23/01/2022 - Monitor.hr
23.01.2022. (23:00)

Prolazi sve, zar ne?

In memoriam: Aki Rahimovski (1955-2022)

Iza nepodnošljive lakoće postojanja Akija Rahimovskog na sceni je stajao rudarski rad. Njegova biografija prije dana Parnog valjka je ovjekovječena u pjesmi “700 milja od kuće”. Iako je dio poštovatelja rock muzike Parnom valjku nalazio razne mane, oko nekih je stvari vladao konsenzus. Prvenstveno se to misli na koncerte, na kojima je Aki Rahimovski izgledao kao da je iza scene jedva čekao da zgrabi mikrofon i svima pokaže sve što zna, i tako godinama, za Akija nije postojao život na staroj slavi, do prvog Valjkovog umirovljenja 2005. Na koncertima je izgledao kao da će na onaj svijet otići prvo scena sa svim daskama, zakovicama i čavlima, pa tek onda on. Brojne snimke na raznim medijskim platformama svjedoče da će budućim rock pjevačima biti relativno lako kad budu tražili kako da zvuče i vrlo teško da dostignu vokal i izvedbu na sceni Akija Rahimovskog. Ravno do dna

23.01.2022. (23:00)

Nova disciplina misaone olimpijade

Alić: Oglašivačko mišljenje

Ne čudi da se u vremenu u kojemu se u tiskanim medijima i na portalima manje više čitaju samo naslovi, svi osjećaju kao da su izabrani u – naslovna zvanja. Dio je to vremena u kojemu je staromodnim postalo svako mišljenje koje se ne može izraziti grafikom ili brojem. ‘Dijagonalno čitanje’ ustupilo je mjesto dijagonalnom čitanju naslova. Proces čitanja ubrzan je tako do neshvatljivih razina. No, nije to jedina promjena. Ne objavljuju se više ni u znanstvenim časopisima misaoni tekstovi, nego nešto što više sliči na oglase o namjeri ili dobroj volji da se o nečemu misli. Zbir citata u tekstu i u fusnotama jednak je zbiru nepoznanica o razlogu njihova uvrštavanja u tekst. Sve je postalo namjera. Bitno je ‘biti na putu’. Pozamašan broj tako sročenih namjera postaje knjiga, a oglašivač autor. Kaže Sead Alić za Epohu.

23.01.2022. (22:00)

Brze i kratke

  • Ukrajinski zapovjednik tvrdi da zna točan datum kad će krenuti ruska invazija: dogodit će se to 20. veljače (Advance)
  • Berlusconi ipak odustao od kandidature za predsjednika, drugi dan završio u bolnici (Nacional)
  • Jarić Dauenhauer: Djeca rođena u pandemiji imaju manje kognitivne sposobnosti (Index)
  • Jedan od investicijskih gurua najavljuje kataklizmu na burzama (Tportal)
  • Milan Popović: Planiram izgraditi milijun kvadrata stanova i logistički park u Zagrebu, a želja mi je i kupiti Hanza Mediju (Nacional)
23.01.2022. (21:00)

Zatvorska pisma

Navalni dao veliki intervju: Amerika radi točno ono što treba Putinu

U razmjeni pisama s američkim časopisom Time tijekom posljednjih nekoliko mjeseci iz ruske kaznene kolonije br. 2 podijelio je svoja razmišljanja o zatvorskom životu, budućnosti oporbenog pokreta i posljednjem diplomatskom sukobu između SAD-a i Rusije. U zatvoru se osjeća kao u “kutiji za cipele”, i gdje nadgledaju svaki njegov korak (iako nije poznato kako je onda uspio dati intervju za strani medij). Zapad uvijek iznova upada u Putinove elementarne zamke. On postavlja neke sulude i smiješne zahtjeve, poput ovih najnovijih, o tome kako on i Biden moraju sjesti u sobu punu dima i odlučiti o sudbini Europe kao da smo se vratili u 1944. A ako se SAD ne složi, on će povući neki potez. Umjesto da ignoriraju ovu glupost, SAD prihvaća Putinov plan i trči organizirati nekakve sastanke. Index

23.01.2022. (20:00)

Nakon njega, netko još gori

Nacional: HDZ odbrojava Plenkoviću i traži mu nasljednika. Može ga spasiti samo hitna rekonstrukcija Vlade

Anonimna osoba iz vrha HDZ-a za Nacional iznijela je ozbiljnu zabrinutost koju sve više članova šireg i užeg rukovodstva stranke dijeli zbog ponašanja premijera Plenkovića i ogromnih afera koje se redaju, a za koje on pokušava optužiti sve druge, od oporbe do medija. Grupa HDZ-ovaca između sebe već traži nekog tko bi, u slučaju najgoreg scenarija, mogao preuzeti Plenkovićevo mjesto. Nisu za rušenje Plenkovića, ali su kritični prema Plenkoviću zbog načina na koji vodi i stranku i državu. Oni smatraju da još uvijek može spasiti i sebe i Vladu ako hitno napravi rekonstrukciju u resorima s najviše afera i na ta mjesta postavi stručne i kompetentne ljude, a ne poltrone bez iskustva i bilo kakvog pokrića koji će samo njega slijepo slušati. Kao ključne tri afere navode aferu s Gabrijelom Žalac, kupnju borbenih aviona od Francuske i zahtjev Europske komisije za povrat 5,1 milijardu eura koji nisu na vrijeme potrošeni za obnovu Zagreba nakon potresa. Nacional

23.01.2022. (19:00)

Zeleno-lijeva emisija

Sandra Benčić, Nu2: Plenković živi u odvojenoj stvarnosti

Kod Stankovića danas je gostovala Sandra Benčić, saborska zastupnica Možemo! Ima li premijer Plenković ozbiljnu opoziciju u Saboru ili se više-manje sve svodi na politički folklor? Je li Možemo! doraslo razini problema koji potresaju Zagreb ili su nespremni uskočili u Bandićeve cipele, bila su neka od pitanja. Svakako da premijer ima problema i briga, ali moja izjava da bi se odmorila u njegovoj glavi je bila usmjerena na njegove izjave kako je u Hrvatskoj super. Cijene rastu, kupovna moć pada. HDZ podržavaju ljudi koji su direktno povezani, odnosno ovisi o HDZ-u. Drugi dio njihovih birača je svjestan da HDZ ne radi dobro, ali nemaju bolju opciju u oporbi – govorila je Benčić. Najveća greška u obnovi je što nema jedne institucije koja će sve koordinirati, a ne 16 agencija i ministarstava, to smo od početka tražili. Ovom ćemo brzinom 200 godina obnavljati Zagreb. Index

23.01.2022. (18:00)

Zabranjeno pušenje

Prednosti i rizici legalizacije kanabisa

Kanabis je poslije alkohola najkorištenija droga na svijetu, čak više od duhana. Ispitivanje doduše nije reprezentativno, ali po njemu kanabis najviše konzumiraju mladi. Puno provedenih studija dale su različite rezultate: iako ima pozitivnih utjecaja na zdravlje, dugoročno vodi kognitivnim deficitima, posebno kod mlađih osoba: recimo kad se radi o donošenju odluka, potiskivanju neprimjerenih reakcija, učenju kroz čitanje i slušanje i, uopće, rješavanju problema razmišljanjem. Kod mlađih osoba češće vodi psihozama, a može i povećati šanse za razvoj anksioznosti, bipolarnog poremećaja i depresije. Deutsche Welle

23.01.2022. (17:00)

O biljkama - izbliza

BBC-ev Green Planet: Naš svijet iz nevjerojatne perspektive biljaka

Biljke žive tajne, gotovo nevidljive živote. Ali one su agresivne, kompetitivne i dramatične poput životinja – između vječne borbe za život ili smrt, suočene su s borbom za hranu i svjetlo, sudjeluju u žestokim obračunima za teritorij i očajnički pokušavaju razmnožiti i raspršiti svoje mlade. Među prvima koristeći novu tehnologiju snimanja filmova i najnoviju znanost, ‘The Green Planet’ otkriva ovaj čudesan i prekrasan svijet biljaka, a možete ga gledati od 23. siječnja (danas) u 18 sati na kanalu BBC Earth. Tportal

23.01.2022. (16:00)

Brze i kratke

  • Amerikanci isporučili oko 100 tona oružja za “suprotstavljanje ruskoj agresiji” Ukrajincima (Advance)
  • Telemach je zaključio preuzimanje Optima Telekoma (Bug)
  • U Los Angelesu se testira ‘plastični asfalt’ koji omogućuje recikliranje cesta (Green)
  • Cijene meda otišle u nebo. Tako domaći med od bagrema u tegli od 450 grama stoji 74,99 kuna (Danica)
  • Davor Bruketa žirira prestižnim Art Directors Club natjecanjem u New Yorku (Lider)
23.01.2022. (15:34)

Blackbook Croatia: Po prvi put objedinjeni radovi hrvatske graffiti scene

23.01.2022. (15:00)

Ratovi #ljestvica

Operacija hashtag: Kako ključne riječi sudjeluju u nametanju narativa

Hashtag (#) je zamišljen kao riječ ili fraza kojom se identificira objavljeni sadržaj na društvenim mrežama te se adresiraju ključne riječi i oznake, sve kako bi uz pomoć njih korisnici mogli lakše pratiti popularne teme na toj društevnoj mreži. On je ujedno i pokazatelj da se objavljeni sadržaj nadovezuje na određenu temu, i samim time pripada određenoj kategoriji rasprave. Omogućuju li hashtagovi kreatorima digitalnog sadržaja da “uokvire” informaciju na način koji im odgovara, sve kako bi kod korisnika društvenih mreža izazvali jaču reakciju? Oni mogu biti mjesta rasprave, gdje različite strane sudjeluju koristeći ih kao oružje, pokušavajući kontrolirati i definirati njegovo značenje, a čest je primjer i u političkom komuniciranju. Popularan je u opisivanju aktualnih trendova, primjerice, na Twitteru, što ostavlja prostor širenju mišljenja, a ne činjenica. Nametanje takvog narativa podsjeća na propagandu… Faktograf

23.01.2022. (14:00)

Potemkinova sela demografske obnove

Šajatović: Rezultati popisa stanovništva dosadili nakon pet dana

Brzo splašnjavanje zanimanja za dramatičan pad broja stanovnika Hrvatske je očekivano. Nema ozbiljne teme koja traži dozu intelektualnog napora da će ovdje biti u fokusu dulje od par dana. Javnost je s olakšanjem dočekala premještanje fokusa na aferu ekspresnoga državnog saniranja državnog stana oštećenog u potresu u kojemu s obitelji živi najbliži suradnik premijera Andreja Plenkovića. Ostaje, dakle, vidjeti znaju li možda vladajući kako zaustaviti demografsko propadanje, ali eto, nisu se stigli pokrenuti. Logično je pogledati u temeljni dokument Plenkovićeve vlade, u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030. Među strateškim ciljevima, na šestom mjestu je cilj ‘demografske revitalizacije i bolji položaj obitelji’. Super! Nažalost, i taj dio temeljnog dokumenta zemlje bolje je ne čitati. Nižu se deseci općih konstatacija i obećanja… Miodrag Šajatović za Lider.

23.01.2022. (13:14)

17 posto novih kamiona 2030. godine vozit će na vodik, smatraju u EU

23.01.2022. (13:00)

Samo prirodna farba

Kemičar u kući: O čemu ovisi boja hrane

Teorija kaže da boja organskih spojeva, točnije frekvencija ili valna duljina elektromagnetskog zračenja koju apsorbiraju njihove molekule, ovisi o njihovoj strukturi, ili što se svodi na isto, ovisi o kemijskoj formuli. Molekula će apsorbirati to veće duljine elektromagnetskog zračenja u vidljivom i ultraljubičastom području što ima više konjugiranih dvostrukih veza. Kako vidljivo zračenje ima veću valnu duljinu od onog nevidljivog, ultraljubičastog, jasno je da će molekule s mnogo konjugiranih dvostrukih veza apsorbirati zračenje većih valnih duljina, a to znači da će organski spoj imati boju. Recimo, ako hrana koju jedemo mijenja boju zakiseljavanjem, to je znak da u njoj ima polifenola, a polifenoli su antioksidansi, dakle spojevi koji spječavaju oksidativni stres, a s njime mutacije gena i nastanak raka. Nenad Raos za Bug.

23.01.2022. (12:00)

Iskoristivi pašnjaci

Beč će održavati travnate površine Dunavskog otoka pomoću ovaca umjesto kosilica

Dunavski otok popularno je rekreacijsko područje Bečanki i Bečana, a igra i važnu ulogu u zaštiti od poplava austrijske prijestolnice. Ovaj umjetni otok dugačak oko 20 kilometara ujedno je i važno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Kako bi se spriječile sve ranije spomenute posljedice klimatskih promjena, započelo se s radovima koji bi trebali trajati oko dva mjeseca. Tako će se na riječnom obalnom području duljine 3,3 km sanirati dio vodenih površina. Projekt LIFE DICCA započeo je još u rujnu 2018. i trajat će do 2024. godine, a osim ranije spomenutih radova, u sklopu njega će na samom otoku posaditi nova stabla, dok će se postojeće travnate površine održavati pomoću ovaca umjesto kosilica. Isto tako, stvorit će se nova jezerca i ugraditi održivi sustav za navodnjavanje. Mnovine

23.01.2022. (11:00)

Dok ju banka regulira, ne priznam

Švedska stvara nacionalnu kriptovalutu

Švedska središnja banka Riksbank 2017. pokrenula projekt stvaranja nacionalne digitalne valute pod nazivom e-kruna. Riksbank je jasno dala do znanja da se e-krunom ne namjerava zamijeniti gotovina i da će ona ostati u opticaju sve dok postoji potražnja. S obzirom na to da građani Švedske sve više napuštaju gotovinu i koriste elektronske načine plaćanja, smatra se da je digitalna valuta koju nadzire središnja državna banka nužna za nastavak održavanja sigurnog i efikasnog načina plaćanja. Važno je naglasiti da e-kruna nije kriptovaluta, poput bitcoina. Čak nije ni zasebna valuta, nego samo digitalna verzija švedske nacionalne valute krune, a iste zakonske obaveze koje Riksbanka ima prema kruni bi vrijedile i za nju. Index

23.01.2022. (10:06)

Digitalna moda: Odjenite se na vrijeme za web 3.0

23.01.2022. (10:00)

Brze i kratke

  • Stošić: Brojne objave na društvenim mrežama ukazuju na to da Rusija sprema invaziju (Index)
  • Uredba temeljem koje su Frka Petešić i ostali dužnosnici dobili stanove ukinuta je 2018. (Nacional)
  • Zoran Milanović navodno viđen na skijanju u Italiji, novinari dobili odgovor na upit: “Predsjednik Republike inače nikada nije na odmoru, bio u Zagrebu ili ne, jer uvijek obavlja svoju dužnost…” (Tportal), radi se o trolanju na račun Frke Petešića: “Predsjednik će se prijaviti u Kranjsku Goru da dobije državni stan u Zagrebu” (Telegram)
  • Rolls-Royce ima najbrže električno prijevozno sredstvo na svijetu (i to zrakoplovno) (Bug)
  • Stiže Weird Al” Yankovic film, glumi ga Daniel Radcliffe (Muzika)
23.01.2022. (09:43)

Korisnici Androida od sad u potpunosti mogu koristiti Twitter Communities

23.01.2022. (09:00)

Algaški urbanizam

Prva zgrada koju pokreću alge nalazi se u Europi

Riječ je o bio-adaptivnoj fasadi, prvoj takve vrste u svijetu koja koristi žive mikroalge koje rastu u staklenim rešetkama za stvaranje obnovljive energije i istovremeno osiguravanje hlada. Alge se kontinuirano opskrbljuju tekućim hranjivim tvarima i ugljičnim dioksidom putem vodenog kruga koji prolazi kroz fasadu. Fotosintezom se stvara biomasa koja se koristi kao bioplin za grijanje. Spomenuta zgrada nalazi se u Hamburgu. Green