Robert Torre rođen je u Zagrebu 29. siječnja 1965. godine. Odrastao je i živio u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu te Medicinski fakultet. Sudionik je Domovinskog rata od 1992. do 1993. Cijeli svoj radni vijek od 1993. godine, najprije kao specijalizant, potom kao specijalist psihijatrije, a kasnije i kao voditelj odjela Ovisnosti o alkoholu radi u KBC-u Sestre milosrdnice na Klinici za psihijatriju. Robert Torre bio je primarius i subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti te socijalne psihijatrije. Autor je više znanstvenih radova ali i brojnih knjiga.

Sa Facebooka Siniše Slukana.

Funny Cat And mirror Video pic.twitter.com/ZhBLuKdMtp

— jimbin6969usa (@jimbin6969usa) April 1, 2019

• Studija: korona je njemačkom gospodarstvu odnijela 350 milijardi eura (Deutsche Welle)
• Marko Rakar newsletter
• Utisak nedelje o referendumu, Novaku Đokoviću i još koječemu: Danijela Nestorović, Savo Manojlović i Slobodan Georiev. Prijedlozi
• Damir Mulaomerović izabran je za novog izbornika košarkaške reprezentacije Hrvatske (Tportal)
• Konferencija o budućnosti Europe: Predlaže se mogućnost liječenja u čitavoj EU, po izboru pacijenata, a za sve bi trebala biti dovoljna samo – zdravstvena iskaznica (Slobodna)
• Izdavač Menart prekida suradnju s Tram 11 nakon izlaska kontroverznog albuma ‘Jedan i jedan’ i mnoštva negativnih reakcija u javnosti zbog sadržaja nekih od 19 pjesama (24 sata)
• Mario Gatara: Pomor popularnih investicijskih destinacija, Zoom je najbolji primjer (Index)
• Sada je to i službeno: Jedna od najgledanijih Netflixovih serija “Squid Game” (Igra lignje) dobit će drugu sezonu. (Slobodna)
• Internetska igra Wordle preko noći je zaludila svijet. Još u studenom je imala samo 90 igrača, a sad ih je već više od dva milijuna (Bug)

Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova krajem 2021. godine veća je za gotovo 12% ili 14 milijardi kuna nego u prethodnoj godini. Mirovinski fondovi su tako od osnivanja do kraja prošle godine svojim članovima zaradili više od 50 milijardi kuna dodane vrijednosti. Oporavak tržišta kapitala najviše je pogodovao najliberalnijoj kategoriji A, gdje je ostvaren prosječan prinos od 13,52%, odnosno 7,78% prosječno godišnje od osnivanja, dok, u još uvijek najbrojnijoj kategoriji B, prinos iznosi 7,37%, a prosječan prinos od osnivanja je 5,51%. Krajem godine OMF-ovi su imali 2,111.192 člana, što je za 53.801 člana više nego krajem 2020. godine… Tportal

“Doživljaj filma na velikom platnu neusporediv je s onim koje pruža kućni ekran, a ono po čemu se art kina poput Arsena razlikuju od ostalih je poticanje i njegovanje odlaska u kino kao kulturnog, društvenog i edukativnog čina” – kažu u programskog vijeća kina. Lijepa vijest, Telegram

1. 1. Ostaju li kante i kontejneri za otpad ili se vrećice mogu ostaviti ispred zgrade na dan/večer odvoza? Spremnici za otpad ostaju.
   2. Hoće li se mijenjati učestalost i ritam odvoza? Ne.
   3. Tko će kontrolirati tko ubacuje krive vrećice? Kamere i druga rješenja (nejasno koja)
   4. Hoće li se kazne naplaćivati prema broju neprikladnih vrećica u kanti ili za pogrešnu kantu jedna kazna?Jedna kanta s neprikladnim vrećicama – jedna kazna.
   5. Hoće li se dopustiti postavljanje “kaveza” za kante zgradama koje nemaju prostor za kante na gradskoj površini? Da…
   6. Hoće li sve novogradnje ubuduće morati imati predviđen prostor za odlaganje i razvrstavanje otpada? To nije regulirano ovom odlukom.
   7. Hoće li trgovci dobiti proviziju od objavljene cijene vrećica (4 i 8 kn)? Cijene vrećica koje su najavljene predstavljaju konačan trošak korisnika
   8. Hoće li naknada trgovcima biti fiksna ili će se formirati od trgovca do trgovca? Trgovci s kojima se inicijalno komuniciralo izrazili su veliku podršku projektu.
   9. Što s vrećama za plastiku i biootpad? Hoće li se uvesti vrećice za papir? Hoće li se one dijeliti ili također kupovati? Vrećice za plastiku i biootpad će se nastaviti dodjeljivati prema dosadašnjem načelu. Vrećice za papir nisu predviđene.
   10. Hoće li se smanjiti ili potpuno ukinuti ulične kante za otpad, one na stajalištima, trgovima…? Neće.
   11. Zašto i vlasnici obiteljskih kuća moraju koristiti nove vrećice za otpad? Zato jer…

   Odgovori su skraćeni, pitanja nisu… Jutarnji

Economist Intelligence Unit (EIU) je promatrao troškove života u 173 grada širom svijeta (nema nas, uspoređujući više od 200 svakodnevnih proizvoda i usluga. Ustanovili su da su cijene roba i usluga u prosjeku porasle za 3,5 posto u odnosu na 2020., što je najviša stopa inflacije u posljednjih pet godina.

1. Tel Aviv
2. Pariz
3. Singapur
4. Zürich
5. Hong Kong
6. New York
7. Ženeva
8. Kopenhagen
9. Los Angeles
10. Osaka

Naravno postoji i obrnuti redoslijed tih 173 gradova, oni u kojima je najjeftinije živjeti, to su: 1. Damask, 2. Tripoli, 3. Taškent, 4. Tunis, 5. Almati, 6. Karachi, 7. Ahmedabad, 8. Alžir, 9. Buenos Aires, 10. Lusaka.

Grad će morati platiti odštetu ženi koja je pala na zaleđenom i snijegom pokrivenom pločniku te se pritom teško ozlijedila jer je slomila obje ruke na koje se dočekala. Sve se dogodila još u siječnju 2016. godine kad se Dijana poskliznula na zaleđenom pločniku nadomak pješačkog prijelaza ispred zgrade na adresi Prilaz Gjure Deželića kbr. 31 u Zagrebu. Sud je ovaj tjedan donio nepravomoćnu presudu kojom je Gradu Zagrebu naložio da joj plati oko 60.000 kuna odštete i oko 17.000 kuna troškova parnice. Postane li presuda pravomoćna, gospođa Dijana dobit će s kamatama ukupno oko 100.000 kuna. Sutkinja je u presudi navela kako je Grad dužan održavati javne površine i osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima”. Grad se žalio da je Dijana sama kriva jer “nije upotrijebila pažnju koja se očekuje prilikom kretanja po snijegu i ledu”. Danica.hr
Žalba Grada podsjeća na 10 godina staru slavnu izjavu Nevenke Kerum o izlascima na zaleđene ulice.

Prosječna cijena u Zagrebu se kreće oko 2.500 eura. Na Ribnjaku se stanovi prodaju za 8.000 eura po kvadratu, a u Petrinjskoj ulici za 5.000 eura. No to su u Zagrebu ipak iznimke. Cijene nekretnina u Europskoj uniji posljednje desetljeće strelovito rastu, primjerice više od 100% u Estoniji, Mađarskoj, Austriji, a u Irskoj 70%. U Hrvatskoj su porasle oko 30%. I ove godine zbog inflacije, niskih kamata, subvencioniranih kredita za mlade i goleme potražnje za stanovima – cijene mogu samo još više rasti. One se sada za metar četvorni kreću od 1.000 eura u Slavoniji do 10.000 eura na Jadranu. HRT

Prema novom prijedlogu, kako su prenijeli diplomatski izvori iz EU, neće se više gledati epidemiološka situacija u državi iz koje putnik dolazi, već njegov osobni zdravstveni status. Primjerice, ako je Hrvatska u tamnocrvenoj zoni, a osoba je cijepljena booster dozom, moći će putovati u EU bez ikakvih ograničenja i bez dodatnih obveza testiranja ili samoizolacije. Ali čak i ako u jednoj državi epidemiološka situacija bude povoljna, a osoba koja iz nje putuje nije cijepljena i nema valjanu covid-potvrdu, neće imati prava neometanog prelaska iz jedne u drugu članicu EU. Jutarnji

Ethereum je na 2200 dolara, čime je izgubio više od trećine vrijednosti od početka godine i više od pola vrijednosti od studenog prošle, kada je u jednom trenutku vrijedio 4811 dolara. U tijeku je velika rasprodaja, analitičari predviđaju da će cijena bitcoina pasti sigurno do 30.000 dolara, a daljnji pad ne mogu predviđati. Vrlo je vjerojatno da će sve valute izgubiti dvogodišnji rast cijena. Index

• Nova studija: Pušenje trave može dugoročno naštetiti sposobnosti razmišljanja i planiranja (Index)
• SAD preporučuje svojim državljanima da napuste Ukrajinu (HRT)
• Izolirane kuće za odmor u Istri nikad ranije nisu bile rezervirane (HRT)
• Izraelci stariji od 60 koji su primili četvrtu dozu (drugi booster) triput su otporniji na ozbiljno razbolijevanje od tri puta cijepljenih osoba iste dobne skupine (Index)
• Glazbene zvijezde redom rasprodaju prava na svoju glazbu po vrtoglavim cijenama: Jesu li ti iznosi precijenjeni ili je riječ o jako dobroj investiciji? (Tportal)

Facebook

Saznadoh prekjuče preko mog prozora u svet Vajbera da sam, skupa sa ostatkom sunarodnika, u proseku najgluplji u bivšoj Jugoslaviji. (Sad će neprejebivci da graknu: Pa je l’ ti trebo Vajber da to saznaš?)… Ako je prosečna nacionalna inteligencija obična glupost, takozvana kolektivna inteligencija je naučna činjenica. I definisana je ovako: „Sposobnost grupe za pronalaženje boljih rešenja za rešavanje problema nego što su u stanju njegovi pojedini članovi.“ Iz napred priloženog proizlazi da pripadnici određene grupe/društva uzeti pojedinačno mogu biti izuzetno inteligentni, ali da kao grupa postupaju neinteligentno, glupo, čak idiotski. Pojedinačne inteligencije što se tiče – mislim na inteligenciju u osnovnom značenju snalažljivosti i prilagodljivosti – Srbi se mogu podičiti IQ-om od 280. Ne preterujem, nema im tu premca, niko drugi, nigde u svetu nije u stanju umesiti tako ukusnu pitu od govana i napraviti auto na drva, ubaciti „budž“, prebaciti žicu preko elektrovoda pa krasti struju, naći „vezu“, umuvati se preko reda, odseći uvo pa zakrpiti dupe, da ne nabrajam, spisak je ogroman and counting… procjenjuje inteligenciju naroda Svetislav Basara.

“Kad tome pribrojite paraprivatni sektor koji radi s državom, onda postaje potpuno jasno zašto je Hrvatska najenuspješnija država EU, i zašto iz Uhljebistana glavom bez obzira bježe svi koji žele raditi, i svojim novcem hraniti svoje obitelji, ne parazite.” – komentira to gazda Matija Babić na Facebooku. Dodajte tome uzlazni graf broja umirovljenika, branitelja… Otprilike je zaposlen jedan dodatan radnik u javnom sektoru za svakih pet stanovnika koje je Hrvatska izgubila. Poduži zanimljiv članak na Indexu.

U ponedjeljak je bilo 7095 zaraženih učenika, dok je u petak ta brojka bila 11.885. Na C modelu nastave zadnjeg dana radnog tjedna bile su 184 škole, od njih ukupno 1313. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kažu da neće biti prelaska na C model (nastava na daljinu) na nacionalnoj razini, nego da je odluka spuštena na županije, odnosno na ravnatelje škola koji ovisno o brojevima odlučuju je li moguće organizirati nastavu pa A modelu (nastava u školi). Imunolog Zlatko Trobonjača kaže: “Za razliku od prethodnih sojeva među djecom se virus brže širi. Prije kada bismo imali pozitivno dijete u razredu ponekad bi se zarazilo možda još jedno, a sada ih bude i po pet ili deset pozitivnih.” Jutarnji

• Zapovjednik njemačke mornarice dao ostavku nakon što je rekao da ruski predsjednik Putin zaslužuje poštovanje i da se Krim koji je okupirala Rusija nikad neće vratiti Ukrajini (HRT)
• Dvije trećine osoba, koje su primile placebo cjepivo (fiziološku otopinu) žalilo se na nuspojave cijepljenja: glavobolju i umor (Deutsche Welle)
• U Europi u prosincu prvi puta prodano više električnih nego dizelskih vozila (Bug)
• Zastara – koliko traje, kako je spriječiti i kako prekinuti (Zgradonačelnik.hr)
• Sad je prilika za booster: Velesajam zjapi prazan – Prošli tjedan cijepili po 2000 ljudi na dan, a sad samo par stotina (24 sata)
• Sanja Modrić: Glasnogovornik Vlade, u reakciji na moj tekst, nesvjesno je otkrio podatak koji još dublje zakopava Frku Petešića (Telegram)

Sistematski pregled uključuje: UZV abdomena, UZV dojki, EKG s očitanjem, krv i urin, spirometriju, pregled sluha, pregled vida, klinički pregled specijaliste, završno mišljenje. Rok iskoristivosti: 11.3.2022. Pregled obavlja: stručni tim Ustanove za zdravstvenu skrb “Vaš pregled”. Pregledi su individualno prilagođeni životnoj dobi, spolu i načinu života pacijenta. Nalazi pregleda i UZV-a su gotovi odmah. Opširnije na Ponuda dana.

• Odlazak Ankice Lepej – Nakon svega je nažalost ostao poraz društva, u kojem su Tuđmanovi i dalje ikone, a Ankica Lepej je morala prodati stan da proživi normalnu starost. Ostala je i kultna izjava Smiljka Sokola kako novac nije imovina
• Hrvati i Srbi po petstoti put – U čitavoj priči je najzabavnije to kako im nikad ne dosadi ponavljati uvijek iste stvari. Dok akademici i ministri žive u svojoj paralelnoj stvarnosti, nije zgorega ponoviti kako kompletna svjetska kulturna baština, pa tako i dubrovačka, pripada onima koji se na nju naslanjaju, uvažavaju je i poetski slijede. Dakle kompletnom zainteresiranom čovječanstvu
• Hadezeovci u aferi po tko zna koji put (Zvonimir Frka Petešić) – skandal koji je to samo za javnost i ozbiljne novinare, dočim premijer, Vlada i vladajuća stranka po starom dobrom običaju u svemu ne vide ništa sporno, osim sitnih tehničkih propusta.
• Novi eksperiment u Crnoj Gori – Dritan Abazović odlučio odigrati novu igru i formirati manjinsku vladu s manjinama, koalicijskim Đukanovićevim partnerima i podrškom njegovog DPS-a. S druge pak strane premijer Krivokapić bi najradije na nove izbore. Sve skupa izgleda kao ideja iz zapadne diplomacije
• Pregovori oko BiH – Pojednostavljeno govoreći, apsolutno svi se ponašaju kao da Bosna i Hercegovina nije suverena država s postojećim institucijama. Što teško može završiti dobro.
• Ukrajina – Gledajući sve ovo što se u diplomaciji događa, teško se oteti dojmu da mnogi jedva čekaju da pokrenu ratnu mašineriju, bez ikakve brige za posljedice.
• Prve ozbiljne pukotine u Vučićevoj vlasti – Prvo je na referendumu o ustavnim promjenama u pravosuđu, s rekordno malom izlaznošću od jedva 30 %, koji je od građana doživljen kao izjašnjavanje o Vučićevoj vlasti, omjer bio 60-40, s bitnom činjenicom da su svi veći gradovi glasali protiv. Nakon toga premijerka je objavila da Srbija raskida sve ugovore s kompanijom Rio Tinto, a nekakva živost u Beogradu se osjeća. Kao i nervoza Aleksandra Vučića.
• Dvije godine Milanovićevog mandata – Koliko sada daleko izgleda ona kampanja i pobjednički govor o normalnoj zemlji i predsjedniku koji će raditi sve da se društvo smiri i normalizira. Što je dalji od ideala kojeg je zacrtao, Milanović je bliži biračima desnice i nije nemoguće da osvoji drugi mandat. Što bi po normalizaciju društva djelovalo obrnuto proporcionalno.
• Rezolucija Opće skupštine UN-a o zabrani negiranja Holokausta – Opća skupštinu UN-a donijela je jednu od onih svojih beskorisnih, ali uzvišenih rezolucija. Ovakve rezolucije ipak mogu podsjetiti svijet na to koliko smo moralno i politički potonuli kada je ovako nešto potrebno donositi.
• Aki – Malo tko je spreman reći da mu je Valjak najdraži band, ali njihove pjesme su svi slušali i Aki je svojim glasom mnogima obilježio živote. I još će, bez obzira na to što smo ostali bez tog divnog čovjeka.

Odabrao i prokomentirao Dragan Markovina, Telegram