Razmotao sam adventske lampice poput zmije omotane oko debla na Zrinjevcu i razvukao ih sve do klupe na koju sam poslagao razne vrste vibratora, sado-mazo bičeva, jestivih gaćica, navlaživača u crvenim kutijicama. Na samom rubu klupe kao na straži stajala je figurica Djeda Mraza. Kad joj stisneš gumb na leđima, Djedici ispod trbušine iskoči penis uz zvuk: ohohoo-hoho! Ne bih li se i ja uklopio u adventsku atmosferu, na glavu sam nabio plastične jelenje rogove, a za šlic zakvačio svjetleću gumenu palicu koja je kupcima sugerirala moju obdarenost. Da privučem pažnju svako malo zapjevao bih neku pjesmu s Kićina albuma “Krismas vit Kićo”. U ritmu sam pocupkivao na hladnoći. Pored mog štanda zastale su dvije sredovječne ženske, jedna u dugačkom, smeđem kaputu, druga u crvenoj skijaškoj jakni. Vidjelo se da su još u formi i da redovno posjećuju salone za peglanje bora na faci. Zainteresirano su razgledavale izložene artikle. I dok su one razgledavale vibratore i druge igračke, Nacionalna groupie im je pokušao prodati ivermektin…

U društvima u kojima su građani izgubili povjerenje u one koji donose odluke i vode ih jedna od zadnjih linija otpora veže se uz prirodne resurse i uvjete života. Ako ljudima ugrozite dostupnost donekle čistog zraka, pitke vode i zdrave hrane, vrlo je vjerojatno da ćete naići na otpor. Ukoliko u tome pogodujete tvrtkama čija je globalna reputacija takva da iza sebe ostavljaju ekološki pomor, a ponekad i smrt, onda ste vrlo blizu toga da otpor takvim odlukama nadiđe uže krugove vaših političkih protivnika. Navikao na velike pobjede u utakmicama na domaćem terenu i remije u gostima, Aleksandar Vučić pomislio je da će se pobuna ljudi vezana uz iskorištavanje litija i povlaštene ugovore s tvrtkom Rio Tinto jednostavno ugasiti. Olako je shvatio tu prijetnju i iznenada se našao u izrazito obrambenoj poziciji. Što naravno ne znači da je izgubio. Boris Jokić za Tportal.

• SAD pogodilo 30 tornada, samo u Kentuckyju poginulo 50 ljudi (Index)
• Masovni prosvjed protiv mjera u Beču: Prosvjednici prolaznike i novinare gađali ledom (Index)
• Hrvati navalili na gotovinske kredite: Tek sad očekujemo pravi boom (N1)
• Puljak: Ovo što smo napravili u Splitu želimo proširiti na cijelu Hrvatsku, želimo da se lažna dilema ‘ili javno ili privatno‘ pretvori u ‘i javno i privatno‘ za dobrobit svih građana (Index)
• Bivši zagrebački pročelnik za financije Slavko Kojić izabran je u subotu na izbornoj skupštini za predsjednika stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti (Index)

Podsjetimo, meteorit je pao u kiši komada meteora koja se dogodila u noći s 4. na 5. veljače 2011. kraj Križevaca. Procjenjuje se da je meteorit pri ulasku u atmosferu težio oko 90 kilograma. Nebesko tijelo doletjelo je pod prilično velikim kutom od oko 60 stupnjeva. Uskoro je pronađen jedan jedini komad, i to u odlično očuvanom stanju. Kasnije analize pokazale su kako se zaista radi o meteoritu, starijim od Zemlje, koji je bio dio asteroida na putanji između Jupitera i Marsa. Danas se čuva u posebnom spremniku za svemirske tvari u sklopu zvjezdarnice Višnjan. Istraživački tim koji ga je i pronašao bio je pod vodstvom poznatog astronoma Korada Korlevića. Podravski

Dogodi li se, doista, novi Šator, a iz zadovoljstva kojim je tu vijest najavio predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman, da se zaključiti kako su izgledi za to vrlo visoki, bit će to najbolja moguća politička vijest za Tomislava Tomaševića. Gradonačelnika koji se u prvih pola godine opako muči s upravljanjem i spašavanjem jednog opasno zaduženog grada. Demografska mjera zbog koje se “narod”  opet diže na noge rijedak je, čak i za hrvatske kriterije, primjer sulude neracionalnosti. Za početak, ako postoji iti jedan dio Hrvatske koji nema problema s demografijom onda je to Grad Zagreb. Glavni hrvatski grad je u posljednjih deset godina po procjenama Državnog zavoda za statistiku, dobio oko 19 tisuća stanovnika i sad ih ima skoro 810 tisuća. Cijela Hrvatska je, pak, u više od 12 puta većem – minusu. Naime, u deset godina se stanovništvo u Hrvatskoj smanjilo za 237 tisuća ljudi. Jasmin Klarić za Telegram.

Izgledno je da će Scholzova vlada biti politički slabija od svih dosadašnjih vlada kancelarke Merkel, iza kojih je u prva dva mandata stajao snažan CDU, a u druga dva snažna Angela. Kancelaru Scholzu neće biti lako ući u cipele bivše kancelarke, velemajstorice političkih kompromisa, ni u Njemačkoj, a još će teže biti zadržati njezinu moć u EU. Dijelom zato što je Merkel svojom osobnošću uistinu obilježila njemačku i europsku politiku u posljednjem desetljeću. Uz to, Scholz nije kancelar veliki pobjednik, već je kancelar iz nužde, jer Merkelin kandidat CDU-a A. Lachet nije mogao baš nikako ponijeti njezine cipele; a iza sebe ima SPD, stranku u (ras)padu. Takav unutarnji politički kontekst odredio je da najvidljivija ministarstva u Vladi preuzmu zapravo manji partneri – Zeleni i liberali. Višnja Starešina za Lider.

Televizijski animirani film “South Park: Post COVID: The Return Of COVID” izravni je nastavak prethodnog specijala koji je skočio 40 godina u budućnost kako bi prikazao odrasle verzije Stana, Kylea, Cartmana i Kennyja. Vrhunac prvog specijala bio je kad su Stan i Kyle obećali da će otputovati u prošlost kako bi spriječili da se pandemija ikada dogodi. Specijal će biti objavljen 16. prosinca na Paramount+ u SAD-u. Datum izlaska u Europi još nije objavljen. Ovo je drugi od 14 predviđenih “South Park” jednosatnih filmova koji će biti prikazivani u ritmu dva filma svake godine. Ravno do dna

Teška kriza u kojoj se kulturni sektor našao tijekom pandemije osvijestila je diljem regije potrebu da se intenzivira, a često uopće i započne sustavno praćenje stanja u kulturi kao preduvjet smislenog koncipiranja kulturne politike. Među brojnim istraživanjima koje su na različitim razinama provodili raznovrsni akteri posebno se izdvaja ono pod vrlo pogođenim nazivom Sada je samo vidljivije: život i rad kulturnih radnika u vremenu korona pandemije, koje je niški Centar za empirijske studije kulture jugoistočne Europe provodio zajedno s partnerima u razdoblju od svibnja do srpnja 2020. godine. Istraživanje je to koje je osobito važno jer donosi jedini pregled stanja u čitavoj jugoslavenskoj regiji. Osim što otkrivaju dramatične asimetrije između ionako loših radnih uvjeta u kulturi u regiji, komparativno prikazani podaci ukazuju na gotovo jednaku mjeru ranjivosti sektora u svim državama. Oni napominju da je u travnju 2020. godine 28 ispitanika u potpunosti ostalo bez prihoda, dok je njih čak 168 – gotovo trećina – ostvarilo prihode manje od 100 eura. Kulturpunkt

• Ide li Bosna i Hercegovina prema novom ratu? (Index)
• JP Morgan predviđa kraj Covida, jaku ekonomiju i cijenu nafte od 125 dolara (Lider)
• Šef splitskog stožera: Toliko umrlih, a i dalje vjerujemo šamanima i lažnim prorocima (Index)
• Marić: Donošenje zakona o euru očekuje se u travnju iduće godine (Lider)
• Kako je Plenkovićeva vlada omogućila njegovu srednjoškolskom prijatelju ‘borgovcu’ milijunsku zaradu u poslovanju s državom (Nacional)
• Bivši ministar Tolušić na udaru USKOK-a i OLAF-a, istražuju mu i vinariju (Danica)
• Miro Bulj više nije najaktivniji u Saboru: Tu titulu preotele su mu četiri zastupnice: Selak Raspudić, Orešković, Peović, Marić… (Tportal)

O nogometu možemo razmišljati na dva načina. Onako kako o njemu razmišljaju glupani i političari, te ona ograničena čeljad među nogometnim novinarima: kao o profesionalnoj aktivnosti jedanaestorice muškaraca na igralištu, koji imaju svoje cijene u samoposluzi, koja nije ni Konzum ni Spar, nego se zove Transfermarkt. A možemo nogomet gledati i kao dobro plaćen sport, koji je, međutim, i dalje samo jedna lijepa igra. Mnogima, najljepša od svih igara. A ono što igru razlikuje od ne-igre upravo je to što u igri može sudjelovati samo slobodan čovjek. Za razliku od vojnika u ratu, koji su sputani i obvezani prisegom, vjernošću caru, nacijom ili državom, igrači su uvijek i samo slobodni ljudi, koji su slobodno pristali na pravila igre. Odrastao čovjek, pored ostalog, i igra zato da bi bio slobodan. U tom je smislu svaka igra dječja igra. Miljenko Jergović o dječaku kojeg su kaznili glupani i političari.

Plastika se proizvodi pomoću nafte. Da plastika nikada nije izumljena, nafta bi bila manje poželjna nego sada. To bi smanjilo njezin doprinos klimatskim promjenama i snizilo njezine cijene. Nafta bi se i dalje koristila, ali je mogla biti korištena za automobilsko gorivo, a ne za plastiku. Također, bilo bi spriječeno oko 100 milijuna smrtnih slučajeva kod morskih životinja. Naravno, ribe i druge vodene životinje također mogu umrijeti od drugih uzroka, ali oko 100 milijuna smrti je zbog plastike. Tvornice koje se danas koriste za proizvodnju plastike ne bi postojale i stoga ne bi mogle izlučivati ​​svoje kemikalije u mora i rijeke niti pridonijeti onečišćenju zraka. Manje CO2 bi se ispuštalo u zrak jer stvaranje, sagorijevanje i recikliranje plastike stvara puno CO2. Bez plastike ne bismo imali toliki ekološki problem kao sada. Iako plastika ima puno negativnih strana, ona nam je također znatno olakšala život tijekom proteklih godina. Možda i više nego što shvaćamo. Green važe industriju poliestera.

Priopćenje, u kojem navode kako su u itekako iskusili posljedice organizirano vođene negativne medijske kampanje protiv Grupe (od strane Možemo) kao i posla kojega, kako kažu, ‘savjesno, stručno i zakonito’ obavljaju više od trideset godina, zaključuju tvrdnjom da je istina o problemu gospodarenja otpadom u Zagrebu ‘sasvim drugačija od pustih obećanja Tomislava Tomaševića te da se kaotično stanje očituje kroz probleme na području zbrinjavanja svih vrsta otpada u Zagrebu. Dodaju na kraju kako ‘ uz izostanak gradonačelnikovog inovativnog rješenja kojim bi riješio problem glomaznog otpada (sa dvije drobilice), kao i zakonitog rješavanja problema zbrinjavanja svih ostalih vrsta otpada – upućuje na zaključak da, unatoč naglašenoj i nebrojeno puta isticanoj orijentaciji, čelnici Gradske uprave nisu ispunili predizborna obećanja da će građani Zagreba imati najkvalitetniju uslugu uz najpovoljniju cijenu, a sve u skladu sa zakonom. Lider

Glicerol je zaboravljeni, zapušteni i neljubljeni sin Kemije: svagdje ga ima, ali za njega nitko ne mari. Kada se spominju masti i ulja govori se o ovakvim i onakvim masnim kiselinama, a zaboravlja se reći da su one baš za njega, za glicerol vezane. U vinu ga ima više nego alkohola, etanola, i njega, baš kao i etanol, proizvode kvaščeve gljivice, pa opet malo tko pijući vino ima pojma da i njega pije. Uvijek je nekako u drugom planu, uvijek je nečija molekula važnija od njegove, premda je – pokazuju najnovija istraživanja – upravo on, glicerol, ključni kemijski spoj od kojeg je počeo život na Zemlji. Glicerol nije nastao, poput aminokiselina, u pradavnoj Zemljinoj atmosferi dok su kroz nju sijevale munje. Nije ni nastao ni u vrućim izvorima na kopnu ili na dnu oceana. Mogao je nastati samo pri vrlo niskim temperaturama i to djelovanjem ionizirajućeg zračenja. Drugim riječima, glicerol je mogao nastati od drugih organskih spojeva (prije svega metanola) ozračivanjem leda. O mogućoj teoriji nastanka života piše Nenad Raos za Bug.

U tijeku je anketa za aktualni forumski foto natječaj na temu Strah. Fotografije su postavila tri autora, a onaj čija će odnijeti najviše glasova moći će odabrati iduću temu.

• Omikron je skroz drugačiji od svih sojeva, liječnici: moguć je i peti val, ali s puno manjim pritiskom na bolnice (s njime se predviđa kraj pandemije) (Index)
• Pametni, zeleni, čisti, sigurni – moto je razvoja mnogih naših gradova (HRT)
• Zelenskij o Milanoviću: Ne bi tako pričao da je 100.000 vojnika na hrvatskoj granici (Index)
• Podravka gradi veliki logistički centar u Koprivnici vrijedan 100 milijuna kuna (Danica)
• Trump i Netanyahu prekinuli prijateljstvo: Neka se goni (Tportal)
• Papa Franjo o nadbiskupu: Malo je milovao i masirao tajnicu, pa to nije velik grijeh! (Jutarnji)

Malešević nas je maestralno prevario nazivajući Milanovićevu crtu bahate površnosti – karakterom. U tom kontekstu ispravniji mi se učinio slogan Predsjednik s fleksibilnim karakterom! Ovo ‘fleksibilno’ znači naravno prevrtljivo i ovisno je o interesima koji su utvrđivani u vrijeme dogovora o financiranju kampanje. Milanović je političar kojeg je iznjedrila lijeva opcija. Za očekivati je bilo da će se boriti za prava radnika, za jednakost građana, za bolje uvjete rada i časniju poziciju svih koji pune hrvatski budžet. Nije morao prihvatiti klasnu podjelu društva da bi uvidio da se nekadašnje društveno vlasništvo neravnopravno ‘tranzicijom’ dijeli, te da imamo s jedne strane sve bogatije, a s druge sve siromašnije. Umjesto inzistiranja na barem malim pomacima prema pravednijem društvu, Milanović se spušta na razinu procjena zločina učinjenih prema narodima u svrhu dnevno-političkih interesa. Sead Alić za Epohu.

Šeks je zanijekao tvrdnje da se zbog njegove intervencije tužiteljstvo nije žalilo na oslobađajuću presudu ubojicama te pokazao omot nekakva spisa i ustvrdio da je na njemu Rubešinom rukom i potpisom napisana napomena “ne žaliti se” (Index). U razgovoru za Index Tihomir Rubeša uvjerljivo dokazuje da Šeks laže. Na fotografiji papira koji je pokazao Šeks zaista je bilješka koju je Rubeša napisao i potpisao s karakterističnim T na početku. No, ona je iznad bilješke na koju je Šeks pokazao i pripisao Rubeši. To je košuljica, omot spisa, na kojoj je jedna bilješka mojom rukom pisana iz srpnja 1992. i bilješka koju je pisala druga osoba, druga ruka, drugim rukopisom iz mjeseca studenog iste godine. Nevjerojatno je da to Šeksu nije vidljivo iz rukopisa, a i laiku je vidljivo. Vidi se da je različit rukopis i potpis. Ne znam šta je Šeksu bilo, kao da ima pomračenje uma trenutno ili neki vrag. Ili možda treba promijeniti optičara, možda mu naočale ne odgovaraju, ne znam. Index