29/01/2022 - Monitor.hr
29.01. (23:00)

Zvonimire, jel te Frka?

Nacionalna groupie: Hoću, Senfe, hoću – u gradsku čistoću

Postao mi je svojevrsni fetiš odlazit u zgradu u kojoj stanuje predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Zvonimir Frka-Petešić. Sve zgrade po centru Zagreba razdrmane su od potresa, memljive, vonjaju po plijesni. Djeluju poput staraca na štakama koje je na cesti udario auto. Nije ni čudo što su se svi mlađi odselili u neke druge države. Nitko ne želi praviti djecu u tako nesigurnim nastambama. U Zagrebu ostaju samo starci, luzeri, uhljebi i HDZ-ovci. Jedino se u zgradi u kojoj živi Frka-Petešić nešto zbilja pokrenulo, izvršila se obnova. Kako lijepo mirišu svježe ofarbani zidovi! Sad su valjda i stanari zgrade shvatili da je taj čovjek uklet već samim svojim prezimenom, gdje god se u zadnje vrijeme pojavi diže frku. Možda je sav njegov problem u tome što se ne zove samo Zvonimir Petešić. Nacionalna groupie u novoj zgodi ga je i susreo.

29.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Nacionalni stožer: Mijenja se rok trajanja COVID potvrda na 270 dana (umjesto dosadašnjih 365), uvode nova pravila na granici i za izolaciju i samoizolaciju (Nacional)
  • Papa umirovio Vrhbosanskog nadbiskupa Vinka Puljića, naslijedit će ga dosadašnji nadbiskup koadjutor, mons. Tomo Vukšić (Index)
  • Drugi dan službenih pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koji se vode u Neumu, izaslanik Palmer: Zadovoljni smo, napredak ide korak po korak (N1)
  • Repecki: Konačno stižu Bradleyi. Njihova modernizacija mogla bi izvući Đuru Đakovića iz ponora (Telegram)
  • Proizveli ‘meso iz epruvete‘: za umjetno uzgojeno meso u laboratoriju iz životinjskog tkiva nije potrebno zaklati nijednu životinju, a stručnjaci nisu prepoznali razliku od “pravog” mesa (Tportal)
  • Težak poraz Osijeka u Gradskom vrtu protiv Slaven Belupa 1:2 (Index)
29.01. (21:00)

Još da firma i štetu sanira, a?

Prometna nesreća sa službenim vozilom: Može li od vas poslodavac potraživati naknadu štete?

Imali ste prometnu nesreću s vozilom u vlasništvu poslodavca, krivi ste, odgovorni za nastalu nesreću i što sad? Prva ideja, ništa strašno, postoji osiguranje! Oštećenom će se nadoknaditi šteta s police obaveznog auto osiguranja, a ako ima štete i na službenom vozilu kojim ste upravljali, šteta će biti riješena putem police kasko osiguranja i sve pet! Samo znate, ne ide to nužno, baš tako glatko i bezbolno po vas kao krivca za prometnu nesreću uzrokovanu vozilom u vlasništvu poslodavca. No, odluči li se poslodavac namiriti od vas, vi vozili, vi skrivili pa vi i platite, može li? Može! Ima o toj temi odredba u cijelom nizu zakona. HAK Revija

29.01. (20:00)

Proturačna obrana

Raos: Liječit ćemo rak živom (ako, ako)

Živa je izuzetno zanimiljiva za kemičare jer gradi spojeve neobičnih i često sasvim neočekivanih struktura. Stoga istraživanja žive i živinih spojeva ne prestaju, pa ni istraživanja koja bi, sudeći prema naslovu moga spomenutog stručnog rada, trebali pripadati „povijesti medicine“. Jedno nam takvo istraživanje dolazi iz Turske. Radi se o otopini koja ujedinjuje antitumorska svojstva svih svojih sastavnica. Akutna toksična doza žive, ovisno o vrsti živinog spoja i načina njegovog unosa, iznosi 0,1 – 0,5 grama, a letalna doza dva do tri puta viša od toga. Ne bi li liječenje novim, živinim lijekom dovelo do trovanja? Otopina PTIH koncentracije 50 µM žive po litri što je deset puta manje od pretpostavljene toksične doze. Stoga, barem se sada tako čini, nema opasnosti da se PTIH premetne iz lijeka u otrov, iako se čekaju daljnja istraživanja, kaže Nenad Raos za Bug.

29.01. (19:00)

U sve nas je uša đava

Mario Kovač: Publika je zasićena crnom kronikom, želi pozitivne priče kroz ‘ružičastu’ prošlost

Mario Kovač, redatelj i dramaturg predstave ‘U malu je uša đava’ prema romanu Tisje Kljaković Braić, kaže da je neobično da rođeni purger režira predstavu o Splitu i Spinutu 1980-ih, ali dodaje da je možda i bolje da to radi netko ‘izvana’, neopterećen mitologijom splitskih kvartova. Naša publika naprosto voli takve pozitivne, „feelgood“ naslove koji su pisani ili rađeni jednostavnim i čistim umjetničkim jezikom, o kojoj god formi se radilo. I kod Golika i kod Tisje, a i u Brešanovoj seriji, sve to imamo: jasne likove, čistu priču, scenarij i režiju koji niti podilaze publici niti je tretiraju kao debile niti ih gledaju svisoka – čisti zanatski rad koji točno prenosi duh originala. Intervju za Nacional.

29.01. (18:25)

Sean Penn “znanstveno” dokazuje kako su za feminizirane muškarce krivi “kukavički geni”

29.01. (18:00)

Pedalama do promjene

Putevima biciklističkog otpora

Situacija kojoj smo svjedočili u Glasgowu (COP26), u jeku druge godine globalne pandemije i još jedne najtoplije godine otkako se mjere temperature, može poslužiti kao ilustracija nezavidnog položaja bicikala (ali i ostalih održivih vrsta prijevoza poput pješačenja i javnog prijevoza) u planovima za borbu protiv klimatskih promjena. Ipak, biciklistički aktivizam nije ograničen samo na klimatske ciljeve – od prve pojave bicikla sredinom devetnaestog stoljeća pa do danas, biciklističke aktivističke organizacije borile su se za nekoliko različitih, ali ipak kompatibilnih ciljeva. Kulturpunkt

29.01. (17:00)

Ja vidim samo inflaciju

Šajatović: Vrijeme vizionara, a ne vatrogasaca

Biznis-lideri u izazovnoj 2022. moraju odrediti čime se trebaju, a čime ne smiju baviti. Digitalna revolucija s prilikama koje pružaju umjetna inteligencija, robotizacija i aplikacije svih vrsta traži vrijeme i fokusiranost. Nije njihovo da se troše na gašenju dnevnih poslovnih požara. Tijek pandemije ocijenjen je neizvjesnim, inflacija raste, poremećaji u opskrbi i dalje su prisutni, a zaoštrava se monetarna politika u SAD-u. Tomu treba pridodati i uznemirenost zbog zaoštravanja političko-vojnih odnosa između Amerike i Rusije zbog Ukrajine. Kad se sve zbroji i oduzme, za članove poslovne zajednice u Hrvatskoj to bi značilo da se ušlo u godinu s rijetko viđenom kombinacijom neizvjesnosti. Ono što bi moralo biti sigurno jest da se ulazi u fazu, ako ne recesije, a onda svakako usporavanja svjetske ekonomije, pa onda, s odmakom u fazi, i domaće. Miodrag Šajatović, za Lider.

29.01. (16:57)

Podravka prvi put u povijesti na tržište izbacila potpuno zdravu Vegetu

29.01. (16:00)

Brze i kratke

  • Nacional: Ako netko treba platiti zato što će Hrvatska morati vratiti pet milijardi eura, to je Nina Obuljen (Nacional)
  • Brand Finance: TikTok je najbrže rastući, a Apple brend s najvećom vrijednosti (Lider)
  • Split, Trogir, Kaštela, Solin i četiri općine od ovog ljeta bit će povezani sustavom javnih bicikala (Green)
  • Neil Young fanovi napuštaju Spotify, trending #CancelSpotify, konkurencija trlja ruke (Muzika)
  • Pjesma ‘PonovoParnog valjka prva je u trendingu, u jednom danu skupila 200.000 pregleda (Index)
29.01. (14:00)

Hoće to više?

Projekt Veliki zeleni zid: Zemlje se ujedinjuju kako bi posadile stabla u koridoru dugom 8000 kilometara

San o Velikom zelenom zidu prvi je put rođen 1970-ih kada je afrička nekoć plodna regija Sahela pretrpjela ozbiljne i dosljedne suše kao rezultat klimatskih promjena, rasta stanovništva i neodrživih praksi upravljanja zemljištem. Kako bi obnovili degradirani krajolik Sahela, 11 afričkih čelnika potpisalo je inicijativu “Veliki zeleni zid” 2007. godine s planovima za uzgoj koridora drveća dug 8.000 km po cijeloj širini kontinenta – od Senegala na zapadu do Džibutija na istoku (Green). Inače, Monitor je o spomenutom projektu već pisao prije pet godina.

29.01. (13:00)

Niste ni vi čitatelji tol'ko bedasti

Holiga: Je li Telesport ustvari Tovarsport?

Svi spomenuti ljudi imaju punu slobodu u izražavanju svojih stavova, uključujući navijačke i druge preferencije. Da, navijamo za neke klubove i timove, kao što i svi sportski novinari i urednici navijaju za nekoga, uglavnom za Hajduk ili Dinamo. Ono što nas razlikuje od drugih — ili mi barem volimo misliti da je tako — je to što vam mi sve to otvoreno kažemo, odnosno pišemo. Štoviše, nabijamo vam to na nos. Ne pokušavamo se lažno prikazati kao ‘objektivni’, pritom rovareći i manipulirajući kontekstom — ako rovarimo i manipuliramo kontekstom, onda točno znate i zašto. Što se tiče čisto nogometne perspektive — igračke, trenerske — nikad se ovdje nije štedjelo na komplimentima Dinamu ako su oni bili zasluženi, neovisno o navijačkoj opredijeljenosti onoga tko je pisao, piše Holiga o konstantnim primjedbama da Telesport “gura” Hajduk, što otvoreno i rade, priznaje Aleksandar Holiga.

29.01. (12:00)

A kad će zasvirati prvi veganski orkestar?

Izrađena prva ‘veganska’ violina – bez životinjskih proizvoda

Iako bi mnogi pomislili kako je violina instrument sačinjen od drva i žice, potpuno bezopasan za okoliš i životinje, tradicionalni instrumenti imaju prošlost usko vezanu za životinjske proizvode. Primjerice, violine koriste ljepilo za kopita i kožu – proizvod dobiven od kože, kostiju i tetiva zaklanih životinja kao primarno ljepilo za montažu i popravke. Konjska dlaka, još jedan nusproizvod klaoničke industrije, slonovača ili mastodontna kost ponekad krase vrh pramca, a komponente poput kože ili sedefa pokrivaju držače za palac i uljepšavaju klinove za podešavanje. Zato je sada u Irskoj izrađena prva violina pod zaštitnim znakom The Vegan Society. Green

29.01. (11:00)

Bolje biti prikriveno lud nego slobodan

Vučetić: Demokracija u Hrvatskoj je više psihijatrijska datost

Miljenko Jergović u ”Levijevoj tkaonici svile” spominje slučaj mladića hospitaliziranog na psihijatriji zbog toga što tvrdi da poznaje Antuna Gustava Matoša koji je umro davno prije njegovog rođenja. Jergović zaključuje kako će ga s psihijatrije pustiti tek kada ”tu stvar zadrži za sebe”. Ovo ponajbolje opisuje postignuti stupanj demokracije u Hrvatskoj. Demokracija u Hrvatskoj je više psihijatrijska datost ili, jezikom hospitaliziranog mladića, uvjerenost da poznamo demokraciju, a ona je trenutno mrtva stvarnost, iako bi trebala biti stvarnost našeg javnog života. Ljudi su, u našem javnom životu, slobodni samo ako vlastitu percepciju usklade s javnom percepcijom. Oni čija je sloboda iznad slobode društva i države, bit će sankcionirani od države koja ne gleda blagonaklono na vizionare slobode. Oni su opasni za nedemokratizirano društvo i državu. Marko Vučetić, Autograf.

29.01. (10:00)

Brze i kratke

  • Milanović: Ja nisam ukrajinski neprijatelj niti ruski prijatelj, a Plenković je poltron i ponaša se kao ukrajinski agent (Nacional)
  • Pelješki most prošao tehnički pregled, nađeni ‘uobičajeni‘ manji tehnički nedostaci (Tportal) (Isto kao i moj VW Golf, hehe)
  • Puhovski: Obnova je takav skandal da je Vlada zbog toga trebala pasti (N1)
  • Propada Facebookov pokušaj lansiranja kriptovalute (Bug)
  • Sve što ste ikad htjeli znati o orhidejama i zašto ih toliko volimo (Green)
29.01. (09:00)

Svakako zelenije nego što jesmo

Evo kako su 1989. zamišljali kako će svijet izgledati 2020.

U televizijskoj emisiji staroj 33 godine “Tomorrow’s World” napravljena su razna predviđanja za kuće tadašnje budućnosti u kojoj mi trenutno živimo, a jedno od glavnih pitanja koje se postavlja je hoće li one očuvati okoliš? I dok su se neke prognoze izgleda i mogućnosti kuća budućnosti pokazale pomalo neostvarenima, druge su se tvrdnje pokazale posve točnima. Voditelji spominju mogućnost podesivih prozora koji na dodir postaju zamagljeno staklo. Svjetla sa senzorima postaju sve popularnija i to nije samo potaknuto praktičnošću, već su i zabrinutosti za okolišem oko korištenja energije. Green

29.01. (08:30)

Sponzorirana vijest

Manikura i trajni lak u La Camilla Beauty baru za 99 kn


Prirodni nokti najljepši su kad su njegovani i uredno oblikovani, a trajni lak ih naglašava i daje im čvrstoću. Platite uslugu manikure i lakiranja trajnim lakom 99 kuna, umjesto redovnih 280 kuna. Salon je na Savici i radi do 21h preko tjedna, a subotom do 15h. Rok iskoristivosti: 9.3.2022. Više detalja na Ponudi dana.

29.01. (08:00)

Tko pjeva zlo ne misli

Smije li se sve što je uglazbljeno smatrati umjetničkim djelom?

Ono što je od albuma Tram 11 mnogo važnije jest pitanje: kakvo mi društvo želimo biti? Ako ćemo svemu što je uglazbljeno davati mogućnost da se izrazi, jer, eto, umjetnost ne smije biti cenzurirana, bojim se da daleko nećemo stići. Ne znači da je spas u cenzuri, ali ako imamo situaciju da je „Ubij Srbina“ ili „Nož, žica, Srebrenica“ (opravdano) zabranjeno izvikivati na stadionima, ne bi li bilo korisno da se neke, isto takve poruke odstrane iz javnog umjetničkog prostora? Je li lupetanje „Ubij Srbina“ uz ritmičku podlogu umjetničko djelo, a ne kilavo zamaskirani govor mržnje i zašto si mažemo oči da, dozvoljavanjem objavljivanja uglazbljenih gadarija, omogućavamo slobodu umjetničkog izražavanja? Ravno do dna

29.01. (07:45)

Predstavljena je najveća vjetroturbina: Jedna će strujom opskrbljivati 20.000 domaćinstava!

29.01. (06:45)

Ruski izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda mogao bi zbog klimatskih promjena za jedno desetljeće biti važan kao što je izvoz nafte i plina trenutno