08/01/2022 - Monitor.hr
08.01. (23:00)

S ovom vrstom goriva moj Golf trojka bit će vječan

Parafinski dizel – mogući spas za dizelaše

Zanimljiva tema u autoindustriji otkako je Volkswagen najavio da je sve svoje TDI modele opremio tehnologijom koja može koristiti i tu vrstu pogonske tekućine. To je gorivo koje se ekstrahira iz povrća poput uljane repice ili iz industrijskih ostataka također organskog podrijetla, poput viška piljevine u šumarstvu ili korištenog jestivog ulja. Nakon obrade u postrojenju za recikliranje i kemijskom reakcijom, pretvaraju se u ugljikovodike koji se mogu koristiti u motorima. Prednost sintetičkog parafinskog dizela je u tome što se može koristiti u čistom stanju ili pomiješan s dizelom mineralnog porijekla te s drugim biogorivima dobivenim od biljnih ulja istog tipa HVO (Hydrotreated Vegetable Oil). Prednosti su jasne, u usporedbi s konvencionalnim dizelom može se uštedjeti od 70 do 95% emisija CO2. HAK Revija

08.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Zemlje usred najmasovnijeg vala zaraza skraćuju karantenu, u panici da im neće imati tko raditi (Telegram)
  • Mjere koje se uvode trebalo je donijeti već prije tjedan, dva. Pred Vladom je sad težak izbor (Jutarnji)
  • Radnika je više, umirovljenika nešto manje, no i dalje smo najgori u Europi (N1)
  • Snijeg sutra stiže i u nizine, evo i kada: navečer i u noći, i to prije svega u središnjoj Hrvatskoj. Moguć i ponegdje na sjevernom Jadranu (Index)
  • Sin glazbenice Sinead O’Connor (17), pronađen je mrtav dva dana nakon što je prijavljen njegov nestanak (N1)
08.01. (21:00)

'Nema veće žrtve koja se može dati za Hrvatsku od ostanka u njoj'

Ivančić: Zbogom EU!

Demografi i drugi domoljubi s pravom upozoravaju na tragične posljedice rapidnog smanjivanja broja stanovnika u Hrvatskoj. Već sada su veliki dijelovi naše zemlje pusti, jer ljudi masovno napuštaju rodnu grudu i odlaze u zemlje gdje im se pruža prilika za život dostojan čovjeka. To je neodrživo, a k tome i nepravedno prema utemeljiteljima. Ako ćemo pošteno, tvorci Hrvatske nikada nisu obećavali da će ta država jamčiti život dostojan čovjeka, nego su inzistirali na tome da čovjek bude dostojan te države. Jedini vidljivi efekt ulaska Hrvatske u europsku zajednicu država jest taj da je ubrzano napušta stanovništvo, bježeći od neimaštine, divljaštva, korupcije i birokratske tiranije, a u potrazi za normalnim životom. Članstvom u EU-u sav taj egzistencijalni čemer pada na pleća sve manjeg i manjeg broja žitelja, pa je u prosjeku sve teže podnošljiv. Prema tome: EU je štetna! Kaže Viktor Ivančić za Novosti.

08.01. (20:00)

Tajni identitet Nine Raspudića

Nacionalna groupie: Elenu Ferrante ne puštaju u HNK

Svirac je ovaj put bio na premijeri predstave u HNK. Tamo je bila cijela politička elita, a njega nisu pustili jer nije imao covid potvrdu. U obranu mu je stao Nino Raspudić. Šta je ovo, vratio se komunizam! Nepodobnima se zabranjuje ulazak u kazalište! Tako su proljećarima zabranjivali da sudjeluju u kulturi. Tamo je bio i Jandroković koji se posebno založio da ih ne puste u kazalište. Zatim su zvali Buljana koji se požalio kako bi kazalište moglo platiti veliku kaznu ako ih pusti bez valjanih potvrda. Briga te, globa će ostat novoj intendantici, gospođi Sočo. Ajmo joj malo zapaprit. No, znao je da ga neće pustit, provokativno uzviknvuši kako je među njima sama autorica knjige prema kojoj je rađena predstava, i koja također neće moći na premijeru jer nema potvrdu. Prstom je upro u Raspudića, aludiravši kako upravo Raspudić piše iza ženskog pseudonima, isto kako je nekoć pisao članke za Story. Nastao je metež koji je i ovdje pokrenuo – Nacionalna groupie.

08.01. (19:00)

Znanost nepogode

Znanstvenici otkrili uzrok i brojne druge tajne potresa na Baniji

Prvi potresi su bili najava za jače koji su uslijedili. Zbog jačine potresa i specifične geološke građe, u širem epicentralnom području uočen je veliki broj sekundarnih učinaka potresa, odnosno deformacija na površini zbog jake potresne trešnje kao što su pojave likvefakcije, pukotina, klizišta i urušnih vrtača. Likvefakcija, koja predstavlja jakom trešnjom uzrokovan nagli gubitak čvrstoće nekoherentnog tla zasićenog vodom, uočena je na širem epicentralnom području u okolici Petrinje, Siska i Gline. Njoj su bila najpodložnija pjeskovita tla taložena u poplavnim ravnicama rijeka Kupe i Save. Također, zabilježena je pojava većeg broja novih i reaktiviranih klizišta koja su nastala mehanizmima klizanja, bočnog razmicanja i odronjavanja. Index

08.01. (18:00)

Ljepota noćnog neba

Amaterska astro-fotografija ne mora biti skup hobi, dovoljno je malo volje i vremena, a rezultati su prekrasni

Iako se laicima može učiniti kao skup, kompleksan i dugotrajan posao, to je točno isto koliko i nije jer u današnje se vrijeme astro-fotografijom možete baviti i iz vlastitog dvorišta i to bez pretjerano skupe opreme i uz pomoć besplatnog znanja na internetu. Ima niz faktora koji se moraju pogoditi da bi uopće bilo moguće snimiti što želite. Za fotografiranje Mliječne staze dovoljan je običan digitalni fotoaparat i stativ, a za Deep Sky neki bolji objektiv i equatorial mount, posebna vrsta stativa koja kontrira rotaciji Zemlje i koji košta četiristotinjak eura. Tu se nikad ne radi o jednoj fotografiji, nego nekoliko desetaka različitih tipova fotografija koje se na kraju, najjednostavnije rečeno, spajaju u jednu. To je zapravo jedan dugotrajan i dosta samotnjački posao, kaže jedan od sugovornika za Glas Podravine. Najveći neprijatelji ove vrste fotografije su svjetlosno zagađenje i vremenska prognoza o kojima sve ovisi, no i tome se donekle može doskočiti dobrim planiranjem i brzom reakcijom. Entuzijasta za ovakvu vrstu fotografije ima i na Forumu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Mihael Petrić (@mihael.53c)

08.01. (17:00)

Zelena arhitektura

Novo zdanje u Šangaju kojem je fasada tisuću posađenih drveća

Divovski projekt nazvan “1000 Trees” britanskog arhitektonskog studija Heatherwick smjestio se u Šangaju, a riječ je o zdanju kojeg nazivaju i visećim vrtovima Babilona 21. stoljeća. Fasada golemog kompleksa zapravo ima namjenu goleme šume iz koje rastu posađena drveća, a nova je zgrada dizajnirana za investitora Tian An China i nalazi se u stambenoj četvrti 20 minuta od centra grada. Ukupna površina od 15 hektara graniči s šangajskom umjetničkom četvrti M50 i javnim parkom. Ova šumovita zgrada sastoji se od dvije “planine” prekrivene drvećem sa stotinama potpornih stupova. Ovdje su arhitekti uzeli element koji je inače skriven i dodijelili mu potpuno novu svrhu. Naime, stupovi su dizajnirani kao divovske posude za biljke koje mogu nositi stabla. Green

08.01. (16:00)

Brze i kratke

  • Potraga za Matejem spušta se i do Pančeva, forenzičar: Nije odgovor u rijeci, nego u klubu (Jutarnji)
  • Ćiro Blažević o borbi s rakom: Da mogu vratiti vrijeme, ne bih izabrao operaciju, nego zračenje (Index)
  • Digitalna asistentica Alexa postat će astronautkinja (Bug)
  • INmusic festival u elitnom društvu 20 najboljih svjetskih festivala u 2022., uz bok Glastonburyja, Coachelle, Primavere i Szigeta (Tportal)
  • Intervju sa Srđanom Dragojevićem povodom izlaska novog filma Nebesa: Mi živimo Orwella, a gledamo Marvela. To je osuđeno na propast (Tportal)
  • Karlovac dobio svoje prve električne taksije (Green)
08.01. (15:00)

Sjećanje kontra propadanja

Beck: Paradoksi kulture

Kultura prati svaku zajednicu, a kad zajednica počne nestajati, može ostaviti za sobom svjedočanstvo upravo o svojoj kulturi. Dvama sam takvim primjerima svjedočio ovih dana pa su mi se zbog slučajnosti vremenske blizine javile paralele koje inače ne bih uočio, kaže Boris Beck u novom tekstu za Maticu hrvatsku, spomenuvši predstavljanje zbornika koju je organizirala Njemačka zajednica,istaknuvši kako se lijepo brine za podsjećanje na postojanje određenih manjina. Njemačka manjina u Hrvatskoj i hrvatska u Austriji imaju vrlo različitu povijest, ali kraj te povijesti je jednak: raspadanje seoskih zajednica, seljenje u gradove i moderan život doveli su do nestanka jezika i nacionalnog osjećaja. Uravnilovka globalizacije čini da svi budu što sličniji. Lijepo je bilo u Osijeku i Zagrebu osvjedočiti se da različitosti još postoje – pa ako više i nema drugog identiteta, barem postoji sjećanje na nj. Kultura je tako zadnji svjedok da se moglo i da se može biti i živjeti drukčije.

08.01. (14:00)

Bekend kukavičluka, par pasing-šotova gluposti i nekoliko forhenda licemjerja

Jokić: U meču Đoković vs. australska politika svi su gubitnici

Višednevna saga o australskim mukama Novaka Đokovića zoran je prikaz trenutka u koji kao svijet u 2022. godini ulazimo. U grotesci punoj velikih riječi poput nepravde, odlučnosti, principijelnosti, sramote, suvereniteta, zatočenosti i slobode lako je previdjeti da se u osnovi ovih događaja nalaze bekend kukavičluka, par pasing-šotova gluposti i nekoliko forhenda licemjerja. Loš je to tenis između australske politike i najboljeg igrača svijeta u kojem će na kraju poraženima ostati obje strane. Dok je avion na putu za Melbourne letio iznad Kaira, australskom se javnošću poput požara proširila vijest o dolasku i medicinskom izuzeću prvog reketa svijeta. Javni je pritisak postao toliki da je već pri slijetanju bilo jasno da u ovaj meč snažno ulazi politika. Piše Boris Jokić za Tportal.

08.01. (13:03)

Kulen, pršut i maslinovo ulje postaju prepoznatljivi hrvatski brendovi na globalnom tržištu

08.01. (13:00)

Tko se ne bude bavio inflacijom, ona će se baviti njime

Šajatović: Biznis između čekića i nakovnja – inflacije i recesije

Tko hoće utjehu, može se zadovoljiti izjavama da će se rast cijena, koji je sada na oko pet posto, smiriti ‘u drugom polugodištu 2022.’. Nažalost, mnogi se sjećaju hrvatske recesije nakon 2009. godine. I tada su iz vlasti poručivali da će sve biti u redu ‘u drugom polugodištu’. I tako šest godina zaredom. Razumljivo je da danas čelnici vlada i centralnih banaka ne žele podgrijavati inflacijska očekivanja. No, mudriji su naučili čitati i između redaka. Opreza nikad dosta! Pojednostavnjeno, inflaciju je korona samo probudila. Globalna ekonomija odavno je pregrijana. Globalni dug, kojim se zadnjih godina loži rast BDP-a, čak je 3,5 puta veći od godišnjega svjetskog BDP-a. Kapitalizam je žilav i prilagodljiv sustav pa ne treba isključiti mogućnost da svjetski politički i financijski centri moći nađu rješenje kako da se inflacija svede u prihvatljive okvire, održi solidan rast i spriječi financijski slom. Ako u tome uspiju, svaka im čast. Ipak, izglednije je da će se birati između inflacije i recesije. Miodrag Šajatović za Lider.

08.01. (12:00)

Odmjeravanje snaga

Deutsche Welle: Sada je jasno što Putin želi

Putin smatra da su Zapad, a posebno Europska unija, potpuno iscrpljeni pandemijom. Ne vidi snažno vodstvo. Biden je pogriješio kada je u proljeće pozvao Putina na razgovore licem u lice – u vrijeme kada je postalo očito da bi Rusija mogla premjestiti trupe na ukrajinsku granicu. Rusija je to shvatila kao znak slabosti. I kao spremnost SAD-a da pristane na “trgovinu” na štetu Ukrajine: glavno je da se Rusija ne miješa u američki sukob s Kinom, najvažniji američki izazov ovog stoljeća. Putin točno zna što radi. Cilj mu je borba s Ukrajinom. Za njega je to i strateški imperativ i obaveza koja proizlazi iz povijesnog naslijeđa. Stoga, dragi čitatelji: zaboravite susrete na vrhu poput onih između Hruščova i Kennedyja ili Brežnjeva i Nixona. Putinova Rusija daleko je odlučnija ići do kraja od svih ranijih čelnika zajedno – i osjeća se puno slobodnijom u svojim odlukama nego što su to Sovjeti ikada bili. Deutsche Welle

08.01. (11:00)

Prvi zagrebački svemirski heroj lansiran s Gupčeve (ne Gopčeve) Zvijezde

Kako je Milan Blenton 1980-ih postao prvi multimedijalni junak u Jugoslaviji

Godine 2018. književnik i skladatelj Davor Slamnig objavio je na svojoj stranici na Bandcampu digitalnu verziju albuma „Milan Blenton“ s 14 odabranih pjesama tog čudesnog audiovizualnog zabavno-igranog serijala iz sredine osamdesetih godina prošloga stoljeća, što je zainteresiralo mlađu generaciju koja nije dotad čula za njega. Stariji, koji su odrasli uz Blentona, podsjetili su se tih jedinstvenih kreativnih vremena radijskog etera i programa Televizije Zagreb. Davor Gobac i Davor Slamnig udružili su snage u stvaranju rock opere „Zagrebački brijač“, a Goran Pirš Piro predložio je da se to realizira na Omladinskom radiju. Tako je Milan Blenton postao junak istoimene radiodrame, a ubrzo je autorska kreativna ekipa realizirala svoju ideju i kroz vizualni medij. Nacional

08.01. (10:00)

Brze i kratke

  • Jarić Dauenhauer: Negativni ste na kućnom testu? To ne znači nužno da niste zaraženi omikronom (Index)
  • Britanci tvrde: Booster štiti starije od teškog oblika omikrona, ne treba četvrta doza (Tportal)
  • I dalje kaos u Kazahstanu, širi se strah da bi neredi zbog rasta cijena goriva mogli krenuti u drugim zemljama (Telegram)
  • Od polja do stola: Med uskoro preciznijim označavanjem podrijetla i nutritivne vrijednosti postaje snažan hrvatski adut u inozemstvu (Tportal)
  • Fuchs: Još nijedna županija nije tražila online model nastave, učenici čine samo 8,7 posto zaraženih (Nacional)
08.01. (09:00)

Raos: Što nas čeka od novih varijanata koronavirusa?

Tko zna kakve nas varijante i podvarijante koronavirusa još čekaju! Pa ipak, znanstvenici znaju ili, bolje rečeno, mogu saznati. Mogu saznati zahvaljujući novom dostignuću molekularne biologije koja se zove VLP (virus-like particle), dakle čestica nalik na virus. Jednostavno rečeno, VLP je virus bez gena, bez RNA (gRNA), pa se stoga ne može replicirati, no – budući da mu ništa drugo ne nedostaje – može se vezati za stanicu i u nju ući.  Ono što nas ovdje najviše zanima svakako je pitanje hoće li nove varijante koronavirusa biti zaraznije od prethodnih i, drugo, hoće li nas protiv njih dovoljno štititi staro cjepivo. Nove, zaraznije varijante koronavirusa veza će se za antitijela isto tako dobro kao i one stare, što će reći da će nas imunitet stečen cjepljenjem ili preboljenjem i dalje dobro štititi. No worries kaže Nenad Raos za Bug.

08.01. (08:57)

Koliko je google zapravo “zelen?” Istraživanje je otkrilo da neki Google oglasi potkopavaju znanost o klimi, unatoč obećanju da će zabraniti dezinformacije

08.01. (08:30)

Ne znate kamo s božićnom jelkom? Osječani već godinama od nje dobivaju besplatni humus za svoj vrt

08.01. (08:00)

Osuđen na hotel

Đoković plače kako je zatočen u hotelu jedan dan. Ovaj Iračanin je tamo 9 godina

Dok Đoković čeka odgovor na žalbu na negativan odgovor na zahtjev za azil u Australiji te odluku o deportaciji, mediji su otkrili ovog mladića. On je iz Iraka tamo stigao s 15 godina i još uvijek čeka na red. Bijeg iz Iraka organizirala je njegova obitelj s nadom da će u Australiji započeti novi život. Za razliku od Đokovića, njemu nije dopušteno da napusti hotel. Veliku većinu dana provodi u sobi, a čak i kad izađe iz nje, Đokovića ne može vidjeti zbog mjera i čuvara koji se nalaze na svakom katu hotela. Sve sam stariji i stvarno je tužno što je moja mladost, moje tinejdžersko vrijeme izgubljeno. Ne želim otići odavde kao sredovječni čovjek. Index