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini koji, uz iznimku u rujnu, traje od srpnja ove godine. Poslovni puls

Središnji državni ured za javnu nabavu objavio je poziv za nadmetanje za pružanje telekomunikacijskih usluga procijenjene vrijednosti nešto više od 65 milijuna kuna. Predmeti nabave je više od 10 tisuća mobitela i modemi, a korisnici koji će dobiti nove uređaje podijeljeni su u tri skupine. U prvu skupinu koja će dobiti najskuplje mobitele spadaju ministarstva, vlada, ured predsjednice, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Index

Poduzetnici obveznici poreza na dobit, ne računajući financijski sektor, iz godine u godinu bilježe porast prosječne plaće, a lani su one povećane 2,9% realno. Većinom se tu radi o tvrtkama u stranom vlasništvu, a među domaćim na 7. mjestu liste je Adris grupa s prosječnom plaćom od 34.855 kuna. Najveću prosječnu plaću od nepunih 50.000 kuna imalo je 50-ak zaposlenika Microsofta Hrvatske. Prosječna neto plaća kod 114.483 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez financijskog sektora, lani je iznosila 5140 kuna, što je najveći iznos u promatranom razdoblju od 16 godina. Poslovni

13:32 Dizalo za poljupce (5.6), HTV2
20:00 Luda vožnja (6.2), RTL
20:59 Američka mladenka (6.7), HTV2
21:02 Uživo iz svemira, HTV1
22:55 Žena u kavezu (7.2), HTV3
00:15 Mlađa punoljetnica (6.3), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Jen Seidel je poznata YouTuberica koja se bavi ocrtavanjem ljudskih tijela. U posljednjoj epizodi oslikala je tijelo djevojke da izgleda kao da nosi odjeću vilenjaka, pomagača Djeda Božićnjaka. Tako je prošetala gradom i gotovo nitko nije primijetio da nema odjeću, osim gaćica. Video… 24sata

Landon Meier je umjetnik iz Denvera koji je nakon gubitka posla počeo izrađivati vrlo realistične maske i od toga napravio biznis. Među licima koja može ‘odjenuti’ kad to zaželi su lik Waltera Whitea iz serije ‘Breaking Bad’ i boksač Mike Tyson, a proslavila ga je serija uplakanih beba. Meier izrađuje maske vlastitom metodom, a to ga košta 4500 dolara po licu. Video… T-Portal