Herzlich willkommen politika koju je 2015. dijelu EU nametnula kancelarka Merkel pokazala se kao jedna od njezinih najvećih političkih pogrešaka, duboko destabilizirajuća za Njemačku i staru Europu, ali i visoko motivirajuća za sve one koji žele bespravno ući u EU ili je ciljano destabilizirati nekontroliranim masovnim migracijama. EU se danas postupno zatvara u tvrđavu, šengensku tvrđavu. Za Hrvatsku, koja je na njezinom vanjskom rubu, strateški je važno – ne ostati s druge strane europskog bedema. No jednostavnije je bilo ući u šengensku zonu dok su europske granice bile šupljikave kao ementaler nego u vrijeme kad postaju bedem. I zato ne bi trebalo hrvatski ulazak u šengensku zonu uzimati zdravo za gotovo unatoč ispunjavanju tehničkih uvjeta i nekim ohrabrujućim političkim obećanjima (Macron u Zagrebu). Jednostavne trgovine, npr. Rafalei za Schengen, često ostanu samo formule. Višnja Starešina za Lider.

A samo sam te pitao što da radim i kako da se postavim prema ovima iz Vinkovaca što mi otkazuju koncert na koga su me bili pozvali. I lijepo si mi kratko i jasno rekao što da radim i ja sam otprilike tako i napisao u svojoj kratkoj izjavi, u kojoj sam rekao da mi se čini da je to jedna obična politička manipulacija i da ja ne želim napisati da zbog svojih drugih obaveza ne mogu održati taj koncert.Treba li i takvim ljudima objašnjavati da Borisov krik ”Jebo vas Vukovar” nije psovka nego  vapaj u nebo? I žalosno je da mnogi ljudi ne mogu prepoznati tu njegovu literarnu montažu u kojoj prividna psovka postaje preklinjanje da se od Vukovara, grada heroja i grada mučenika, prestane graditi mramorna grobnica, pretrpana obiljem grobljanskoga cvijeća i mirisa smrti, već da se taj lijepi grad na Dunavu okrene životu i da se njegovi stanovnici počnu osjećati u svome gradu kao oslobođeni i sretni ljudi, uživajući blagodati svakodnevnoga života i dijeleći svoje radosti, tuge i brige, koje sam život, već sam po sebi, donosi ljudima. Rade Šerbedžija napisao je pismo Borisu Dežuloviću koje se može pročitati na Autografu.

• Rekordna inflacija u SAD-u. Nije pitanje hoće li se preliti na Hrvatsku, nego kad (Index)
• Milanović je o Srebrenici prije govorio jedno, a danas nešto drugo (Index), iz N1 napravili video koji objedinjuje sve predsjednikove izjave na tu temu (Twitter)
• Gradonačelnik Oroslavja na Facebook statusu objavio novi izvještaj: U osam mjeseci potrošili smo 40.000 kn na printanje. U tri sljedeća 2000, matematiku napravite sami i vidite štedimo li ili ne (Index)
• Neće u bolnicu, ali hoće u zatvor: Raspudić izazvao Plenkovića na obračun pred Remetincem (Dnevnik.hr), HDZ mu odgovorio: Radi jeftinih poena spreman žrtvovati stotine života građana (HRT)
• Električni orgazam u Tvornici – Orgazam je mlađi nego jučer (Ravno do dna)
• Video prilog: Srednjovjekovni božićni sajam (HRT)

Gost kod Stankovića bio je jedan od najpoznatijih srpskih novinara i autor kultne TV emisije “24 minuta” Zoran Kesić. Govorio je o tome je li uzdrmana vlast srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića te što se to posljednjih tjedana događa u Srbiji vezano uz masovne prosvjede. Samom činjenicom da gostujem tu ja sam izdajnik jer koji bi pravi Srbin, patriot, gostovao u emisiji Nedjeljom u 2 ikad. O svojoj TV emisiji Kesić je rekao kako mu je uzor Jon Stewart i Stephen Colbert. Stanković mu je rekao kako im je predsjednik Vučić podignuo popularnost jer mu je nepresušna tema za satiru, na što je Kesić odgovorio kako je to vjerojatno nešto najljepše što se za Vučića ikad reklo. Nije nas dignuo Vučić nego okolnost da smo se oformili u razdoblju nastanku povoja Srpske napredne stranke na vlasti. Mi smo počeli emisiju 2013. godine kada su oni slavili 5 godina osnivanja, a na vlast su došli 2012. To je bila mlada vlast, mnogo je bila benignija situacija tada. Nisam bio toliko oštar i gorak, no sa zaoštravanjem situacije u društvu, s gadostima koje su se događale u Srbiji i naša je emisija postajala ogledalo te situacije. HRT

Nizozemac Max Verstappen u Red Bullu novi je svjetski prvak u formuli 1 nakon što je u zadnjoj utrci sezone, Velikoj nagradi Abu Dhabija završio ispred Britanca Lewisa Hamiltona u Mercedesu. Do pobjede je stigao pretekavši Hamiltona u posljednjem krugu utrke. Ključno je bilo izlijetanje Latifija u 53. krugu, kad se činilo da je sve gotovo. Mercedes je odlučio ne mijenjati gume i prednost od 11 sekundi djelovala je nedostižnom – osim u slučaju pojavljivanja sigurnosnog automobila. Uoči posljednje utrke sezone Hamilton i Nizozemac Max Verstappen u Red Bullu su bili u vodstvu sa po 369,5 bodova i odlučivala je zadnja utrka sezone. Verstappen je postao 34. vozač u povijesti koji je osvojio naslov svjetskog prvaka. Večernji

Premda film ni izbliza nije umjetnički važan kao neka druga ostvarenja velikog redatelja, Bijeg u pobjedu je bio nevjerojatno popularan u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Posebice u Europi. Jasno je i zašto. Huston je kao nitko prije njega na filmskom platnu isprepleo Drugi svjetski rat, nacizam i nogomet. Priča je jednostavna. U nacističkom logoru u okupiranom Parizu britanski časnik, a inače bivši nogometaš Colby (Michael Caine), dogovorio je nogometnu utakmicu između logoraša i nacista s njemačkim časnikom Karlom Von Steinerom (Max Von Sydow), također bivšim nogometašem, kojeg je puno više zanimao nogomet od bolesne ideje Adolfa Hitlera. Početna ideja je bila da se nogometna utakmica iskoristi kao platforma za bijeg iz logora kroz iskopani tunel ispod stadiona tijekom poluvremena, no kako je u sportu, baš kao i u životu, važno pobijediti i pri tome dati vlastiti maksimum, igrači su na svoju ruku odlučili završiti susret i pokazati da su bolji od protivnika. U filmu je nacist aplaudirao protivničkom strijelcu, no u stvarnosti je bilo drugačije… Index filmska (i povijesna) retrospektiva.

8000Kicks se prvi put pojavio na tržištu 2019., ali priča o tome kako je počeo datira još iz 2018. – kada se Carreira vratio kući iz London, gdje je vodio malu komunikacijsku tvrtku. Kako se vratio u svoju četvrt u rodnom gradu i skromnoj zajednici u Santarému u Portugalu, odlučio je pokrenuti posao sa svojom bakom. Imala je više od 50 godina iskustva u stvaranju materijala za tekstilnu industriju i danas je od velike pomoći tijekom kreativnog procesa. Otília je objeručke prihvatila sudjelovati u iznenađujućem planu svog unuka da naprave cipele od konoplje. Za uzgoj konoplje potrebno je pet puta manje vode od pamuka, na usjevima se ne koriste kemikalije koje štete ekosustavu, biljke apsorbiraju CO2, biljka ima minimalan utjecaj na tlo i konoplja je općenito jedan od najtrajnijih materijala na planetu. Green

View this post on Instagram

 

A post shared by 8000Kicks (@8000kicks)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na kraju 2020. godine imao je nepunih 657,13 milijuna kuna dospjelih obaveza. Unatoč činjenici da je Vlada i tijekom te godine, ali i tijekom ove, uložila značajna sredstva u sanaciju zdravstva, odnosno pokriće nepodmirenih dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama, dospjela nepodmirena dugovanja HZZO-a nastavila su rasti. U devet mjeseci 2021. godine nepodmirena dugovanja su u odnosu na kraj prošle godine porasla za gotovo 916 milijuna kuna te su na kraju rujna iznosila nešto više od 1,57 milijarda kuna. Ti podaci pokazuju koliko se ovogodišnjim sanacijskim injekcijama u zdravstveni sustav uspjelo postići. Nepodmirena dugovanja i dalje su prisutna, a unatoč izdašnim intervencijama države, što u prošloj, a što u ovoj godini, računi nisu niti blizu sravnjivanja. Faktograf

• Novi sojevi otkrivaju kako bi se pandemija mogla razvijati (Index)
• Nova EU pravila: 25 posto poljoprivrede mora biti eko, Hrvatska sada ima sedam (N1)
• Biden Putinu: Platit ćete strašnu cijenu ako napadnete Ukrajinu (Tportal)
• Kako novi zaključak Vrhovnog suda o ‘švicarcu’ pretvara Dobronića u stvarnog reformatora pravosuđa (Nacional)
• Preminuo je Steve Bronski, osnivač Bronski Beata (Muzika)

Prve tekstove piše apostol Pavao u svojim poslanicama, s kojima je započeo oko 48./49. godine. Sam za sebe kaže da Isusa nije nikada vidio, osim u nekoj viziji, pa nam o njemu prenosi samo ono što je čuo od drugih. Ali dok nam Pavao jedva što kaže o Isusovim riječima i djelima, kanonska Evanđelja – nastala nekih 40 do 60 godina nakon Isusove smrti i iz kojih vam popovi i propovijedaju – donose već hrpu raznih izjava i događaja. Problem sa svim legendama o Isusu jest da njih nisu pisali neposredni svjedoci. Još su ranokršćanski oci znali da je o Isusu napisano stotinjak Evanđelja, iako ih je Crkva prihvatila samo četiri. Ne znamo tko su autori Evanđelja. Od židovskih izvora o Isusu imamo Josipa Flavija i Talmud. Prevladavajući konsenzus, napravljen neovisno o popovima, najočitijim rješenjem zagonetke o povijesnom Isusu smatra stav da je on doista postojao i da su se na stvarne događaje tijekom vremena nakalemili mitovi i legende. Željko Porobija, teolog i adventist za Index.

U Berlinu su dodijeljene Europske filmske nagrade. Europski film godine je “Quo vadis, Aida?” Jasmile Žbanić, bosanskohercegovačke redateljice. Žbanić je dobila nagradu i u kategoriji europske režije, a glavna glumica Jasna Đuričić najbolja je europska glumica 2021. Među ostalima, Anthony Hopkins najbolji je glumac (“Otac”). Nagradu za scenarij dobili su Florian Zeller i Christopher Hampton za isti film. Najbolji kratki film je “Moj ujak Tudor” Olge Lucovnicove. O Europskim filmskim nagradama odlučuje Europska filmska akademija sa sjedištem u Berlinu koja danas broji više od 4.000 članova, uključujući 40 iz RH. HRT

Do velikog otkrića u mikrorazmjerima došao je tim istraživača sa Sveučilišta Princeton i Sveučilišta Washington razvivši kameru veličine zrna soli. Istraživači u svom radu objavljenom u časopisu Nature Communications objasnili su da su već dostupni različiti ultramali snimači, ali ne uspijevaju snimiti kvalitetne slike. Da bi problem riješili, razvili su jedinstvenu vrstu metapovršine, odnosno umjetni limeni materijal s podvalnom debljinom. Metapovršina istraživača sastojala se od 1,6 milijuna fotoosjetljivih ‘stupića’, velikih poput virusa HIV-a, na površini filma širokoj 0,5 milimetara. Istraživači su izjavili da je to prvi sustav koji upotrebljava površinsku optičku tehnologiju u prednjem dijelu i neuralnu obradu u stražnjem dijelu. Lider

Klinci će i dalje ići na nastavu i u kafiće bez obzira što nam je procijepljenost starijih katastrofalna. Pa ćemo velike skupove – navijačke, vjerske i sve druge – i dalje tolerirati premda nam je zdravstvo prenapregnuto, a medicinsko osoblje pada s nogu. Da se razumijemo, nipošto ne zazivam lockdown, niti online školu jer znam što su moji školarci prolazili dok nisu išli na nastavu. To im sigurno ne bih opet poželio. Ne zazivam ni zatvaranje kafića jer mi je žao vlasnika, osoblja, a i mene samog. Ja, srećom, o tome ne odlučujem. No, razdire me ta moralna dvojba i ne mogu si pomoći – je li smrt zraženih staraca zalog školskoj nastavi za moje klince i mojem svakodevnom ritualu ispijanja kave. Može li se uopće – kad je riječ o ljudskom životu – raspravljati na takav način? Na jednu stranu tezulje stavljati nečiji život, a na drugu prihode od pdv-a i nastavu uživo za djecu ili bilo što treće. Robert Mihaljević za Danicu.

• Tornado u SAD-u grad pretvorio u ruševine, raste broj poginulih, a mnogo je i nestalih: Ovo je kao ratna zona (Index)
• ‘Internet gori’: U igri Minecraft otkrivena softverska greška desetljeća, ugrožena računala diljem svijeta: ako se bug ne ukloni, raznim kriminalcima, špijunima, ali i početnicima u programiranju omogućuje lak pristup internim mrežama, gdje mogu krasti vrijedne podatke, podmetati malware, brisati ključne informacije i još mnogo toga… (Poslovni)
• Nove napetosti u Bosni i Hercegovini, “gasiti požar” ide i Andrej Plenković (N1)
• Održivo posluje samo trećina hrvatskih tvrtki (Lider)
• Svjetske burze snažno porasle, popustila strahovanja od omikrona (N1)
• Podravka bi mogla postati novi vlasnik Vindije (Glas Podravine)

Odraslom čovjeku ne treba više od 90 mg vitamina C dnevno, dakle ni desetinku grama. Tu ćemo količinu  lako nadoknaditi ako jedemo, kao što se preporučuje, svaki dan pola kilograma voća ili povrća. No nećemo se moći vitaminom namiriti ako jedemo samo krumpir ili mrkvu. Negdje krajem 20. stoljeća počele su se širiti teorije kako je vitamin C lijek za sve bolesti, posebice protiv raka, pa ga treba uzimati u megadozama, i po desetak grama dnevno. Ni Paulingu ni njegovim vjernim sljedbenicima nije došlo do mozga ono što se uči već na prvim godinama studija medicine i farmacije: svaka tvar, ma koliko u malim dozama bila korisna, u velikima postaje štetna i opasna. Ni vitamin C nije u tome iznimka. Prevelike doze vitamina C povećavaju potrebu za kalcijem pa stoga mogu izazvati njegov nedostatak. Usto potiču nastajanje bubrežnih kamenaca. Sve u svemu: dobro je nastojati jesti što više vitamina C, ali ipak ne toliko da on postane otrov. Nenad Raos o kemiji u prehrani za Bug.hr.

Među 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe šest ih je iz Hrvatske

Prodaje se samoodrživa farma na poljoprivrednom zemljištu u samom Parku prirode Papuk

Ovo je najbolja tvrtka: svim radnicima u prosincu nagrada od 10.700 kuna!

Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta. Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Mali nuklearni reaktori – Mladi, ljepši i manje radioaktivni zamjenjuju stare nuklearke