22/12/2017 - Monitor.hr
22.12.2017. (14:47)

Sapunska opera

Ima li ‘Boljeg života’ nakon smrti Jugoslavije?

Prije trideset godina emitirana je prva epizoda socijalističke sapunice Bolji život koja prati život obitelji Popadić. O seriji za Bilten piše Boris Postnikov: “Na stranu urnebesni Gigini živčani ispadi, Violetine ljubavne peripetije i Bobine adolescentske avanture, po kojima će se serija najviše pamtiti: mjehur socijalističke TV-sapunice bio je dovoljno širok da obuhvati kompletnu društvenu panoramu, skupa s njenim ključnim političkim, ekonomskim i socijalnim nevoljama”. Ovdje je jedna epizoda serije. Kvalitetu emisije prepoznao je i Igor Mandić.

22.12.2017. (15:00)

I dalje nije donesen temeljni strateški dokument za ravnopravnost spolova: Nacionalna politika za ravnopravnost spolova

22.12.2017. (14:44)

U Zagrebu se otvara Centar Miroslav Krleža

U petak, 29. prosinca 2017. u 18 sati, na dan Krležine smrti, otvara se Centar Miroslav Krleža na privremenoj adresi u Lovćenskoj ulici u Zagrebu.

U programu sudjeluju: Tonko Maroević, Lada Čale Feldman, Perica Martinović, Žarko Paić, Tomislav Brlek, Mario Kovač, Olga Pakalović i Goran Matović, autor projekta.

Imamo Šenou, imamo Matoša – kaže na jednom mjestu Marijan Matković – no suvremeni ovaj naš Zagreb ima samo jednog velikog pjesnika i taj je pjesnik Miroslav Krleža. Za razliku od svojih prethodnika, kaže Matković, Krleža nije trubadur koji se zaljubio u svoj grad i pjeva mu podoknice, nego stvaralac koji je Zagreb uključio u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu.

Prostor Centra Miroslav Krleža oblikovan je kao maketa prostora kako ga zamišljamo u potkrovlju vile Rein, Krležin Gvozd 23.

Krleža je neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini. Krleža daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika.

Pokretačka sila ovog projekta nije ograničena na komemorativno-prigodničarski okvir. Putem dramaturški osviještenog postupka nastojimo ukazati na polemičnu vrijednost sjećanja u kojoj je glavni lik obnovljenih dijaloga na hrvatskoj kulturnoj sceni – živi duh Miroslava Krleže kao kanonskoga pisca koji je čitan, ali nepročitan, prihvaćen, ali ne usvojen, usvojen, ali ne posvojen. Centar smo zamislili kao mjesto razvijanja ideja, susreta i dinamičkih programa, poručuje organizator.

Programski sadržaji Centra Miroslav Krleža

1. Centar Miroslav Krleža kao mjesto povezivanja sredina u kojima živi ili potencijalno može živjeti Krležino djelo.

2. Centar MK kao dio mreže regionalnih i europskih centara koji imaju sličnu domenu djelovanja.

3. Organizacija Festivala Miroslav Krleža (u suradnji s Teatrom poezije).

4. Aktiviranje velikog edukativnog potencijala Krležinog Gvozda (u suradnji s Muzejom Grada Zagreba) kao mitskog mjesta gdje bi se preko interaktivnih multimedijalna događanja spajali autentični prostor i djelo velikog pisca s osnovnim i srednjim školama te fakultetima.

5. Organizacija književnih, kazališnih i filmskih radionice u Krležinu vrtu i prostorima Centra. Razvoj edukativznog potencijala Centra u vidu organizacije radionica za sve životne dobi (lutkarske, filmske, kazališne i spisateljske radionice).

6. Razvoj koprodukcijskih programa s regijom i Europom u Centru Miroslav Krleža.

7. Umrežavanje institucija kojima je Krleža poveznica (Filozofski fakultet, Akademija dramske umjetnosti, Institut za književnost i teatrologiju, Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža te sa srodnim europskim institucijama). Poticanje interdisciplinarnog pristupa koji će aktivnim, živim i otvorenim pristupom učiniti ovo djelo još atraktivnijim u budućnosti.

8. Povezivanje Krležinog opusa sa suvremenim tehnologijama kroz interaktivno sudjelovanje u programima, multimedijalne izložbene programe, izradu mobilnih aplikacija, aktivnosti na društvenim mrežama…

9. Pozicionirati Centar preko web-stranice www.krleza.hr i oblikovanje virtualnog Centra Miroslav Krleža koji će se kroz vrijeme do 2025. transponirati u stvarni Centar.

10. U suradnji s NSB-om ostvariti proces digitalizacije i virtualizacije Krležinih djela, izrade pretisaka te ostali oblici suradnje koji će omogućiti dostupnost djela velikog pisca.

11.Osnovni koncept Centra Miroslav Krleža je otvaranje i povezivanje Zagreba s regijom, Europom i svijetom. Centar će raditi i na ideji samoodrživog razvoja stvarajući platformu za realizaciju i povećanje obima programa uz uključenje novih suradnika i stručnjaka.

12. Centar Miroslav Krleža objedinjuje institucionalne ustanove i neovisnu scenu na Projektu Krleža.

22.12.2017. (14:30)

Naj naj

Kinezi sagradili najduži stakleni most na svijetu

U sjevernoj kineskoj pokrajini Hebei završena je gradnja najdužeg staklenog mosta na svijetu, za koji je iskorišteno preko tisuću staklenih panela. Most se zove Flying-dragon Glass Bridge, dug je 488 metara, širok 2 metra, visok 218 metara i težak 70 tona. Na mostu će istovremeno moći biti najviše 500 osoba. N1, Daily Mail

22.12.2017. (13:30)

Odokativno

Ministarstvo obrazovanja zatražilo da škole same ocjenjuju je li neko dijete Rom ili nije

Ministarstvo obrazovanja dopisom je zatražilo od škola da odokativno ocijene broj romske djece, bez obzira na to kako se izjašnjavaju, i pošalju podatke. “Riječ je o sramotnom dopisu. Kako će oni prepoznati Rome ili Srbe ili Bošnjake ili Talijane? Zna se, na primjer, da se Srbi i Bošnjaci često zbog straha tako ne izjašnjavaju, nego se deklariraju kao Hrvati. Zašto se država ne potrudi, pa uoči popisa stanovništva ne napravi ozbiljnu javnu kampanju kojom će pozvati građane, pripadnike nacionalnih manjina, da bez straha iskažu svoju etničku pripadnost i da im pri tome garantiraju jednakost i ravnopravnost?”, kaže o svemu istarska vijećnica Mirjana Galo. Forum

22.12.2017. (12:44)

Online Maraton kratkometražnih filmova od 22. prosinca do 1. siječnja

Jubilarni 5. Maraton kratkometražnih filmova, koji se na najkraći dan u godini 21. prosinca odvijao u 22 kina diljem zemlje, donosi još jednu poslasticu za sve ljubitelje ‘kratkiša’: online maraton sa 10 hrvatskih filmova koje će od 22. prosinca 2017. pa sve do 1. siječnja 2018. godine moći pogledati iz topline svoga doma.

Na internetskoj stranici www.havc.hr/online-maraton moći će se pogledati neki od najboljih filmova različitih rodova sa dosadašnjih izdanja Maratona: Životinjsko carstvo Igora Šeregija, Presuda Đure Gavrana, Kava s džemom Filipa Peruzovića, Teleport Zovko Predraga Ličine, Simulacra Ivane Bošnjak i Thomasa Johnsona, Cvijeće Judite Gamulin, Piknik Jure Pavlovića, Život s Hermanom H. Rottom Chintis Lundgren, Kokošku Une Gunjak i Po čovika Kristine Kumrić.

‘Zašto online maraton? Kako bismo kao filmski fond pratili trendove konzumacije audiovizualnog sadržaja, i ovim online pristupom podsjetili postojeću publiku na vrhunska kratkometražna filmska ostvarenja iz prethodnih godina, ali i zainteresirali neku novu publiku za idući, 6. Maraton kratkometražnih filmova, kada će i oni zasigurno svoj najkraći dan provesti u nezavisnom kinu.’, izjavila je Rea Rajčić, voditeljica projekta kinoprikazivaštva pri Hrvatskom audiovizulanom centru.

22.12.2017. (12:20)

Šparajte za blagdane

Za kip Tuđmanu i domovini – 6,87 milijuna kuna

Sjećate se onih 657 tisuća kuna koliko je trebao koštati spomenik Franji Tuđmanu uz “Bandićeve fontane”? E pa taj iznos zapravo nije točan, dragi Zagrepčani, kip ćemo platiti barem 6,87 milijuna kuna, piše H-alter. Naime, prvoobjavljeni iznos bio je samo novac koji će biti isplaćen kiparu za izradu modela u glini, dok će lijevanje spomenika u bronci raditi netko drugi, najvjerojatnije Akademija likovnih umjetnosti. Uz kip Tuđmana bit će i Spomenik domovini, a kad se sve zbroji iznos se penje do gotovo 7 milijuna kuna.

22.12.2017. (12:20)

Dječaci i Let 3 sviraju za Buba bar na Rock Marinfestu u Vinkovcima

U srijedu, 27. prosinca u vinkovačkom klubu Vanilla održava se humanitarni festival Rock Marinfest. Sav prihod od ulaznica donirat će se za udrugu Bubamara i Buba bar.

Bubamara je udruga za osobe s invaliditetom koja želi otvoriti bar i u njemu zaposliti osobe s invaliditetom.

Na festivalu nastupaju: Jale, Pogreb x, The Karambol, Septica, Atheist rap, Dječaci i Let 3.

Početak festivala je u 20h, a cijena ulaznice iznosi 50kn u pretprodajnoj cijeni te 70kn na dan festivala. Ulaznice je moguće kupiti u Udruzi osoba s invaliditetom Bubamara, Caffe baru Maslina, Caffe baru Jazz, Caffe baru Colloseum, Caffe baru Saloon, Caffe baru Hang Loose i Caffe baru Rubirosa u Vinkovcima te u Caffe baru Jet Set u Cerni i Caffe baru Okac u Županji.

Za one koji nisu u mogućnosti kupiti ulaznice ranije, moguće je rezervirati karte po pretprodajnoj cijeni putem inboxa Facebook stranice Rock Marinfesta. Također, za posjetitelje koji dolaze HŽ putničkim prijevozom osiguran je popust od 40% na povratnu kartu.

22.12.2017. (11:48)

Nervi i lom

Anđa Marić: Bolje nikakva nego lažna čestitka

“Ne vidim smisao u desecima slikovnih poruka u telefonu od ljudi koje nisam vidjela ni čula godinama. A znaju gdje živim. Imaju moj broj. Frendovi smo na Facebooku. Živimo u istom gradu. Kad se već godinama ne čujemo i ne vidimo, nema potrebe da si šaljemo ‘želje i pozdrave’. Čak ni pod parolom ‘najbolje namjere’ jer iza tih čestitki jednostavno vrišti: fake, površno, to činim zbog osjećaja da sam bolja osoba”, piše Anđa Marić na blogu.

22.12.2017. (11:18)

Minimum očekivanja

Ministrica obrazovanja treba razlikovati ‘ogromno’ i ‘ne baš ogromno’

“Javnost ne očekuje puninu istine i smisla u rečenici lokalnog političara, sklonog poskočicama i naglim dosjetkama. Pitanje je: što očekuje od ministrice obrazovanja Blaženke Divjak? Čak ni u friškom političkom izričaju ogromno u dva dana i dvije noći naprosto ne bi smjelo postati ne baš ogromno, kao ni dosta jako – nejako, neočekivano – očekivano. To se ne očekuje od ministrice obrazovanja”, komentira Jutarnji. Ministrica se naime žalila na pritiske gospodarskih lobija zbog milijardu kuna iz europskih fondova namijenjenih strukovnim školama.

22.12.2017. (10:50)

Ništa

Što bi se promijenilo u našim životima kad bi arbitraža bila primijenjena?

“Granični slučaj Slovenije i Hrvatske zapravo je minoran, predimenzioniraju ga politike koje nisu sposobne riješiti baš ništa. Premijerovo ponašanje u ovom slučaju izgleda kao kreiranje hibridnog problema u državi punoj pravih i ozbiljnih belaja, jer što bi se promijenilo u našim životima kad bi arbitraža bila primijenjena?”, pita se Milorad Krstulović. Novosti

22.12.2017. (10:20)

Dobro je znati

Greške koje radite sa svojim Wi-Fijem

Ponekad se nakon nadogradnje firmwarea dosadašnje izmjene konfiguracije jednostavno izbrišu, što znači da sve morate konfigurirati ponovno. Ovo se najčešće događa kod nadogradnji koje dolaze od pružatelja usluge, što znači da nakon instalacije zbilja treba pregledati postavke. Jedna je to od greški koje možda radite, ostale donosi T-portal.

22.12.2017. (09:55)

Svaka kuna je bitna

Redovi u outletima hrane sve duži

Iako je sve više građana siromašno, diskonti ili tvornički dućani u kojima se jeftinije mogla kupiti neka roba sve su rjeđi. No primjerice, Dukat ima svoj outlet u Zagrebu na Dolcu, gdje njihovi proizvodi koštaju mnogo manje nego u dućanu. Isto čini Atlantic grupa u diskontnim dućanima na tržnicama Utrine i Trešnjevka. Tu je i trgovina Žabac gdje se prodaje roba s kratkim rokom trajanja. Svi su ti dućani sve popularniji. Večernji

22.12.2017. (09:31)

Hanfa ukinula plaćanje ‘biljega’

Hanfa je odredila ukidanje plaćanja administrativne pristojbe državnom proračunu. Od biljega se u državnu riznicu slilo 401.843 kune. Najveći dio svojih prihoda Hanfa ostvaruje od naknade za nadzor, za koju je osnovica vrijednost imovine ili prihoda subjekata nadzora, a što ovisi o kretanjima na financijskim tržištima. U 2017. Hanfa je “oprostila” financijskom sektoru 4,7 milijuna kuna. Poslovni

22.12.2017. (09:09)

Put pod noge

Putovanje u Libiju

Divnu priču o Libiji, arhitekturi, običajima i ljudima koji tamo žive u emisiji Hrvatskog radija Put pod noge [video_icon] ispričala je Mejrema Reuter, umjetnica koja živi u Splitu. Svojedobno je provela četiri godine u Libiji, gdje je poučavala djecu pjevanju, te se zaljubila u zemlju obilja – datulja, maslina, ribe, mora i pustinje…

22.12.2017. (08:55)

Moj TV podsjetnik

Šest programa petkom

12:25 Ikone 20. stoljeća: Charlie Chaplin, HTV2
12:35 Veličanstveni kolači Fione Cairns, HTV2
13:22 Moć cvijeća: Povijest, HTV2
13:37 Kraljević na dar (6.0), HTV2
14:25 Harry Potter iz Malog Lošinja, HTV3
15:11 Lampice, lampice, svijetle cijelu noć, HTV2
17:45 Madonna di Campiglio: Svjetski skijaški kup – slalom (M), HTV2
18:10 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz južnu Afriku, HTV3
18:21 Košarka, PH (m): Split – Škrljevo, HTV2
20:00 Croods (7.2), RTL
20:05 Humanitarni koncert Zagrebačke filharmonije i prijatelja, HTV1
21:40 Kad ljubav udari u glavu (5.7), HTV1
22:00 Veliki snježni izazov (5.1), RTL
22:10 Strip u Hrvatskoj: Ivana Armanini i Komikaze, HTV3
22:25 Obiteljski kaos (6.5), NovaTV
00:00 Pandorum (6.8), RTL
00:30 Brat (8.0), HTV3
00:45 Od kolijevke pa do groba (5.8), NovaTV
02:20 Gnjev (6.4), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

22.12.2017. (08:31)

Pentagonov sluga

Vlada odbila jasno reći je li se preko Krka dostavljala vojna oprema

Vlada je odbila jasno reći je li istina da Amerikanci preko Zračne luke na Krku dostavljaju oružje na Bliski istok, između ostalih i sirijskim pobunjenicima, o čemu je pisao Balkan Insight. U odgovoru koji je Vlada dala na jučerašnjoj sjednici nigdje se izrijekom ne kaže da su informacije u tekstu točne ili da to nije istina, ali pojašnjenje, u kojem se objašnjava procedura, sugerira da su se ti letovi dogodili. Novi list