Ljudsko tijelo sadrži oko 60 posto vode koji gubimo disanjem i znojenjem, a taj proces pojačava vrućina, osobito ako ne unosimo dovoljno tekućine. Tako može doći do dehidracije, kažu zdravstveni stručnjaci. Kako se tijelo počinje znojiti, broj otkucaja srca raste, a krv se gura prema koži kako bi se maknula od topline. Kada nastupi dehidracija osoba počinje osjećati žeđ, usne i usta postanu suhe i osoba može osjetiti mučninu. Kod nekih se može javiti i glavobolja, a urin može postati tamniji. Ako je vani jako vruće, postoji i rizik od razvoja bolesti povezane s toplinom. Treba dodati da u ovakvim situacijama nije dovoljno piti samo vodu, već treba nadoknaditi elektrolite, jer se dehidracijom gubi i natrij i šećer. N1

Fascinantno je u koliko različitih sportova mala zemlja poput Hrvatske postiže svjetski vrijedne rezultate. Još je fascinantnije da ta žetva ne jenjava, nego se uvijek iznova pojavljuju novi likovi i novi junaci spremni pomicati granice i penjati se na najviše vrhove. Ipak, razloga za brigu ima. Posebno kad je riječ o momčadskim sportovima u kojima je sustav puno teže kompenzirati nego u individualnim. Izostanak svih momčadskih reprezentacija osim vaterpolista u Tokiju ne bi samo po sebi bio znak za uzbunu jer su kvalifikacije u momčadskim sportovima izuzetno rigorozne i komplicirane. Neodlazak na OI dogodi se svakome, malo je mjesta, puno pretendenata. Puno je veći problem što se čini da za Hrvatsku takav ishod u budućnosti neće biti iznimka nego pravilo. Ne samo u olimpijskim godinama. Crna prognoza u novom Jurišu Bernarda Jurišića za Telesport.

• Kilometarske kolone kod Pelješkog mosta: “Ljudi stoje na cesti, izbezumljeni” (Index)
• HZJZ: Cijepljeni nisu širitelji koronavirusa (Tportal)
• Više od 250 požara u Rusiji, u dijelovima zemlje proglašeno izvanredno stanje (N1)
• Dončić i suigrači ipak bez odličja: Australija je u petom pokušaju stigla do brončane medalje (Telesport)
• Billie Eilish s ‘Happier Than Ever’ ima uzastopno drugi najprodavaniji album po izlasku u Britaniji (Ravno do dna)

Pobjednici Eurovizije 2021 udružili su se s Iggyjem Popom za novu verziju njihovog singla “I Wanna Be Your Slave”. Izvorna verzija pjesme pojavila se na drugom albumu talijanske grupe “Teatro d’ira: Vol. I”, koja je dospjela i na Top 10 službene britanske top liste singlova. Bila je velika čast što Iggy voli našu glazbu i što je htio raditi s nama. Bilo je dirljivo vidjeti ga kako ispred nas pjeva “I Wanna Be Your Slave” uživo, bilo je jako moćno vidjeti tako velikog umjetnika, tako otvorenog i prijateljskog. Svi smo odrasli slušajući njegovu glazbu, a on nas je inspirirao da osnujemo bend, još nam je nevjerojatno da smo ga imali priliku upoznati i zajedno stvarati glazbu. Ravno do dna

Ono što se hladne zimske nedjelje činilo kao početak velike desne priče, 20 mjeseci kasnije izgleda u potpunosti beznadno, a uskoro će poprimiti razmjere trivijalne groteske u kojima se miješaju prevare, prisluškivanja, vino, narukvice, parfemi i izdaje. Od grandioznog filma s atraktivnim glumcima u kratkom se vremenu sve pretvorilo u lošu tursku ili indijsku sapunicu. ‘Guilty pleasure’ koji se pušta u sitne sate na opskurnim tv kanalima. Napaćenog naroda, interesne hobotnice pod pekom, povraćenog ponosa i konzervativnih vrijednosti malo tko će se uopće sjetiti. Boris Jokić o usponu i padu jedne desne stranke i njihovog lidera za Tportal.

Objavljeni su podaci istraživanja o navikama konzumiranja alkohola u državama članicama Europske unije. Istraživanje je pokazalo da je u Portugalu čak petina stanovništva (20,7 posto) konzumirala alkoholna pića svakodnevno, u Španjolskoj (13,0 posto) i Italiji (12,1 posto). Nasuprot tome, su Letonija i Litva, gdje svega jedan posto građana pije svakodnevno. Hrvatska se može pohvaliti time da u našoj zemlji živi najveći postotak stanovništva koje nikada nije konzumiralo alkohol ili ga nije konzumiralo u posljednjih 12 mjeseci – čak 38,3 posto. N1

U toj knjižari, dakle, u Teslinoj, ja, koji vjerojatno spadam u jednog od deset najboljih i najredovnijih knjiških kupaca u Zagrebu, redovito kupujem. I doista, dok ulazim u knjižaru, gdje radi neko sjajno i vrlo upućeno osoblje, sjetim se svaki put i Milana Bandića, i kampanja koje su protiv mene vođene na HTV-a, i još mi oko zapne na tu nekakvu malu tužnu knjižicu, sa slikom pisca na naslovnici, namijenjenu, između ostaloga, mojoj likvidaciji iz ovoga grada. Svega toga se, kažem, ja sjetim, ali svejedno mi ne pada na pamet da knjige kupujem na nekom drugom mjestu. O tome zašto je Miljenko Jergović redovan kupac kod svojih neprijatelja piše u novoj kolumni za 24 sata.

Pandemijska godina ostat će zapamćena po dramatičnom padu BDP-a, ali i po rekordnom rastu štednje građana. Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane (N1). Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Uvedene epidemiološke mjere onemogućile su potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije, prenosi Tportal.

• Katastrofa u Grčkoj: Raste broj mrtvih, objavljena zastrašujuća snimka s trajekta (Index)
• Stožeri objavljuju najnovije podatke, u Vukovarsko-srijemskoj umrla jedna osoba (Index)
• Košarkaši SAD-a osvojili su četvrtu uzastopnu zlatnu medalju na Olimpijskim igrama, pobijedili Francusku 87:82 (Tportal)
• Cijene plina lani su skočile za više od 200 posto, a ove zime mogle bi i više (N1)
• Brat vlasnika PSG-a: Gotovo je, doveli smo Messija (Index)

Dugotrajna suša i visoke temperature opustošile su povrtnjake diljem Hrvatske, a nekog povrća je tako malo da su mu cijene otišle u nebo. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva upozoravaju kako mahuna i graška nisu uspjeli uzgojiti ni za vlastite potrebe, a kamoli prodaju na tržnici, donosi HRT. Domaće, sveježe mahune su zato ovoga ljeta pravi hit na tržnici, kilogram stoji 30 kuna. Skuplje su i od piletine, što su primijetili i kupci na tržnici. Danica

Unutrašnja temperatura tijela je oko 36 stupnjeva, i zbog toga bi, za normalnu funkciju tijela i probave, trebalo piti vodu slične temperature. Hladna voda može negativno utjecati i na probavni sustav, tako što ga usporava. Međutim, mnogi liječnici preporučuju hladne napitke za vrijeme vježbanja ili onima koji žive na područjima s toplijom klimom, budući da hladna pića snižavaju tjelesnu temperaturu, osvježavaju i hlade. N1

Namjera spajanja tri ključna zakona za funkcioniranje kulturnog sustava u jedan mega-zakon, mogla bi rezultirati još nesigurnijim uvjetima rada nezavisnog kulturnog sektora. Kampanjom Za poštenu plaću, koju je od 8. do 18. srpnja provodila udruga BLOK, od Ministarstva kulture i medija RH tražilo se povećanje budžeta za programe javnih potreba u kulturi i mogućnost da se do 25% budžeta za program koristi za plaće i “hladni pogon” neprofitnih organizacija. Ministrica Obuljen – Koržinek najavila je novi zakon koji bi trebao obuhvatiti tri ključna područja kulturnog sustava: odlučivanje u kulturi, financiranje kulture i ustanove u kulturi.  Radi se o zakonima koji imaju različite ciljeve i u svojim su specifičnostima raznorodni, a njihovo grupiranje u jedan zakon potencijalno je ograničavajuće za sam sektor. Kulturpunkt

Koliko god zvučalo nevjerojatno, Hrvatska s jedne strane vapi za velikim brojem radnika usprkos nastavku pandemije, a s druge prema najnovijim podacima Eurostata zauzima uvjerljivo drugo mjesto prema broju radno sposobnih, a neaktivnih stanovnika u Europskoj uniji, odmah iza Italije. Udio radno sposobnih, ali neaktivnih stanovnika inače se uredno smanjuje, pa je tako u Hrvatskoj prošle godine neaktivno bilo 32,9 posto radno sposobnog stanovništva (15 – 64 godine), što je 0,6 posto manje u usporedbi s 2019., ali i znatno manje od 37,4 posto od 2002. naovamo. Usprkos tome, udio neaktivnih radnika tvrdoglavo Hrvatsku drži pri vrhu liste, a razloga za to je mnogo, iako nisu svi specifični za Hrvatsku. Lider

• Banijci u kontejnerima čekaju zimu i skupljaju drva, a od obnove ove godine vjerojatno neće biti ništa: ‘Stavite nas u stan…’ (Tportal)
• Engleska se otvorila, broj slučajeva prepolovio. Znanstvenici: Ovo je bez presedana (Index)
• Ovogodišnji laureat nagrade Vladimir Nazor za književnost Marko Gregur bira za vas: dvadeset naslova koje trebate pročitati (GKR)
• Quentin Tarantino bi Adama Drivera u ulozi Ramba u njegovom eventualnom novom filmu (Ravno do dna)
• Wim Wenders: Maestro vizuelne poetike (Pulse)

Radio 101 već dugo nije onaj isti radio, ali na tom svijetu samo mijena stalna jest. Kakav god da je bio, emitirao je i dalje hrpu odlične glazbe, bio otvoren za različite političke ideje, posebno kritiku svake vlasti. Bio je to jedini radio u čiji si se program mogao javiti uživo i reći Plenkoviću, Jandrokoviću, Grbinu i Milanoviću da su ordinarni idioti. A onda je vlasnik Stojedinice zapao u financijske teškoće pa je ostao bez koncesije jer je na natječaju predao nepotpunu dokumentaciju. Tog časa sam znao da su Radiju dani odbrojani. Istina, Agencija za elektroničke medije (AEM) raspisala je novi natječaj, ali znao sam da ovakav 101 u ovakvoj Hrvatskoj nema baš nikakve šanse. Robert Mihaljević za Danicu.

Najteži zločini na svijetu uključuju genocid, zločine agresije koji uključuju invazije i vojne okupacije, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Svi oni mogu se procesuirati na Međunarodnom kaznenom sudu. Ali što je sa zločinima protiv okoliša? Krajem lipnja tim pravnih stručnjaka okupio se na panelu na kojem se raspravljalo o ekocidu kao službenom petom međunarodnom zločinu te je donesena i službena definicija termina ekocid za koji bi korporativni direktori ako ga počine, mogli odgovarati pred sudom u Haagu. Ključna definicija do koje su došli pravni stručnjaci i koja bi prema svemu trebala sada postati i službena je da su ekocid protupravna ili bezobzirna djela počinjena sa znanjem da postoji velika vjerojatnost da će tim djelima nastati ozbiljna i široko rasprostranjena ili dugoročna šteta za okoliš. Green.hr