31.12.2021. (23:00)
Ima tih suludih momenata kad bih samo išla po ovoj planeti i grlila sve te tužne oči i sva ta umorna ramena. E, tada, kad mi bude previše bespomoćnosti, tad se očajnički hvatam za nadu. Teško ju je ispod svega toga iskopati, priznajem. Ali, gle, ti ljudi na Baniji, ispred svojih hladnih životnih prostora postavili su drvca. I ukrasili ih, i svjećice bljeskaju. Bljeskaju baš kao nada. Veći su oni od onih kontejnera – piše Boba Đuderija. RTL…
Većina nas blagdane želi provesti s obitelji i prijateljima, međutim ponekad nam to bude previše i umjesto idiličnog druženja završimo iscrpljeni, umorni i razočarani. Ako vam je ova godina bila naporna, ako se npr. ne osjećate ugodno u društvu mnogo ljudi, već preferirate manja i intimnija druženja, ako općenito ne volite velika obiteljska okupljanja, ne bojte se reći NE i pristojno se zahvaliti na pozivu, ali odbiti ako niste sto posto za to. I nemojte osjećati krivnju ako ste odlučili negdje ne otići. Uvijek će biti netko kome je žao što se niste pridružili i odazvali pozivu, ali ponekad je sve što trebamo samoća ili vrlo intiman i blizak krug ljudi i to je sasvim u redu. Journal…
Novosti prenose novi esej Dubravke Ugrešić: Gdje je, doista, taj Oz? I gdje je naš dom? Koja je naša prava adresa? Odakle krećemo i kamo idemo? Gdje su mape? Zašto uporno slijedimo cestu popločanu žutim ciglama? Zar ne postoji neka druga? Tko nam je rekao da krenemo tom cestom? Živimo na nekoj beznačajnoj maloj kuglici. Ona je naš dom. Plutamo među kuglicama koje su slične. Neke su manje, neke su veće. Neke su u centru, neke na periferiji. Mi smo na periferiji, živimo na zapuštenoj (crno-bijeloj) farmi, Bogu za leđima, u nekom svemirskom Kanzasu. Naše su mape mitske. Možda otuda naša tvrdoglava sklonost da tražimo sklonište pod krovovima velikih religijskih, političkih, društvenih i kulturnih sistema. Tražeći Oz koristimo stari utabani put popločan žutim ciglama. I pritom bježimo od vlastita odraza u ogledalu kao vrag od tamjana.
Jutarnji prenosi 120 Cropixovih fotografija koje su obilježile neke bitne trenutke protekle godine.
U Fužinama je već dočekana 2022. godina. Kad vi startate s dočekom? #NewYear2022 pic.twitter.com/crGDm9mYOg
— TV N1 Zagreb (@N1infoZG) December 31, 2021
Točno u podne započela je proslava Nove godine u Fužinama. Okupilo se 10 tisuća ljudi. N1…
Velimir Grgić sastavio je listu 12 najboljih albuma koje je slušao ove godine. Vrijedi poslušati jer se na njoj našlo dosta bendova koje nismo primijetili na drugim listama. Ravnododna…
Na ovakve bisere ne nailazi baš često. Premijer Plenković tvrdi da je Danijel Bezuk bio izvrgnut višemjesečnoj ili višegodišnjoj nacionalističkoj ili filoustaškoj radikalizaciji čiji je krajnji smisao bio u tome da se mladić napunjen mržnjom i bijesom jednog dana pojavi s kalašnjikovom na Markovom trgu. Prema njegovom mišljenju, to dolazi iz “sijanja mržnje i huškanja u hrvatskom društvu, previše laganja, difamiranja, izmišljanja, etiketiranja“, i to je možda u nekoj mjeri i točno, ali kakve to veze ima s poslom za koji su zaduženi policija, tajna služba i Državno odvjetništvo? – piše Ivica Đikić. Novosti…
Hrvatska je postala zemlja apsolutne nesposobnosti. Da, ući ćemo u Schengen jer Sloveniji odgovara da se netko drugi bakće migrantima. Da, ući ćemo u i eurozonu jer i europska birokracija voli vidjeti neki uspjeh. Da, otvorit ćemo i Pelješki most koji financira EU, a izgradili su ga Kinezi. No sami nismo uspjeli ni pokrenuti trošenje europskog novca za obnovu. Na kraju ćemo ga, ako se nešto žurno ne napravi, morati čak i vraćati. Čak i u Europi sasvim uobičajeni projekti, poput zagrebačke žičare, stoje jer eto nije sve podešeno, kao da je u pitanju lansiranje još kojeg teleskopa, a ne žičara kakvu ima svako malo veće švicarsko ili austrijsko selo – piše Goran Vojković. Index…
Ove godine obilježava se pedeseta godišnjica Hrvatskog proljeća, pa Vladimir Gligorov analizira promjene koje su se dogodile: U Hrvatskom proleću nije sve bilo o “našim novcima”, ali svakako je to bio osnovni privredni zahtev. Mislilo se, doduše, na nemačku marku, a pre svega na doprinose saveznom budžetu i na transfere nerazvijenim regijama. A i na zapostavljenost nerazvijenih regija u samoj Hrvatskoj. Stvari se nisu mnogo promenile, osim što se sada računa s transferima iz budžeta Evropske unije. Novi magazin…
Djed Mraz na ovim prostorima nije se mogao vezati uz naciju, tradiciju ili religiju pa su ga svi najradije vezali uz sindikat koji je bio odgovoran za organizaciju novogodišnjih proslava, kupovanje paketića i angažiranje Djeda Mraza. Čak i u socijalizmu vladala je klasna razlika između uličnih Djedova i onih sindikalnih. Dok su njihove smrznute kolege zaskakale djecu na ulici sa mršavim paketićima, jer su radili na procenat, sindikalni Djedovi su ordinirali po zagrijanim salama, sa pratećim ansamblima, uz pristojan honorar i obilnu gozbu nakon predstave – piše Selvedin Avdić za Žurnal. Prisjeća se i smiješnih situacija, kako je u Žepču Djed Mraz bio umirovljeni učitelj i aktivni alkoholičar koji se, izmoren novogodišnjim pijankama, znao srušiti sa stolice usred dječije recitacije. Ili kako je jedan jedva izvukao živu glavu jer je na proslavi nogometaša jednog kluba djecu pokušavao naučiti himnu drugog.
Ukupni depoziti krajem listopada iznosili su 361,7 milijardi kuna, što je 36,3 milijardi kuna ili za 11 posto više nego 2020. Od toga su depoziti poduzeća 96,4 milijarde kuna (rast 16,8 posto), a depozitni novac poduzeća 59,8 milijardi kuna (rast 23,4 posto). Devizni depoziti poduzeća iznosili su 31,8 milijardi kuna, odnosno porasli 9,5 posto, a štedni i oročeni su pali 3,6%. Depoziti kućanstava iznosili su 242,2 milijarde kuna (rast na godišnjoj razini 20,7 milijardi kuna ili 9,4 posto), od čega je depozitni novac građana iznosio 76 milijardi kuna (rast za 15,4 milijardi kuna ili čak 25,5 posto). Novi list…