14/08/2022 - Monitor.hr
14.08. (23:00)

Don Quijote s perom. Novinarski pitbul terijer. Beskompromisni feralovski komandos

Boris Dežulović: Bolji svijet Vladimira Matijanića

Vlado – tvrdoglava i jezičava svađalica, otrovni pauk s društvenih mreža, novinarski pitbul terijer i beskompromisni feralovski komandos bez dlake na jeziku, koji je popu svaki put rekao “pop”, a kretenu “kreten” – teško bolestan, večer prije nego će umrijeti, s dežurnim liječnicima i dispečerima hitne pomoći razgovara kao sa šalterskim službenicama ili slučajnim prolaznicima. “Dobra večer, ispričavam se”, kaže Vlado šesnaest i pol sati pred smrt. “Dobra večer, molim vas malu pomoć”, kaže nazvavši hitni infektološki odjel. “Dobra večer, ja se ispričavam što vam smetam”, kaže na koncu nazvavši dežurnog liječnika. Nikad niste čuli nekog tako teško bolesnog da se uljudno ispričava kad zove bolnicu ili dežurnog liječnika, čovjeka dakle školovanog, zaposlenog i plaćenog samo zato da mu bolesni ljudi smetaju. Ja sam u životu poznavao samo dvojicu tako pristojnih ljudi. Jedan se zvao Predrag, drugi Vlado. U Vladinom izmaštanom svijetu novinari i doktori nemaju “prijatelja”. U njegovom utopijskom boljem svijetu liječnici i novinari na istom su poslu: jedni liječe ljude, drugi liječe društvo. Istinski herojska smrt Vlade Matijanića ne znači da je takav svijet nemoguć i neostvariv. Vladina smrt, naprotiv, znači da je takav svijet zapravo jedini moguć. Vladin bolji svijet nije samo jedan od mogućih svjetova, makar i samo najbolji od svih, već jedini koji uopće ima smisla. Boris Dežulović

15.08. (00:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina poziva Zapad da sankcionira rusku nuklearnu industriju. (Index)
  • Volodimir Zelenski prijeti Rusima u nuklearnoj elektrani Zaporižje: “Svatko tko bude zapucao postat će naša specijalna meta” (Jutarnji)
  • Sankcionirani ruski oligarsi izbjegavaju zakon zbog sigurnosne rupe. (Index)
  • Britansko-američki pisac Aatish Taseer objavio je u tvitu koji je u međuvremenu izbrisan, da je 75-godišnji Salman Rushdie “isključen s respiratora i da priča (i šali se)”, što je zatim potvrdio autorov agent Andrew Wylie. (HRT)
  • Baltik i srednja Europa zahtijevaju: “Rizik je stvaran, dajte nam HIMARS-e, avione F16…” (Jutarnji)
  • Ogroman požar u Aragonu, na sjeveru Španjolske, izgorjele tisuće hektara površine, evakuirano 1500 ljudi. (N1)
  • Autobus pun djece iz Srbije prevrnuo se u Bugarskoj, dosta je ozlijeđenih. (Index)
  • Najmanje 40 ljudi poginulo je, a 45 je ozlijeđeno u požaru u koptskoj crkvi u egipatskom gradu Gizi. (N1)
  • Mirovine male, poskupljenja drastična: Čak 23.900 umirovljenika prima mirovinu i radi. (HRT)
  • Katastrofalna suša posve sigurno će utjecati na daljnji skok cijena hrane, prije svega voća i povrća. Zbog rasta cijena energenata i rata u Ukrajini proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani, bile su veće za 22 posto. Cijena žitarica skočila je čak 65 posto, a povrća 30 posto. (HRT)
  • Stanje u Glini gore je nego što možete zamisliti. (N1)
  • Prije sedam godina napustio nas je Arsen Dedić – jedan od najvećih i najsvestranijih hrvatskih umjetnika i začetnik šansone u Hrvatskoj. (Jutarnji)
14.08. (23:00)

Duh "nove ispravnosti" brzo su prihvatili desničari i konzervativci

Napad na Salmana Rushdieja: Strijela je stigla na cilj

Već početkom 1989, sa najvišeg mesta verske vlasti u Iranu stigla je fatva – osuda na smrt autora „Satanskih stihova“. Uz fatvu je išla i zlokobna rečenica – strela je odapeta. Više od 30 godina kasnije, strela je izgleda pogodila metu. Pored drugih stvari, „Satanski stihovi“ su roman i o mržnji. O posebnom obliku mržnje između različitih kolektiva – verskih, etničkih, kakvih god. Salman Rushdie nije pisao samo o mržnji nego je pisao i protiv nje, tako što je rasklapao i razotkrivao nerazumne pogone mržnje. Kao takav, logično, postao je meta mrzilaca. Da pretnja iz Irana nije bila bezazlena i bez moći, pokazalo se vrlo brzo – redom su širom Evrope, u Italiji i skandinavskim zemljama stradali prevodioci i izdavači Rushdiejeve knjige. Pored ovog sukoba između – recimo to tako, grubo i pogrešno – hrišćanskog Zapada i muslimanskog Istoka, Rushdie je postao žrtva i jedne pojave koja će obeležiti početak 21. veka, tzv. “nove ispravnosti”. Peščanik

14.08. (22:00)

Kocka je bačena

Henry Kissinger: Svijet hoda po rubu. NATO je pogriješio s Ukrajinom, ali sad ju treba tretirati kao članicu

Bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger (99) upravo je objavio svoju 19. knjigu “Leadership: Six Studies in World Strategy”. Riječ je o svojevrsnoj analizi vizija i povijesnih postignuća, kako on to naziva, panteona idiosinkrastičnih vođa koji su vladali nakon Drugog svjetskog rata – bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera, bivšeg francuskog predsjednika Charlesa DeGaullea, bivšeg predsjednika SAD-a Richarda Nixona, bivšeg predsjednika Egipta Anwara Sadata, bivšeg singapurskog premijera Leeja Kuan-Yewa i bivše britanske premijerke Margaret Thatcher. “Razdoblje od 1914. do 1945. pridonijelo je daljnjem oblikovanju svijeta. Tada su i nastala dva arhetipa vodstva: dalekovidni državnički pragmatizam i vizionarska proročka smjelost”, smatra Kissinger i dodaje: “Mislim da sadašnje razdoblje ima velikih problema s definiranjem smjera jer je vrlo osjetljivo na emocije trenutka. Amerikanci se žestoko opiru odvajanju ideje diplomacije od osobnih odnosa s protivnikom kojeg žele ili preobratiti ili osuditi.” Jutarnji

14.08. (21:00)

Oružje visoke preciznosti

Lockheed Martin simulirao obaranje krstareće rakete laserskim topom

Na pokusnom vojnom poligonu White Sands u Novom Meksiku Lockheed Martin je u veljači ove godine testirao svoj novi laserski top, tehnologiju nazvanu Layered Laser Defense (LLD). Sustav se razvija za američko Ministarstvo obrane. “Laserski sustav postavljen na tlu uhvatio je metu, crveni dron za vrijeme dok je ovaj prolazio pored njega te ispalio visokoenergetsku lasersku zraku vidljivu golim okom. Odjednom je vatreni narančasti sjaj obuhvatio dron, dim je počeo sukljati iz njegovog motora, a padobran se otvorio dok je letjelica padala prema tlu, onesposobljena laserskom zrakom”, izjavili su iz Ratne mornarice SAD-a. Bug

 

14.08. (20:00)

Brze i kratke

  • Francuski filozof Bernard-Henri Lévy u svom članku “Besmrtnost Salmana Rushdieja” napisao je da bi  britanski književnik trebao dobiti Nobelovu nagradu za književnost: “Rushdie je kažnjen jer je trideset godina pisao slobodne tekstove i tekstove koji oslobađaju, i on zaslužuje tu nagradu. Mislim da ju nijedan pisac danas ne zaslužuje više od njega. Kampanja počinje SADA.”(Tportal)
  • Britanska književnica J.K. Rowling dobila prijetnju smrću nakon javne potpore Rushdieju: “Ne brini se, sljedeća si!” (Index)
  • Donalda Trumpa izdao je netko od njegovih bližnjih: Sumnja se da je njegov zet Jared Kushner bio “krtica” koja je dojavila FBI-ju o povjerljivim dokumentima u Mar-a-Lagu te o točnom mjestu na kojem ih agenti trebaju tražiti. (Jutarnji)
  • HND: “Beroš ne želi reći tko su članovi Povjerenstva koje istražuje smrt novinara Vladimira Matijanića. Ovo budi sumnje na pokušaj zataškavanja.”(Index)
  • Dragan Markovina o slučaju “Matijanić”: “Ako ovo ne posluži za promjenu sustava iz temelja, tragedija je time još gora” (N1)
  • U Erevanu, najvećem i glavnom gradu Armenije, odjeknula je eksplozija u šoping centru. Ima mrtvih. (N1)
  • Kadirov poručio Zapadu: Ovo je jaka i moćna Rusija, surađujte s njom! (Index)
  • Američki zastupnici stigli u dvodnevni posjet Tajvanu usred napetosti s Kinom. (N1)
  • Požar između Zračne luke Pula i sela Muntić koji je planuo nešto prije podneva gasi 20 vatrogasaca uz pomoć lokalnih vatrogasaca i dva Air traktora, zbog požara kod sela Štokovci u pomoć su pozvani kanaderi, a treći požar kod Peroja je lokaliziran. Bura i dalje otežava gašenje. (Tportal)
  • Istraga FBI-a potvrdila: američki glumac Alec Baldwin ipak je povukao okidač pištolja i usmrtio snimateljicu Halynu Hutchins. U izvješću se smrt snimateljice karakterizira kao “nesreća”. (Index)
  • U Poljskoj je pronađeno nacističko blago vrijedno stotine milijuna eura. (Index)
  • Banija gubi nadu: “Gotovo svi kontejneri prokišnjavaju, a tih par kuća koje se i grade su od piljevine” (Globus/Jutarnji)
  • Ovogodišnji masovni pomori pčela u Hrvatskoj uzrokovani su pesticidima. (N1)
  • Sutra je blagdan Velike Gospe, evo kako će raditi trgovine. (Index)

 

14.08. (19:00)

Kremlj pokušava mobilizirati svoju vojnu industriju

Ruski vojno-industrijski kompleks priprema se za produženi rat u Ukrajini. Washington Kijevu šalje novu pošiljku oružja

Rusija pokušava ponovno pokrenuti ili proširiti rad svog vojno-industrijskog kompleksa kako bi vodila produženi rat u Ukrajini – tvrdi Institut za proučavanje rata (ISW) u svom najnovijem izvještaju. Američki stručnjaci kažu da Kremlj navodno pokušava mobilizirati industriju s ciljem podrške dugotrajnim ratnim naporima u Ukrajini. Ukrajinska glavna vojna obavještajna uprava (GUR) saopćila je da je Kremlj početkom augusta pokrenuo “industrijsku mobilizaciju” obrambenih poduzeća, zabranivši pojedinim zaposlenicima i cijelom vodstvu ruskog državnog industrijskog konglomerata Rostec odlazak na godišnji odmor. Aljazeera U trenutku kada se Kijev priprema za ključnu kontraofanzivu na jugu protiv ruskih snaga, SAD im šalje rakete, municiju i drugu opremu u vrijednosti milijardu dolara. Evo pregleda naoružanja i opreme koju je SAD dosad poslao Ukrajini. Aljazeera 

14.08. (18:00)

Pamtimo ga po ugodnom glasu, savršenoj dikciji i širokoj kulturi

Sjećanja (na) Vladimira Fučijaša, svestranog radijskog i televizijskog novinara i urednika HRT-a

Prije nekoliko dana u 87. godini umro je Vladimir Fučijaš – radijski i televizijski novinar i urednik. Niz je godina radio kao spiker, novinar i urednik na radiju i televiziji. Od 1961. godine bio je urednik jutarnjega Radio-kalendara, a od 1976. i TV kalendara, za koji mu je 1979. Društvo novinara Hrvatske dodijelilo Zlatno pero. 15 godina bio je urednik i voditelj središnjeg TV Dnevnika, a u njegovu radnome opusu su i televizijski putopisi iz Kenije, Brazila, Meksika, Španjolske i Italije te 120 emisija serijala “Prošlost u sadašnjosti”. Godine 1999. dodijeljena mu je HRT-ova nagrada za životno djelo “Ivan Šibl”. Jutarnji Unatoč nagradama, svoju matičnu kuću (HRT) u kojoj je radio 40 godina nije pamtio po lijepom:  “Tu je i nastao spor s Obradom Kosovcem – tko je bio prvi začetnik TV kalendara? Da, tko je bio prvi. Kosovac je mlađi, ali ispada da je on prvi sa Žarkom Božićem pokrenuo „TV kalendar“ dok sam ja to dogovarao s drugim ljudima. Kad sam ja već došao na televiziju, imao sam iskustva s radio-kalendarom koji sam radio prije odsluženja vojnog roka. Sretao sam i Matka Pejića jer je bio zainteresiran za umjetnost i smatrao da je to kao stvoreno za ekran. Kosovac ga je isto poznavao. Činjenica jest da se Kosovac tada polakomio; uostalom, uvijek se polakomi jer uvijek želi biti prvi. Onda je on počeo dodjeljivati funkcije, pa je sebi dao ulogu urednika, a meni pomoćnog urednika. Njemu nisam htio biti pomoćni urednik i to sam mu rekao. U „TV kalendaru“ nisam htio biti njegov redaktor.” HND

 

14.08. (17:00)

Izvještaji o represiji nad Srbima na Kosovu i u BiH kopija su ruske propagande o patnji etničkih Rusa koji žive u Ukrajini

Analiza New York Timesa: Rusija koristi Srbiju za izazivanje sukoba na Balkanu

Zapadni diplomati pitaju se da li Rusija koristi Srbiju za pokretanje razdora u Evropi i stvaranje novih sukoba među zemljama bivše Jugoslavije kako bi skrenula pažnju NATO pakta s rata u Ukrajini, dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacuje etiketu da je “mali Putin s agresivnim namjerama prema susjedima”, piše američki list New York Times. “Rusija računa da što više vremena Zapad provede  znojeći se na Balkanu, to će manje vremena moći provesti znojeći se u ruskom dvorištu”, rekao je za američki list istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku Vuk Vuksanović. Aljazeera

14.08. (16:00)

EU je neprihvatljivo da njezina sredstva odlaze u Kinu

Revizori EK-a provjeravaju Plenkovićevu hitnu nabavu medicinske opreme iz Kine iz 2020. godine

Revizori Europske komisije provjeravaju kako je i u kojim okolnostima Vlada Andreja Plenkovića u ožujku 2020. godine bez javnog natječaja nabavila oko 20 tona medicinske opreme iz Kine nužno potrebne za borbu protiv virusa covid-19, a za što je iz europskih fondova plaćeno 380 milijuna kuna, odnosno oko 50 milijuna eura. Osim europskih revizora tom se nabavom, prema informacijama Nacionala, bavi i OLAF, upravo zato što su u pitanju europska sredstva. Prema tvrdnjama izvora upućenih u detalje ove istrage, europski revizori provjeravaju je li se prije nabave iz Kine provjerilo postoje li na tržištu drugi dobavljači koji tu robu mogu isporučiti. Ta je nabava išla preko tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kojem je na čelu tada bio ministar Darko Horvat, no sve je dogovoreno na najvišoj državnoj razini između premijera Andreja Plenkovića i kineskog premijera Li Keqianga. Nacional

14.08. (15:00)

O pozadini mržnje prema velikom piscu

Miljenko Jergović: Rushdie

Nevolja Salmana Rushdieja sastojala se u tome što je “Sotonske stihove” objavio pred sam kraj rata između Irana i Iraka, u vrijeme kada je, kao metafora vjere, revolucije i mučeništva Homeini bio na svome vrhuncu. To je proizvelo činjenicu da će njegova fetva imati golem odjek izvan Irana, u čitavom islamskom svijetu. Odjek Homeinijeve fetve bio je – da se patetično izrazimo – krik ranjene duše islamskoga svijeta, slomljenog kolonizacijama i autoritarnim režimima, dezorijentiranog padom komunizma i nestajanjem Sovjetskog Saveza i duboko frustriranog nerazumijevanjem i ravnodušnošću Zapada prema njegovoj sudbini. Salman Rushdie je u toj stvari bio ni kriv, ni dužan. Bio je kolateralna žrtva, čovjek kojemu se na glavu srušila jedna velika i strašna povijest i pripovijest. Štoviše, Rushdie je pao od onih za čije se dostojanstvo, kulturno i civilizacijsko, u svojim romanima zdušno borio. Ali uzalud je to govoriti, kad ljudi što su pristali uz fetvu ne misle tako. Uzalud, kad ga u svojoj dubokoj uvrijeđenosti nisu ni čitali. Miljenko Jergović

14.08. (14:00)

Kako izgleda i zvuči život ispod zemlje?

Kratki film nedjeljom: Zemlja

Poljska animatorica Zuzanna Kołodziej/Vizuza zamišlja kako bi bilo živjeti pod zemljom, gdje se komunikacija odvija u tami, putem vibracija i kemijskih signala. To je okruženje znatno drukčije od našeg blještavog, ubrzanog i glasnog svijeta iznad površine. Zemlja je tiša, ali ima svoje specifične zvukove koji dolaze od organizama koji u njoj žive, korijenja koje raste, vode koja putuje… Ovaj film je pokušaj da se dočara taj krhki, prelijepi i misteriozni svijet. Voxfeminae

14.08. (13:00)

Iz dana u dan hrana je sve skuplja

Kako se EU nosi s globalnom krizom hrane: U Hrvatskoj nema nižih cijena u trgovinama unatoč smanjenom PDV-u

Mnoge zemlje u Europi bore se sa znatnim rastom cijena. Odgovor EU-a na globalnu krizu hrane sastoji se od nadziranja razine skladištenja usjeva u državama članicama, ublažavanja ekoloških propisa kako bi se potaknula proizvodnja hrane i pronalaženja alternativnih puteva za izvoz ukrajinskih žitarica. Prateći trend u ostalim zemljama EU-a, Hrvatska je smanjila PDV na energente te sanitarne i prehrambene proizvode nastojeći ublažiti učinak sadašnjih visokih cijena. Od prvog travnja stopa PDV-a smanjena je s 25, odnosno 13 posto, na 5 posto. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nekoliko je puta pozvala Državni inspektorat da provede kontrole cijena hrane jer, suprotno očekivanjima, nije došlo do smanjena cijena. Tportal

14.08. (12:00)

Život u školjki škoja

Olja Savičević Ivančević: Neka se kopna ne trebaju premostiti

Većini otočana ne žuri se na kopno onoliko koliko to kopno misli. Na otoku se ne živi usprkos tome što je otok, već upravo zato što jest otok, ono nešto drugo, što kopno ne može biti, mjesto koje je od kopna bolje. Iako volim mostove, jer oni uistinu povezuju svjetove i ne mogu se sjetiti nijednog koji nije lijep, postoje situacije i mjesta na kojima ih ne treba biti. U onom trenutku kad se sagradi most, otok više nije otok i kopno će se preliti u njega – a ne obrnuto. Ako ne vjerujete, otiđite na Čiovo ili u Novalju. Učiniti boljim život otoka ne znači povezati ga s kopnom preko kojeg će krenuti miješalice maltera i turističke horde, nego mu omogućiti da bolje živi u svojoj pitomoj i susretljivoj inzularnosti. Svaki otok je svoj svijet, planet u moru – i zato ih volimo, svaki na svoj način. Novosti

 

14.08. (11:00)

Neozbiljne namjere u ozbiljna vremena

Siromašne i politički nestabilne afričke države bogate su sirovinama za kojima Europa vapi

Nigerija, Niger i Alžir potvrdili su da i dalje planiraju izgradnju plinovoda kroz Saharu. No, postoji li doista politička volja i dovoljno novca za realizaciju tog megaprojekta? Stručnjaci pretpostavljaju da će proći više od deset godina dok plin ne krene prema Europi. Isaac Botti vidi nedostatak političke volje kao jedan od najvećih izazova za gradnju plinovoda: “Nigerijska vlada je veliki opskrbljivač Europe plinom, kao i alžirski partneri. Kada bi postojala politička volja, Nigerija bi trebala učiniti prvi korak”, kaže on i dodaje da je Nigerija pri vrhu liste zemalja s najvećim rezervama nafte u Africi te druga, odmah nakon Alžira, po izvozu plina. No potencijal je daleko veći, uvjeren je Botti. Rat u Ukrajini predstavlja priliku za afričke zemlje da uđu na globalna tržišta i zadovolje svjetske potrebe za plinom. Investitori bi došli kad bi se uvjerili u ozbiljnost planova, smatra Botti.  Deutsche Welle

Infografik Pipelines Afrika Europa EN

14.08. (10:30)

Sponzorirana vijest

Kompletne dioptrijske brendirane naočale uz stakla sa zaštitnim i antirefleksnim slojem uz pregled vida za 499 kn


Ponuda uključuje kompletne dioptrijske brendirane naočale u Mibo Lens Optici na Španskom uz pregled vida, brendirane okvire iz posebne kolekcije (više od 100 okvira), naočalne leće indeksa loma 1,5 (dioptrije do +/- 6,00 i do +/- 2,00 cilindra), zaštitni sloj protiv grebanja i antirefleksni zaštitni sloj. Brendovi: Liu Jo, Levis, Diesel, Christian Lacroix, Freakshow, Gant, Guess, Hackett, Helly Hansen, Marimekko, Meme, Nine, Just Cavalli, Pepe Jeans, Rodenstock, Sting, Superdry, Ted Baker, Yohji Yamamoto. Rok iskoristivosti: 16.9.2022. Ponuda je trenutno na 60% popusta i košta 499 kuna. Više detalja na Ponudi dana.

14.08. (10:00)

Brze i kratke

  • Izletjele mu državne tajne: Trump je Lavrovu odao napad na IS, a Jinpingu napad na Siriju. (Index)
  • Slavni književnik Salman Rushdie više nije na respiratoru i može govoriti. Napadač se ne osjeća krivim, a Iran likuje. Prema riječima okružnog tužitelja Jasona Schmidta, Rushdie je uboden triput u vrat i četiri puta u trbuh. Probodeno mu je i oko. (Slobodna) Porasla prodaja Rushdiejevih romana, među kojima su i “Sotonski stihovi” iz 1988., zbog kojeg ga je iranski ajatolah 1989. osudio na smrt, te “Djeca ponoći”. (N1)
  • Finska i Švedska sve bliže NATO-u, i francuski predsjednik Macron potpisao dokument. (N1)
  • Snažan uzlet Wall Streeta četvrti tjedan zaredom. (Index)
  • Japanski ministar industrije Yasutoshi Nishimura posjetio kontroverzno svetište Yasukuni, Južna Koreja razočarana potezom: “Glorificira se agresorski rat i odaje počast ratnim zločincima” (Tportal)
  • Rusija počela slati Mađarskoj više plina od ugovorene količine. (Index)
  • Jedan je kanader stigao s remonta, sada ih imamo pet uz četiri Air Tractora. (Slobodna)
  • Podignuta optužnica protiv Blaža i Mirka Pavičića. Stariji Pavičić prijatelj je Slavka Linića i Vojka Obersnela, a mlađi Blaž, Zdravka Marića. Tereti ih se za višemilijunsku utaju poreza. (Slobodna/ Index)
  • Zbog nestašice vode i prevelikih troškova moglo bi se ugasiti tristotinjak OPG-ova. (Slobodna)
  • Nogometaši Dinama s uvjerljivih 4-1 svladali su sinoć Hajduk pred 14.000 gledatelja na stadionu Maksimir.(N1)
14.08. (09:00)

Dok u tijelima koja odlučuju o klimatskim politikama sjede muškarci, u aktivističkim okolišnim inicijativama većinu čine žene

Za bolji svijet pitajte žene

Istraživanja UN-a pokazuju da 80 % raseljenih osoba zbog klimatskih promjena čine žene te da su one češće žrtve prirodnih nepogoda. Usto, žene, uglavnom zbog toga što čine većinu siromašnih, obavljaju više poslova koji izravno ovise o prirodi, a kako se ekstremni vremenski uvjeti pojačavaju, sve je ugroženija i njihova egzistencija. Za to vrijeme u tijelima koja donose odluke o klimatskoj politici dominiraju muškarci. “Onaj tko tako postupa, gotovo je sigurno osuđen na propast. Jednostavno, ne možeš igrati s pola ekipe jer ćeš je najvjerojatnije izgubiti utakmicu”, poručila je afrička klimatska aktivistkinja Vanessa Nakate. Pozvala je svjetske vlade i predstavnike nadležnih institucija da u svoj rad uključe više žena koje, uostalom, dominantno nose globalne, aktivističke pokrete za klimatsku pravdu. Tako je i u Hrvatskoj, gdje većinu u eko-inicijativama čine – mlađe žene. Novosti

Ivana Kordić (lijevo) s Majom Flajsig, koordinatoricom udruge Tatavaka (Foto: Savez izviđača Hrvatske)