View this post on Instagram

 

A post shared by PHOTOGRAPHIZE (@photographizemag)

T-Mobile je priopćio u nedjelju da istražuju krađu podataka koja se tiče preko 100 milijuna korisnika, na temelju tvrdnje objavljene na forumu. Naime, haker koji je ukrao podatke u zamjenu za njih preko foruma traži bitcoine. T-Mobile se konkretno ne spominje na forumu, ali haker tvrdi da podaci potječu od njih. Ti podaci su strogo povjerljivi poput telefonskog broja, broja socijalnog osiguranja, adresa, imena, podataka o vozačkim dozvolama i slično. Za podatke koji uključuju i podatke o vozačkim dozvolama i osiguranjima, haker traži šest bitcoina ukupne vrijednosti od 274 tisuće dolara. Kako prenosi Motherboard, haker je izjavio da privatno nudi povrat ostalih podataka. No, također je spomenuo i to da je kopija podataka već odavno izrađena. Lider

• Z centar: U Zagrebu se uskoro otvara prvi šoping centar nove generacije, Tportal donosi fotografije
• Teško stanje u ugostiteljstvu: Do početka sezone zatvoreno 1100 lokala (N1)
• Dalić objavio popis igrača za jesenske utakmice Vatrenih (N1), ispali Petković, Vrsaljko i Rebić, pozvani Sosa i Livaja (Index)
• Varaždinska županija ostvarila 48 posto više noćenja nego lani (N1)
• Wim Wenders za HTV: Još nisam radio u Hrvatskoj, mislim da je vrijeme, zar ne? (HRT)

Hrvatski šampioni u odvojenom prikupljanju komunalnog otpada, male međimurske općine, po stopi odvajanja stale su uz bok najnaprednijim europskim sredinama, dok hrvatski prosjek ostaje ispod 20 posto, a neki se gradovi, među kojima i županijska središta, još uvijek nalaze na nuli. Rezultati su to Preliminarnog izvješća Zavoda za zaštitu okoliša i prirode o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada po općinama i gradovima. Od deset općina i gradova s najvišom stopom odvajanja u Hrvatskoj, devet je iz Međimurske županije. Međutim, kada pogledamo ostatak Hrvatske, vrijedi ona stara – što južnije, to tužnije. Posebno se ističu područja uz nacionalne parkove i more, gdje se otpad u manjoj mjeri ili gotovo i ne odvaja. Green

Objavu posljednjeg dugosvirajućeg izdanja grupe The Strange (projekta Bambi Molestersa i Chrisa Eckmana iz Walkaboutsa), odličnog albuma “Echo Chamber” iz 2018., popratile su tektonske promjene u sastavu. Na njihovo mjesto došli su pak članovi riječkog My Buddy Moosea i bend je u toj formaciji nastavio promovirati album koji je prethodna postava snimila. Izašlo je novo izdanje koje se samo klasificira kao EP, iako je u pitanju zapravo nešto više nalik maxi singlu od tri pjesme, naslovne autorske skladbe i dviju obrada koje je prate i upotpunjuju. Prije nego se uhvatimo ukoštac s njima, valjda odgovoriti na pitanje koje se nameće samo od sebe u ovom trenutku – ima li kakve značajne razlike u odnosu na prethodna izdanja benda. Odgovor glasi: bez dvojbe i iznad očekivanja. Recenziju novih stvari donosi Ravno do dna, a na vama je da preslušate nešto novo, nešto divlje, malo za promjenu.

Stockholm i njegova predgrađa ovih su dana ispunjeni građevinskim dizalicama, što odražava sve veći broj stanovnika u kombinaciji s nedostatkom stanova. Međutim, nisu sva gradilišta kompleksna kao onaj u Hagastadenu. Ovdje izgleda kao da se gradi potpuno novi grad. Posebno je značajan jedan dio: dva gradska bloka u kojima je postavljen betonski temelj iznad spleta tunela koji usmjeravaju željeznički i cestovni promet prema sjeveru. To je impresivan inženjerski podvig, no ono što je još značajnije, jest to da se radi o jednom od najvećih stambenih kompleksa na svijetu izgrađenog od drveta. Cederhusen najnoviji je primjer rastuće prakse velike gradnje od onoga što je poznato kao C.L.T. ili križno lamelirano drvo. Primjer je koliko je tehnologija napredovala. Beton je neophodan za temelje, no nakon toga je sve drvo, sve do najvišeg trinaestog kata. Prvi blok od dvije cedrove kuće je gotovo dovršen, a drugi blok uskoro bi trebao početi s izgradnjom. Green

Domaći civili, pogotovo oni koji su surađivali s Amerikancima i drugim zapadnjacima, panično se tiskaju u gomili, pokušavajući se domoći vize ili mjesta u avionu ili helikopteru koji leti iz osvojenog grada. Američki vojnici koji osiguravaju kaotičnu evakuaciju pucaju u zrak kako bi odvratili očajne civile koji se žele ukrcati na silu. Diplomati i drugi strani službenici užurbano napuštaju veleposlanstva i ukrcavaju se na letove iz zemlje. Ovo je opis neslavnog pada Kabula, afganistanske prijestolnice koju su talibani zauzeli gotovo bez ispaljenog metka, nakon 20 godina dugog rata čiji je ishod Amerika zapečatila kad se odlučila na brzinu povući iz zemlje. Index

Živo me interesuje kojoj li je to majci svetosavske invencije – a legion im je ime – palo na pamet da patrijarha Porfirija nagovori da se digitalizuje i otvori nalog na Instagramu. Što je promptno i učinjeno, a patrijarh je do trenutka slanja ovog teksta u štampu već bio sakupio 8.300 „pratilaca“, and counting. Šta je sledeće? Fejsbuk? Nalog na Tviteru? Tiktok? Linkedin? Držim da SPC vapi za modernizacijom – i nastaviće da vapi, jer je stvar beznadežna – ali digitalizacija, instagramizacija i tviterizacija nemaju nikakve veze s modernizacijom, one su sunovrat pisma i pismenosti, elektronska forma idolatrije, „zagađenje svetlosti“ i još štošta. Tupoumno je obrazloženje da će se patrijarh preko Instagrama „približiti mladima“. Pre će biti da su majke svetosavske invencije podlegle zloduhu populizma pa gledaju kako da na sve načine – uključujući i digitalne – Porfirija inaugurišu u „patrijarha svih Srba“, kao što Vulin – uspešnije od pridvornih patrijaršijskih parazita – Vučića proglašava predsednikom svih Srba. Svetislav Basara se u novoj kolumni na svoj način zgraža nad činjenicom da si je Porfirije otvorio Instagram.

• Tisuće na aerodromu u Kabulu, bježe i penju se na avione, ima mrtvih. Javio se Trump (Index)
• The Atlantic: Bidenova izdaja Afganistana vječna je sramota (Index)
• U Sydneyju rekordan broj slučajeva. Lockdown traje već 8 tjedana, na ulicama vojska (Index)
• U Španjolskoj izmjeren apsolutni temperaturni rekord – 47,4 Celzijeva stupnja (Tportal)
• HZJZ: Moguće je da smo na početku četvrtog vala (N1)

Najnovija verzija popularne aplikacije za dopisivanje dobila je mogućnost obavljanja audio i videopoziva uz enkripciju s obje strane. Facebook svima želi dati do znanja da popularni Messenger postaje malo ‘sigurniji i privatniji’. Kompanija je, prenosi Gizmodo, uvela enkripciju s obje strane u sve vrste poziva na Messengeru. Doduše, takvu vrstu enkripcije Facebook je imao i do sada, ali samo u razgovorima 1 na 1. Nadogradnja enkripcije još uvijek se testira, ali očekuje se da će se uskoro uvesti u grupna dopisivanja i grupne video i zvučne pozive. Tportal

Najvažniji događaji koji su obilježili protekli tjedan, za Telegram pripremio Dragan Markovina:

• Optužnice iz Bosne i Hercegovine – Cijeli tjedan vodeći ljudi u zemlji bavili su se optužnicama iz Bosne i Hercegovine protiv generala Hrvatske vojske, povodom Bljeska, Željko Komšić po prvi put rekao nešto da se hrvatska javnost složila s njim. HDZ BiH po tom pitanju spava.
• Prijavljen načelnik Borova – njegove objave o Oluji na društvenim mrežama dio su priče o suočavanju s ratnim nasljeđem. Ali itekako i one o nerazumljivom nastojanju da se u 21. stoljeću propisuje ekskluzivna državna istina o prošlosti. Najbolje bi bilo da izađemo iz psihoze devedesetih.
• Medeni mjesec Zdravka Mamića i BiH – nastavlja se medeni mjesec Zdravka Mamića i njegove nove domovine, budući da odluke o izručenju i nakon posljednjeg ročišta nema. Sam Mamić pak javno se odriče primarne domovine i povlađuje bosanskohercegovačkoj javnosti.
• Nikad više požara – Paralelno s rekordnim turističkim prometima i gužvama, uslijed tko zna kojeg po redu toplotnog udara ovog ljeta, šire se nikad brojniji ljetni požari. Vatrogasci, kao i uvijek, rade čuda, a požari sve češće prelaze iz Hercegovine u Dalmaciju.
• Stečaj Orljave – Nastavlja se i tužna priča o stečajevima nekad velikih tvornica koji ne prijete tek brisanjem velike prošlosti, nego i ozbiljnim egzistencijalnim problemima za radnice i radnike. Požeška Orljava otišla u stečaj, ministar obećaje rješenje koje bi spasilo tek dio radnika. Lijeve stranke šute.
• Prvi veliki potez Tomislava Tomaševića – Poništavanjem raspisanog natječaja za firmu koja bi prikupljala krupni otpad u Zagrebu i umjesto toga organizirao da to rješava sam grad uštedio 33 milijuna kuna.
• Prijedlog prisege prilikom dobivanja državljanstva – Prošlog tjedna zabavljali smo se i novim prijedlog zakona o državljanstvu, točnije tekstom prisege koja bi se uvela kao obavezna. Priča naravno jeste smiješna, ali i dalje bolja od prakse čije posljedice i dalje živimo, o dodjeli državljanstva bez kriterija iz tzv. mostarskog kontingenta.
• Thompson i susjedi u Splitu – U Splitu smo pak zabilježili spor Thompsona i susjeda oko zemljišta i stanova na Žnjanu, što je priča koja se logično nadovezuje na nedavna uhićenja građevinskih poduzetnika i gradskih urbanističkih službenika. Pri čemu Žnjan, uz Bačvice, predstavlja ključni primjer poraza urbanizma u Splitu.
  
• Sezona i pandemija – Turistička sezona nastavlja se kao da pandemije nije ni bilo, vikend-kolone se nisu uopće smanjile, brojke su skoro na razini iz 2019., ljudi su očito željni povratka starom životu i nikakve gužve i cijene ih ne smetaju, a pandemija je i dalje tu. Bit će (opet) veselo najesen.
• Sarajevo film festival – Sarajevo je pak ovog tjedna bilo u središtu pozornosti. Otvoren je Sarajevo film festival, koji nije samo uskočio na mjesto koje je imala Pula, nego je postao i svjetski relevantan. Prvu večer Wim Wenders je dobio Srce Sarajeva za životno djelo, a novi film Danisa Tanovića bio je prvi koji je prikazan, da bi se trećeg dana na SFF-u ukazao Bono Vox.
• Talibani preuzeli Afganistan – Afganistanska vlast se logično raspala kao kula od karata nakon definitivnog povlačenja SAD-a. Talibani su jednostavno osvojili čitavu zemlju, čak ponudivši mirnu tranziciju u glavnom gradu. No, jasno je što njihova vlast donosi.

Trend iseljavanja iz Hrvatske mogao bi se nastaviti i idućih godina, a pronatalitetna politika neće riješiti baš ništa. Ključno je stvoriti uvjete da ljudi ne žele otići iz zemlje. Podaci istraživanja “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj” jednog hrvatskog sveučilišta pokazuju kako se u doba Jugoslavije na zapad Europe odselilo oko 350.000 Hrvata, a u proteklih osam godina iz Hrvatske čak i više, oko 370.000. Obje su države kroz emigraciju smanjivale broj nezaposlenih, a devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju kako onda, tako i sada, iako novi iseljenici ne ulažu ni približno u domovinu kao prijašnji. Plaća je i onda i sada bila tri puta veća u Njemačkoj nego kod nas. U oba iseljenička vala prevladavali su mladi ljudi između 20 i 35 godina. Glavna razlika je da se danas oko 45 posto iseljenih ne želi vratiti u Hrvatsku, dok je tad taj postotak iznosio oko 3. Danica

Novi izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda prikazao je dosad najalarmantniju, ali i najjasniju sliku o stanju klimatskih promjena, njihovim uzrocima i mogućim rješenjima. Izvještaj je svijetu rekao ono što već zna, ali i dalo do znanja da je situacija još hitnija nego se činilo. Ako zaista mislimo ograničiti zagrijavanje na 1.5 Celzijevih stupnjeva, globalne emisije ugljika trebaju doseći vrhunac oko 2025. godine, a zatim se brzo spustiti prema nuli.

Konkretna rješenja za zaustavljanje kataklizme:

• Zabrana nove infrastrukture fosilnih goriva. Nema novih elektrana na ugljen, nema novih operacija vađenja nafte i plina i nema proširenja zračnih luka
• Postojeće elektrane na ugljen mogle bi se brzo zamijeniti obnovljivim izvorima energije poput vjetroelektrana
• Radikalno bi se mogla poboljšati energetska učinkovitost zgrada
• Prirodni plin bi se mogao eliminirati u zgradama, zamijeniti grijanjem i kuhanjem koje koristi električnu energiju
• Kopneni promet mogao bi se dekarbonizirati (odstraniti emisije ugljika nastale izgaranjem fosilnih goriva) masovnim prelaskom na električna vozila (automobili, kamioni, autobusi, vlakovi) te s automobila na bicikle, pješačenje i javni prijevoz.

Tehnički gledano, sve bi se ovo moglo postići i u idućih 10 godina. Prave prepreke su u načelu političke. Index

• Premijer Vojvodine najavio novi granični prijelaz između Srbije i Hrvatske (Index)
• Predsjednik Afganistana napustio zemlju, sklonio se u Tadžikistan (Telegram), Pogled iz SAD-a: Afganistan je prodan! Nešto se dogodilo iza zatvorenih vrata. Zašto su bez otpora Kabul i mnoge provincije pale u ruke talibana? (Tportal)
• Rijeku, Split i Dubrovnik danas očekuje opasnost od vrhunca toplinskog vala, temperature bi mogle ići i do 38 stupnjeva (N1)
• U Jerusalem Postu ljuti na izjave Ive Goldsteina otprije tri godine: Takve izjave Židovima sada najmanje trebaju (Index)
• Već 2 godine Lupocet najprodavaniji lijek za snižavanje temperature u RH (Danica)

Europska komisija trebala bi sljedećeg mjeseca predložiti regulativu koja bi obvezala proizvođače mobitela i drugih manjih elektroničkih uređaja na korištenje jedinstvenog priključka za punjenje. Cilj EU je ovakvim propisima ujednačiti punjače kod svih novih uređaja i vjerojatno kao standard postaviti USB-C priključak, te tako smanjiti količinu elektroničkog otpada koji će se generirati kupnjom novih uređaja. Prema istraživanju koje je provedeno na razini Europske unije, u razdoblju od 2020. do 2028. godine samo odbačeni stari punjači mobitela i drugih uređaja proizvest će 13.300 tona elektroničkog otpada. Bug

🇪🇺 The European Commission will present legislation next month to establish a common charger for #mobile phones and other electronic devices within the 27-nation bloc, writes @GeorgiGotev. https://t.co/Wz9cYxdtdT

— EURACTIV (@EURACTIV) August 13, 2021

Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman dobila je certifikat kojim se potvrđuje razina 3 upravljanja i smanjenja emisije CO2 u svakodnevnim aerodromskim aktivnostima. Osim toga, najveći aerodrom u državi u dvije godine smanjio je ugljični otisak za 4 posto i u planu je izgradnja fotonaponske elektrane. Prema klasifikaciji globalnog programa ACI ACA (Airport Carbon Accreditation) ova razina nosi naziv „Optimizacija“ i predstavlja značajan korak prema ispunjenju opredijeljenosti zagrebačke zračne luke za postizanje nulte emisije CO2 do 2050. godine. Green

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Mirko Spasiano (@digital_mirko)