31/08/2021 - Monitor.hr
31.08. (23:00)

Detaljna analiza

Glavne prepreke energetskoj obnovi zgrada u Hrvatskoj

Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine objasnila je glavne prepreke energetskoj obnovi zgrada i podijelila ih na 4 kategorije: financijske, pravne, društvene trendove i informacijske. Naravno, financijske su najznačajnije s obzirom na to da je Hrvatska jedna od najsiromašnijih država EU, a ni poslovično hrvatsko pravno klupko ne pomaže. Iseljavanje stanovništva te slaba informiranost i opća zainteresiranost za informacije prosječnoga hrvatskog suvlasnika također ne pomažu učinkovitoj energetskoj obnovi. Zgradonačelnik

01.09. (00:00)

Brze i kratke

  • Slovenska tiskovna agencija (STA) najavila gašenje jer im država više od 200 dana ne želi platiti zbog neslaganja s uređivačkom politikom. Telegram
  • Valentino Franjić imenovan je za novog predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. HRT
  • Prosvjetari u Beogradu prosvjeduju tražeći bolje platne razrede te manja razredna odjeljenja. Al Jazeera
  • Njemačka budno prati hoće li talibanska vlast ispuniti obećanje i dopustiti mirnu evakuaciju te formirati vladu. N1
  • U Keniji proveli popis divljih životinja te zaključili da se povećala populacija slonova i žirafa. Tportal
31.08. (23:00)

Muhe bez glave

Fižulić: Da bismo zbilja ostvarili gospodarski rast, hitno nam treba 100 000 stranih radnika. A Vlada nema nikakav plan

Nacionalistički pokret kojemu Hrvatska od samoga njegovog nastanka i za gotovo sve vrijeme njegovoga trajanja nikad nije bila dovoljno etnički „čista“ i čiji su vođe otvoreno snatrili o zamjeni stanovništva s istočnim susjedstvom kako bi se postigla zadovoljavajuća „čistoća“, našao se u situaciji koja dovodi u pitanje osnovnu premisu njegovoga postojanja. Zbog svoje ustrajnosti u očuvanju preskupe i preglomazne partijske države zasnovane ponajviše na klijentelizmu i korupciji, a nakon što su Hrvati u proteklih nekoliko godina masovno optirali za „iseljenu“ Hrvatsku, HDZ je prisiljen spašavati onu „domovinsku“ uvozom radne snage iz najsiromašnijih država Azije i Afrike. Piše Goranko Fižulić za Telegram

31.08. (22:00)

Glas razuma

Prešutni minus i dužničko ropstvo

Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u emisiji N1 televizije pojasnio je eskalaciju kaosa s prešutnim minusima ponajprije pojasniši razliku između dopuštena minusa i prešutnog minusa. Razlika je u zakonskom okviru kojemu podliježe dopušteni minus, no koji se ne tiče prešutnoga jer potonji ulazi u sivu zonu te banke mogu nametnuti kamatu po volji koja je dosezala i do 17 %. Kako je dopušteni minus ograničen, banke su se dosetile novoj politici, a očajni ljudi u vrijeme pandemije prihvatili tu igru te ekonomist smatra da je regulator znao za stanje, ali prekasno reagirao. Komentirao je i drugi mirovinski stup te smatra da ga treba ukinuti. N1

31.08. (21:00)

Retoričko mućenje bare

Klauški: Kako Zoran Milanović šarmira birače HDZ-a, Mosta i desnice

Milanović je prvu predsjedničku kampanju bazirao na ogorčenju birača Kolindom Grabar Kitarović, ali i na traženju oprosta od ljevičara zbog svega što im je napravio u deset godina na čelu SDP-a, što mu je naposljetku upalilo i zbog čega su se mnogi kasnije pokajali. No sada očito proširuje portfelj: “predsjednik sa stavom” krenuo je (odnosno, nastavio) promovirati stavove koji se više uklapaju u desni ideološki spektar i milozvučnije odzvanjaju u ušima birača desnice. Tome u prilog ide najnovije inzistiranje na nacionalnoj državi, kao primarnoj vrijednosti, nasuprot Europskoj uniji kao izvoru novca i sigurnosti, ali zanimljivo, ne i demokratskih i drugih vrijednosti, poput ljudskih prava, ravnopravnosti, slobode govora i tome slično. Piše Tomislav Klauški za 24 sata

31.08. (20:00)

Ceste smrti

Horvat: Najčešće stradaju vozači koji imaju puno kilometara za upravljačem

Ova godina nije dobro krenula u slučaju teških prometnih nesreća pa ih tako u prvih sedam mjeseci imamo 17 posto više nego prošle godine, a najčešći su uzroci svima dobro poznati: obijesna vožnja, alkohol i nekorištenje pojasa. Rajko Horvat, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, ističe da većinski izazivaju ili sudjeluju u prometnim nesrećama sa smrtno stradalima osobe između 25 i 45 godina kao najčešći sudionici istoga, a najčešće stradaju vozači koji imaju puno kilometara iza sebe. Napominje da su  četiri glavne smjernice u sigurnosti u prometu odgoj, obrazovanje, tehničke mjere zaštite cesta i cestovnih objekata te zakonska regulativa. HRT

31.08. (19:00)

Nekrokolumna

Basara: Fenomenologija sahranjivanja

Fenomenologijom velikih smrti i sahrana, propraćenih masovnim ožalošćenostima i krunisanih faraonskim sahranama, počeo sam se baviti davnih godina, dan-dva posle smrti najvećeg sina naših naroda i narodnosti, Josipa Broza Tita. Nije u pravu zluradi komentator koji je onomad napisao da sam „mrzeo Tita“. Daleko od toga. Bio sam Titov pionir, kako sam ga mogao mrzeti. Budući, međutim, da sa čovekom nisam bio u srodstvu, bliskom prijateljstvu, niti sam ga lično poznavao, nisam video nijedan jedini razlog da zapadam u tešku tugu, a još manje da, lica oblivenog suzama, mimohodim pored njegovog sarkofaga. Piše Svetislav Basara za Kurir

31.08. (18:00)

Brze i kratke

  • Dijana Zadravec nakon tri mjeseca vratila se na mjesto voditeljice Odjela za neuroradiologiju. Jutarnji list
  • Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis zbog nedavnih požara smijenio ministre javnog reda i turizma pa osnovao novi portfelj civilne zaštite. Telegram
  • U sesvetskom Muzeju Prigorja zanimljiva izložba pod nazivom “Zaviri ispod” bavi se donjim rubljem. HRT
  • Videoisječak: Zbog pada nataliteta Kina zabranila privatno podučavanje učenika kako bi mlade potaknula na reprodukciju. Al Jazeera
  • 612 kompanija, skupina i udruga troši više od 97 milijuna eura godišnje na lobiranje za digitalne ekonomije, među njima najviše Google, Facebook i Microsoft. N1
31.08. (17:00)

Ritam dobre glazbe

Hrvoje Horvat: Imaginacija, otvorenost i ranjivost kakva se rijetko susreće u domaćoj glazbi

Paradoksalno, možda će se neki sada “pomučiti” i skočiti do trgovine pločama, kad već nisu stisnuli “klik” i čuli začudnu “Jadu jadu”, kojom je jedan od najzanimljivijih mlađih domaćih autora i izvođača, premda svira već desetak godina, skupa s bendom sustigao i preskočio sam sebe. Desetogodišnji rad Denisa Kataneca dobio je albumom “Jada jada” primjeren završetak, ili bolje reći novi početak, kojim je pokazao što znače nezaustavljiva beskompromisnost i uzbudljivost. Unatoč mnogim pomaknutim i ambicioznim autorskim detaljima, nije to više ni alter-rock, nego prilično razumljiva glazba, mada je nezahvalno domaće tržište znalo okrenuti leđa i prihvatljivijim pojavama od Kataneca. Piše Hrvoje Horvat za Večernji list

31.08. (16:00)

Spora obnova

Vanđelić: Od 650 milijuna kuna u proračunu potrošili smo samo 40 milijuna

Iako je Ministarstvo graditeljstva zaprimilo 12 860 prijava za obnovu, obrađeno je i poslano dalje tek 2,9 posto, tvrdi ravnatelj Fonda za obnoviu Zagreba Damir Vanđelić. Po njemu je potrebno ubrzati procese jer se potrošilo samo 40 od 650 milijuna proračunskih kuna predviđenih za obnovu. Kao poseban problem istaknuo je cijene u programu mjera, a  iznio je i mišljenje o tome da bi privatne zgrade trebali obnavljati privatni vlasnici, dok bi se država brinula o potresnoj otpornosti zgrada te financirala taj dio. Tportal

31.08. (15:00)

Medicinska marihuana

Cannabis „Made in Germany“

Tvrte iz Kanade, SAD-a i Izraela žele popuniti tržište medicinske marihuane koje je u Njemačkoj dostupno od 2017. godine, a mnogi se korisnici, oboljeli od određenih bolesti, žale na nestašice tog proizvoda. Uz sajam koji se održava u toj zemlji, pitanje je pokrenula i politika pa je tako FDP-ov političar Wieland Schinnenburg zatražio da Njemačka postane izvoznik. Legaliziranjem cannabisa u medicinske svrhe, Njemačka je trima tvrtkama izdala licence kojima im je dozvolila uzgoj konoplje, no novi izbori podrazumijevaju i nove opreze stoga se čeka razvoj situacije i proučava tržište. Deutsche Welle

31.08. (14:00)

Zanimljiva praksa

Kad je hrvatska riba u pitanju, cijene su oduvijek diktirali – Talijani, evo zašto

Zanimljiva praksa talijankih ribara pogoduje u kolovozu našima koji za svoj ulov mogu diktirati veću cijenu, a za sve je zaslužan lovostaj. Jadranski talijanski ribari prakticiraju ga tijekom kolovoza, a u tom razdoblju od države primaju i plaću, a posebnu odštetu i vlasnik broda. Mudri Talijani tako zbog svoje velike potrošnje diktiraju naše cijene, a mudrost se očituje u tome da su ljetni mjeseci ionako slabiji s izlovom te nakon isplate naknade zapravo budu na manjem gubitku. Novi list

31.08. (13:00)

Novosti utorkom

Tomašević najavio da će angažirati 925 pomoćnika u nastavi te uvesti građanski odgoj

Na pressici utorkom Tomislav Tomašević najavio je da će zbog povlačenja sredstava iz EU fondova u učionicama u Zagrebu sjediti triput više pomoćnika u nastavi, njih 925. Uz to, planirano je uvođenje građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti u školama te najavio početak obnove školskih zgrada. Večernji list

31.08. (12:00)

Brze i kratke

  • Novinar u strahu, okružen naoružanim talibanskim vojnicima, čita vijesti na televiziji. Jutarnji list
  • Riječki IntechOpen proglašen vodećim svjetskim izdavačem OpenAccess knjiga. Telegram
  • Videoisječak: zanimljiv način branja borovnica iznenadio gledatelje; beru se metalnom šipkom da se ne oštete. Večenji list
  • Natječaj za osvjetljenje na Mostu mladosti u Zagrebu vrijedan 17.5 milijuna kuna bez PDV-a poništen zbog nepotpune dokumentacije. Index
  • Preporuke za zatvorene dijelove kafića: ne miješati ljude iz različitih kućanstava, držati razmak i dobro provjetravati. N1
31.08. (11:00)

Pošemereni prioriteti

Modrić: Grlić Radman stigao je otići Čoviću na rođendan. Dan poslije nije imao vremena za važnu NATO konferenciju o Afganistanu

Dok su, dakle, ino-ministri drugih država zajednički tražili rješenja za ublažavanje krize u Afganistanu, prvi čovjek hrvatske diplomacije bio je oko 400 kilometara udaljen od Ministarstva u Zagrebu i oporavljao se od jela, pića, zabave i dojma koji je ostavila prezentacija upravo zgotovljenog Čovićevog “obiteljskog grba” s lavom, štitom, orlom, križem i šahovnicom… Ne znamo je li Andrej Plenković pitao svog ministra Grlića Radmana kako je mogao markirati s NATO-ve konferencije i s kojim si je pravom dozvolio da “u privatnom svojstvu” partija s Čovićem i Dodikom umjesto da bude tamo gdje mu je mjesto. Ali ako ovo nije razlog za smjenu te osobe, onda netko stvarno nije pri zdravoj pameti. Piše Sanja Modrić za Telegram

31.08. (10:00)

Jezivo

Jeziva tišina na ulicama Kabula: ‘Nema glazbe u cijelom gradu, nitko nije raspoložen za zabavu‘

Po odlasku američkih trupa iz Afganistana, Kabul je zavijen u šutnju i nesvakidašnju tišinu. Preostalo pučanstvo pokušava se uklopiti u strogi talibanski režim u strahu od kazni i šerijata. Iako djeluju pomirljivije te najavljuju da će se moći održavati kulturni događaji u skladu sa šerijatskim zakonom, mnogi u to nisu uvjereni. Mnogi radijski programi prilagođeni su i prije nego što su stigle službene upute, a izlozi uređeni u skladu s novim režimom. Jutarnji list

31.08. (09:00)

Da nitko više nije radio dokasno, jer je tako Bandić radio

Klauški: “Mirno spavaj Zagrebe”. Zašto Tomašević i Možemo prepisuju trikove iz Bandićeve PR skripte?

I tu dolazimo do možda najvažnijeg zadatka za Tomaševića i novu vlast u Zagrebu. Pored čišćenja koruptivnog, kriminalnog, nepotističkog, financijskog, organizacijskog, pa i onog konkretnog smeća – krupnog i biološkog – Tomašević i Možemo imaju zadatak čišćenja Zagreba od Bandićeva populističkog, provincijalnog mentaliteta kojim je zagadio grad koji si tepa da je metropola. Milan Bandić pretvorio je Zagreb u privatni feud, velikim dijelom u bankomat, a upaljeno svjetlo u njegovu uredu obično je značilo da u njemu do kasno broji lovu s ortacima. Prodao je priču da o njemu ovisi sudbina Zagreba, da bi Zagreb u njegovim rukama snašla ružna sudbina. Zagreb neće mirno spavati sve dok ovisi o jednom čovjeku… tumači Tomislav Klauški jednu bezazlenu objavu dogradonačelnice. Sad bar znamo u kojoj sobi sjedi gradonačelnik.