03/12/2017 - Monitor.hr
03.12.2017. (23:27)

Splićanka u 92. godini krenula na tečaj informatike: Kompjuter mi je odličan, mora radit po mojoj volji

04.12.2017. (00:17)

Na šibenskoj tvrđavi sv. Mihovila laserom upaljena prva adventska svijeća

04.12.2017. (00:08)

Kritični pogodak

‘First They Killed My Father’: Iz četvrtog pokušaja pun pogodak Angeline Jolie

“Predvidljivost scenarija do granice spoilera neće se odraziti na kvalitet filma jer centralno pitanje nije vezano za nova saznanja, već za to kako je priča ispričana, u čemu se Angelina Jolie iskazala kao sveža autorica sa osećajem za detalj i autorskim izrazom vrednim svakog poštovanja. U filmu nema jeftinih, direktnih šokova poput inflacije grafičkog nasilja, a pretnja je uvek tu negde. Umesto toga ona ostaje verna dečijoj perspektivi svoje junakinje koju koristi kao iskrenog, ali nepouzdanog naratora koji ne razume uvek šta se oko nje dešava”, piše Marko Stojiljković o novom filmu Angeline Jolie First They Killed My Father.

03.12.2017. (23:12)

12 dobrih podcastova o hrani

03.12.2017. (23:00)

Kako klimatske promjene stvaraju čudovišta

03.12.2017. (22:57)

Kako izgleda pizza u svemiru

03.12.2017. (22:56)

23 fotografije koje dokazuju koliko smo stari

03.12.2017. (22:54)

Ako ne možete ponovo zaspati, preselite se u drugu prostoriju ili drugi ležaj

03.12.2017. (22:38)

Private Parts – animirani film o seksualnim temama

03.12.2017. (22:30)

Zeleno, što volim zeleno

Startupi iz Hrvatske privukli dosad 100 milijuna dolara ulaganja

U jugoistočnoj Europi najuspješniji startupi po privlačenju kapitala su oni iz Hrvatske, pokazuje istraživanje. Tako su domaći startupi u razdoblju od 2012. do 2016. godine privukli 100 milijuna dolara investicija. Najveća ulaganja u startupe privukla je Velika Britanija s 18,7 milijardi dolara od čega 5,4 milijardi dolara samo u ovoj godini. Poslovni

03.12.2017. (22:21)

10 stvari koje smo saznali na ovogodišnjem MAKK-u

Završio je 5. MAKK, dosad najbrojnije i najposjećenije izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije, u organizaciji HDS ZAMP-a i HDAP-ALAI. Evo što smo saznali na ovogodišnjim prezentacijama, panel diskusijama i intervjuima s poznatim kreativcima, autorima i game changerima kulturne i kreativne industrije…

• Budućnost je već stigla! Zaključak je to s izlaganja Nenada Bakića, gurua hrvatske STEM revolucije čija je Croatian Makers liga donirala 2500 robota u preko 500 hrvatskih škola. Ovogodišnji MAKK bavio se temom kreativnosti i obrazovanja, a tehnologija, naglašava Bakić, može i mora biti instrument kreacije, i to već malih nogu!

• Goran Bare, Beatlesi i „Take five“ Dave Brubeck Quarteta našli su svoje mjesto u programu glazbenog odgoja Cjelovite kurikularne reforme, međutim, za implementaciju tog programa morat ćemo se još malo strpiti. „Dokad? Morat ćete pitanje uputiti na Vladinu adresu“, odgovorio je Boris Jokić na kraju svog predavanja „Od Rozge do Ramonesa: Remix“ kojim je, između ostalog, pokazao zavidno znanje i predanost glazbi.

• Vladini pak ministri, Nina Obuljen Koržinek i Zdravko Marić, veliki su fanovi Gibonnijevih „versi i nota“. Intervju sa splitskim kantautorom poslušali su sjedeći na stepenicama dvorane Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti.

• „Mladena Grdovića ne možemo uvesti iz Kine!“, izjava je kojom je ministar financija Zdravko Marić pokazao razumijevanje važnosti i potencijala domaćih kulturnih i kreativnih industrija. Filmaši, dizajneri, programeri i glazbenici, uključujući i zadarskog slavuja, doprinose s više od 15 milijardi kuna godišnje, odnosno 6,3 milijarde bruto dodane vrijednosti te čine 2,3% hrvatskog BDP-a. Preko 42 tisuće radnih mjesta u KKI čini 3% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, a 8,9% ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj otpada na kreativna zanimanja. Pritom svakako vrijedi ponoviti kako su KKI izuzetno otporne na gospodarsku krizu u kojoj jasno pokazuju porast snažno se oslanjajući na lokalnu radnu snagu.

• Pohvalivši organizaciju ovogodišnje konferencije, ministrica kulture RH, Nina Obuljen Koržinek, u svom je makk-ovskom izlaganju predstavila niz poticajnih mjera koje će biti ugrađene u buduće strategije Ministarstva kulture. Novi Zakon o elektroničkim medijima, najavljen za kraj 2018. godine, bit će od iznimne važnosti za filmsku i glazbenu industriju, posebno za autore i kreativce tih sadržaja.

• Husein Hasanefendić Hus, autor i gitarist Parnog Valjka, od svog prvog autorskog honorara kupio je polovnu, 16 godina staru „bubu“. „Današnji sustav kolektivne zaštite autorskih muzičkih prava neusporedivo je bolji nego ranije. Prije su godišnji honorari bili dovoljni za jedno komotnije ljetovanje, danas autori mogu konačno živjeti od svog autorskog rada“, usporedio je Hus.

• Iskusni Hus sa svojim je (mlađim) kolegama podijelio i recept za uspješno funkcioniranje benda: „Za bend je bitno da svaki član ima svoja prava, daje svoj doprinos bendu i osjeća se njegovim dijelom. Mi u Valjku i dalje dijelimo novac jednako, možda smo i zbog toga još uvijek zajedno!“.

• Manje je poznato da je Zlatan Stipišić Gibonni autor brojnih hitova svojih kolega sa scene; od „Zašto praviš slona od mene“ Dina Dvornika preko „Sve ću preživit“ Tedija Spalata pa do pjesama poput „Žuljaju me cipele“ Novih Fosilakoje su mu, priznaje, pomogle prebroditi težak period neimaštine početkom devedesetih. „Danas neizmjerno cijenim stečenu slobodu i činjenicu da takve stvari više ne moram raditi“, otkrio je Gibonni.

• Prvi rukopis pjesme „Cesarica“, koju je Gibo napisao za Olivera Dragojevića, pojeo je – Oliverov pas! „Srećom, imao sam snimljeni demo na kaseti, inače bi danas Cesarica bila izgubljena“, kroz smijeh je opisao Gibonni koji je za Olivera napisao ukupno 13 pjesama.

• Neugodna seksualna uznemiravanja, omalovažavanje i diskriminacija pristutni su i u domaćoj glazbenoj industriji, međutim, o njima se u javnosti još uvijek šuti. „Mnogo toga se može saznati u pjesama hrvatskih autorica, samo ako ih se pažljivije sluša“, zaključak je žive panel diskusije „Ruž na mikrofonu: ženski tragovi u glazbi“ koja je ugostila poznate hrvatske autorice i glazbenice.

03.12.2017. (22:11)

‘First They Killed My Father’: Iz četvrtog pokušaja pun pogodak Angeline Jolie

Verovali ili ne, Angelina Jolie je snimila dobar film. Ne prosečan, ne “može da prođe”, ne prihvatljiv, dobar u punom smislu te reči, promišljen, koherentan, sa ponekom greškom poput već ustaljenih prečica, ali u svakom slučaju sa autorskim potpisom i pečatom. Znači li to da je hollywoodska zvezda simultano naučila zanat i pronašla svoj autorski glas, da joj status slobodne žene pokreće kreativne sokove ili je First They Killed My Father puka slučajnost u njenoj autorskoj karijeri, ostaje da se vidi u njenim narednim filmovima. Odustati, čini se, nema nikakve namere.

No dobro, ona je sa Unbroken učila zanat imitirajući dokazane autore, a sa iskrenom terapijskom katastrofom By the Sea kao da je tražila svoj glas, i to artistički, što je sve legitimna stvar razvoja karijere, ma koliko bilo iritantno što slavni hobisti uzimaju prostor nekome kome je režija struka. Zbog toga je i kritički i poslovni uspeh sa First They Killed My Father još veće čudo: glumica ga je snimila nezavisno, bez trunke ega, pristupajući mu jako lično, uvalila Netflixu i završila posao. Bojazan da će to biti još jedan In the Land of Blood and Honey, Angelinin zbrkani, tehnički trapavi prvenac, pokazala se kao neutemeljena bez obzira na neke površne poveznice poput tematike građanskog rata i terora nad zarobljenim civilnim stanovništvom i insistiranja na lokalnom jeziku.

Umesto Bosne, imamo Kambodžu i pomalo iritantan, doduše kratak uvod školski složen od arhivskih snimaka praćenih melodijom Sympathy for the Devil koji nam objašnjava stanje stvari, rat u Vijetnamu, američki angažman u Indokini, tenzije u Kambodži, građanski rat između pro-američke hunte i revolucionarnih Crvenih Kmera, te pobede potonjih koja je rezultirala jednim od najnehumanijih režima na svetu u XX stoleću i smrću četvrtine stanovništva države u periodu od 4 godine. Podsetimo, Crveni Kmeri su građanstvo isterali na selo, svakog neprijatelja, bilo klasnog (buržoaziju, prosvetne radnike, vojsku, pripadnike bivšeg režima), bilo rasnog (Kineze, Vijetnamce) potamanili kao pse, ljudstvo morili glađu, preodgajali u logorima nalik na koncentracione, razarali familijarne veze i od dece ispiranjem mozga stvarali svoje najlojalnije vojnike.

Istorija je, dakle, poznata i već je bila tematizirana u brojnim filmovima, uključujući i klasik The Killing Fields (1984) i recentni animirani dokumentarac The Missing Picture (2013). Ovde je reč o adaptaciji memoarske proze Loung Ung nazvane Kći Kambodže se seća. Autorica je inače poznata kao aktivistica za zabranu nagaznih mina i spisateljica memoarske proze o teroru Crvenih Kmera i ko-scenaristica dokumentarca o nužnosti obrazovanja za žene u nazadnim sredinama Girl Rising.

S tim u vezi je prosede dokumentarca predvidljiv. Loung ima relativno bezbrižno detinjstvo u prestonici zajedno sa braćom i sestrama, majkom – domaćicom i ocem koji radi u vojsci sve dok u grad ne umarširaju revolucionari i narede evakuaciju na selo. Otac, naravno, krije svoju pred-istoriju (dok ga ne otkriju, to jest), pa se familija izdaje za običnu radničku, što im makar na neko vreme omogućava preživljavanje u radnim kampovima na minimalnim obrocima. Na svakom kontrolnom punktu im oduzimaju stvari, prvo kamionet, zatim ručni sat, odeću, obuću, igračke, guraju ih u uniformnost, napadaju propagandom, prete nasiljem… Loung će tokom filma izgubiti i oca (negde na pola filma kada ga odvedu, suprotno naslovu i memoara i filma) i majku, kao i kontakt sa većinom braće i sestara.

Proći će radne i vojne kampove, biće naučena kako da ubije neprijateljske vijetnamske vojnike, kako da postavlja bombe i slične “veštine” koje baš i nisu za decu. Međutim, predvidljivost scenarija do granice “spoilera” neće se odraziti na kvalitet filma jer centralno pitanje nije vezano za nova saznanja, već za to kako je priča ispričana, u čemu se Angelina Jolie iskazala kao sveža autorica sa osećajem za detalj (naročito za psihologiju) i autorskim izrazom vrednim svakog poštovanja. U filmu nema jeftinih, direktnih šokova poput inflacije grafičkog nasilja, a pretnja je uvek tu negde. Umesto toga ona ostaje verna dečijoj perspektivi svoje junakinje koju koristi kao iskrenog, ali nepouzdanog naratora koji ne razume uvek šta se oko nje dešava. Angelina Jolie to podvlači obiljem subjektivnih kadrova koji se ritmično izmenjuju širim planovima, te sa snolikim i košmarnim scenama u kojima Loung pokušava da rekonstruira svet oko sebe. Živost boja takođe nije nešto što bi se uklopilo u priču, ali ovde itekako ima smisla jer se radi o dečijoj slici sveta.

Kako se film zasniva na jednom liku i njega stavlja u fokus, glumačko ostvarenje takođe mora biti ubedljivo. Roditelje igraju profesionalni glumci, dok su deca naturščici. Čini se da je Sareum Srey Moch bila više nego pravi izbor za glavnu ulogu jer ima neviđeno prisustvo na ekranu, ležerna je i bez ikakvih problema može ne samo da nam privuče pažnju, već i da učini da se vežemo za nju. Kod nje ima nečeg posebnog, neke determiniranosti, a opet nečeg tako običnog dečijeg, instinktivnih reakcija da se nasmeje nekome jer deca to rade i da se taj neko nasmeje njoj, bez obzira što bi taj neko mogao biti mučitelj ili cinkaroš.

Na pitanje kako je Angelina Jolie uspela da konačno, iz četvrtog pokušaja, snimi dobar film još uvek ne postoji jednoznačan odgovor. Istina je da je First They Killed My Farther bio projekat do kojeg joj je lično stalo i da je uložila puno energije u njega. Ona svakako poznaje situaciju, a čak i potpisivanje njenog 16-godišnjeg usvojenog sina kao producenta filma ovde nije neukusan štos pošto je on njena veza sa Kambodžom. Ponekad, samo ponekad, ovakvi lični i porodični projekti uspevaju. First They Killed My Father je pravi primer za to. (8/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

03.12.2017. (20:48)

Filmovi s potpisom

U režiji luksuza – o brandovima u filmu

Veliki Gatsby označio je pojavu nove vrste plasiranja proizvoda. Pojavio se marketing koji se ne oslanja samo na očigledne snimke markiranih proizvoda, već proizvodi postaju sastavni dio vizualnog identiteta filma. Hollywood je samovoljno izabrao postati talac u službi luksuznih brendova. U filmu je predstavljeno više od 40 Pradinih večernjih haljina, Tiffany je dizajnirao narukvice i ogrlice, a vidimo i tisuće boca šampanjca Moët & Chandon. Kao ogledni primjer korelacije između luksuznih predmeta i šoubiznisa tu je i 50 nijansi sive, gdje glavnu ulogu igra njemački proizvođač automobila Audi. Lider

03.12.2017. (19:49)

Bum, tres, pow!

John Roesch – kralj zvuka

John Roesch je majstor zvuka na filmu, sve one pljuske, koraci, prskanje vode koje se čuju njegovo su djelo. U kratkom video intervjuu za Pitchfork Roesch je objasnio i pokazao kako umjetno rekreira prirodne zvukove. Prikazan je i njegov nevjerojatni studio koji izgleda kao skladište prepuno neobičnih predmeta.

03.12.2017. (18:50)

Mračna mašta

H.R. Giger i usne Michelle Pfeiffer

Volim žene, ali ih se također i bojim, pa možda onda taj strah ubacujem i u svoju umjetnost, kaže Hans Rudolf Giger o svojim radovima – video. Svjetsku slavu švicarski je umjetnik stekao zahvaljujući kreaciji čudovišta iz filma Alien (u videu objašnjava zašto je lik erotičan). Nedavno smo doznali zanimljivi podatak kako je inspiracija za usne Aliena bila Michelle Pfeiffer.

03.12.2017. (18:20)

Za lagani ples

‘Easy’, novi spot Jinxa

Jinx su predstavili novi spot za pjesmu Easy s albuma ‘Pogrebi i pomiriši’. Recenziju albuma donosi Ravno do dna, koji ga naziva “generacijski La La Land”.

03.12.2017. (17:55)

Love letter

Tilda Swinton pleše za pomoć oboljelima od AIDS/HIV-a

Glumica Tilda Swinton sudjelovala je na svoj način u obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, plešući u spotu za ICCARRE. Riječ je o francuskom programu liječenja HIV/AIDS pacijenata koji znatno smanjuje količinu lijekova koje trebaju uzimati. Ovdje je video [video_icon] plesne koreografije u kojoj Swinton pleše na Love Letter, divnu pjesmu Nicka Cavea. Another magazine, Vogue

03.12.2017. (17:32)

Vrlo slatko

Kako nastaju lizalice?

Slatkiše poput bombona ili lizalica kupujemo i jedemo ne razmišljajući o procesu koji je potreban da nastanu. One koje zanima kako se rade, mogu u ovom videu [video_icon] vidjeti proizvodnju lizalica u jednoj tvornici. Ako se pak želite iskušati u izradi domaćih slatkiša, jednostavan DIY recept pogledajte ovdje.

03.12.2017. (17:10)

Vrući krumpir

Što je smiješno u seksualnom napadu?

NY Times je napravio dobru video reportažu o svijetu komičara i zabranjenoj temi – šalama na račun silovanja. Škakljiva tema može očito biti i šaljiva, samo je pitanje na koji dio šale je fokus. Tako se jedna komičarka šali kako je silovanje sigurno frustrirajuće za muškarce – jer oni naprave sav posao, a žena pokupi svu pažnju. Video

03.12.2017. (16:54)

Imitacija prirode

Zanimljiva umjetnička instalacija, špilja od papira

Paper Caves je zanimljivi projekt, instalacija američke umjetnice Samuelle Green, a sastoji se od milijun stranica iz knjiga, koje zajedno kreiraju oblike slične onima iz prirode. Tako primjerice mnogi u “špilji” vide oblik cvijeta ili pčelinje košnice (video projekta). Wnep

03.12.2017. (16:30)

Jedan je tata

Očevi imaju veći utjecaj na kćeri nego majke

Djevojčice koje imaju dobar odnos sa svojim očevima neće biti tjeskobne i depresivne, imaju više samopouzdanja, a bolje se nose i sa svakodnevnim stresom, pokazuje istraživanje. Odnos s ocem također pomaže u otvorenosti za komunikaciju o osjećajima i stvara dobre temelje za realiziranje dobre veze u budućnosti.

03.12.2017. (16:04)

Životna škola

Milena Marković: Je*o vas CV

Fenomeni.me donosi pjesmu Milene Marković ‘Je*o vas CV’. Pjesma je starijeg datuma ali dobro je podsjetiti se. Evo dijela:
“ne znam da vozim bicikl
i ne znam da vozim kola i
jako teško računam
i znam vrlo malo stvari
i znam da ću do kraja
još manje da naučim.”

03.12.2017. (15:55)

Zadovoljni

Švicarci imaju mirovinski sustav poput hrvatskog i ne žele ga mijenjati

Švicarska je planirala reforme koje su trebale osigurati financijsku stabilnost do 2030. godine, no građani su ih odbacili na nedavnom referendumu. Švicarski je mirovinski sustav u svojoj osnovi vrlo sličan hrvatskom. Tri stupa: obavezni državni, obavezni privatni i dobrovoljni privatni zajednički daju ukupnu mirovinu. Razlike u odnosu na hrvatski sustav postoje u razini doprinosa, kao i poreznom tretmanu različitih vrsta doprinosa. Iz obaveznog državnog (prvog) stupa švicarski umirovljenici danas primaju zajamčenu mirovinu koja se kreće u rasponu od 1175 do 2250 franaka mjesečno, a uz mirovinu koju primaju iz drugog stupa cilj je da ‘ukupna mirovina dosegne 50-70 posto prihoda prije umirovljenja’, ističu bankari UBS-a. T-Portal

03.12.2017. (15:03)

Presuda je presuda

Turudić: Presuda u Haagu je nepravedna, ali se mora poštivati

Gost emisije Nedjeljom u dva je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić. Sudac koji je nepravomoćno osudio Ivu Sanadera odgovorio je na optužbe da je na tom suđenju bio pristran. Osim toga komentirao je događaje u Haagu te progovorio o reformi pravosuđa. Smatra kako komentarima da je haaška presuda ‘neprihvatljiva’ političari preuzimaju politički rizik. “Osobno smatram da je presuda nepravedna, ali se mora poštivati. Nema velikih šansi za reviziju postupka, osim ako se ne pojavi ‘smoking gun’ – neki eskulpirajući dokaz, što nije vjerojatno”, naglasio je Turudić. HRT

03.12.2017. (14:55)

Šarić utrpao 17 koševa u 13. pobjedi Philadelphije

03.12.2017. (14:53)

Najgori zoološki vrt: Pingvine imaju, ali su na napuhavanje

03.12.2017. (13:31)

Postajemo Amerikanci?

Marić: Problem zdravstva riješiti ‘reformskim iskorakom’

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je neke stavke rebalansa proračuna za 2017. godinu. Rebalansom proračuna za 2017. usmjerava se 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva.”Ne treba gajiti iluziju da će se time riješiti problem zdravstva, ali će biti skraćeni rokovi plaćanja u bolnicama”, kazao je Marić ističući da će se problem ogromnih dugova u zdravstvu morati rješavati i drugim načinima, kako je rekao, trebat će se napraviti reformski iskorak. Jedna od opcija koja se navodi iz dijela stručnih krugova jest povećanje cijene dopunskog osiguranja, a oni radikalniji zagovornici jače privatizacije zdravstvenog sustava tvrde kako bi se mnogo veći dio košarice zdravstvenih usluga trebao temeljiti na dobrovoljnom dodatnom zdravstvenom osiguranju. N1, Slobodna

03.12.2017. (10:50)

Premijer svjetskog glasa

Guardian: Plenković je prvi europski premijer koji je podržao ratnog zločinca

Andrej Plenković izjavio je da je presuda šestorki ‘duboka moralna nepravda’, piše britanski The Guardian, koji navodi kako je hrvatski premijer prvi europski čelnik koji je podržao ratnog zločinca. “Ovo samoubojstvo samo će utvrditi stav koji već postoji o Haškom sudu. U Srbiji i Hrvatskoj vlasti, ali i mediji više brinu za optužene nego za žrtve”, kaže Mina Vidaković iz novinske agencije Sense. Index, T-Portal

03.12.2017. (10:07)

Val optimizma

Wall Street zabilježio nove rekorde, europske burze pale

Na Wall Streetu su prošloga tjedna Dow Jones i S&P 500 indeks dosegli nove rekordne razine jer su ulagači bili uvjereni da će američki Senat podržati poreznu reformu, no na europskim burzama nije vladalo tako dobro raspoloženje. Ulagači se nadaju da će smanjenje poreza kompanijama i građanima potaknuti brži rast gospodarstva i zarada tvrtki, te tako podržati daljnji rast cijena dionica. South China Morning Post, Index

03.12.2017. (09:07)

Nema miješanja vjere i sklapela

Liječnici: Ne možemo imati religiozno zdravstvo

Troje ginekologa nedavno je, nakon godina istupanja u javnosti, pokrenulo inicijativu za promjenu definiranja prava na priziv savjesti. Ideja dr. Jasenke Grujić, dr. Gorjane Grujić i dr. Dubravka Lepušića je osigurati pacijentima sve medicinske zahvate unatoč liječničkom prizivu savjesti. Oni smatraju da bi to pravo trebalo ograničiti.”Lako je zamisliva situacija u kojoj liječnik koji pripada Jehovinim svjedocima, možda nekoj sekti, odbija dati transfuziju pacijentu zbog svoje savjesti, a na kraju zbog toga stradava pacijent”, tumači Dubravko Lepušić, ginekolog koji ističe i druge potencijalne probleme u vezi s prizivom savjesti u medicini. N1, Jutarnji

03.12.2017. (08:25)

Zabijelilo

Temperaturni minusi i snijeg stižu u nizine

U subotu je probleme uzrokovala bura, a u nedjelju će, osim bure, biti i drugih zimskih ‘radosti’, i to ne samo u gorju, nego i u Dalmatinskoj zagori iza Biokova, a i u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu. Na južnom i dijelu srednjeg Jadrana bit će kiše, ponegdje i obilnije, praćene grmljavinom. Bit će još hladnije nego u subotu, a mnogima će vjerojatno povoljna okolnost biti poslijepodnevno slabljenje bure. Razvedravanje u ponedjeljak neke će razveseliti, ali ne i one u unutrašnjosti koji ne vole minuse. U Slavoniji, Baranji i Srijemu, pogotovo u najistočnijm krajevima, može pasti i više od 5 cm snijega, prenosi HRT. T-Portal

03.12.2017. (07:00)

Sponzorirana vijest

Kiro tretman, terapija ultrazvukom, prvi pregled, konzultacije i evaluacija kralježnice uz tretman atlasa za 149 kuna

Američka kiropraktika u Zagrebu nudi prvi pregled, konzultacije i evaluaciju kralježnice, kiro tretman, terapiju ultrazvukom te tretman atlasa za 149 kuna. Profesionalnom kiropraktikom te nježnim i bezbolnim tehnikama tim Američke kiropraktike dovest će vašu kralježnicu u pravilan položaj te joj vratiti funkcionalnost. Kao dodatna pogodnost nudi se i četrdeset posto popusta na preporučeni plan terapije. Pregled obavljaju Katarina Lovrić Ivezić chiropractor-osteopath i Ivana Ljubas chiropractor-osteopath. Ponuda dana…