22/08/2022 - Monitor.hr
22.08. (23:00)

Čovjek je gledao akcijske filmove za vrijeme lockdowna

The Mountain Goats ‘Bleed Out’ – akcijski album

“Bleed Out” je peti album The Mountain Goatsa u posljednje četiri godine i čini se kako je i njih sve teže pratiti zbog konstantnog snimanja i objavljivanja novog materijala. No, Darnielle je očito konstantno nadahnut i svaku naoko blesavu ideju je sposoban pretvoriti u smislen glazbeni ili književni uradak koji donosi dublje preispitivanje trivijalnih tema kojima se načelno odluči baviti. U skladu s akcijskom tematikom i glazba je na “Bleed Out” više usmjerena prema pravocrtnom gitarskom rocku nego što je to bio slučaj na posljednjim albumima benda. Na nekim pjesmama poput primjerice “Wage Wars Get Rich Die Handsome” Darnielle gotovo da očijuka i s punk rockom dok uzvikuje poruku jednako poluironičnu kao i ostatak još jednog albuma posvećenog niskim strastima koje toliko voli javno otkrivati. Naslov gotovo svake od ovih dvanaest pjesama odnosi se na neki akcijski klišej pa ćemo tako čuti skladbe koje se zovu “Extraction Points”, “Make You Suffer” ili “Need More Bandages”. Ravno do dna

23.08. (00:00)

Hvala, ali ja i dalje preferiram centralnu peć na drva

Toplinske pumpe – grijanje na moderan način

Toplinska pumpa koristi toplinu iz okoline i koristi načelo hladnoće koju stvara isparavanje – i to za grijanje. Onaj tko stavi vlažan ručnik na oznojeno lice, poznaje taj efekt. Kada hladna voda isparava, koža se hladi. Pretvaranje vode u paru zahtijeva mnogo energije. Postoji više vrsta toplinskih pumpi. Sve one funkcioniraju po istom načelu i uzimaju toplinsku energiju iz vode, zemlje ili zraka. U Skandinaviji postoji veliki broj kuća koje se tijekom zime griju toplinskim pumpama. One i na minus 20 stupnjeva izvlače dovoljno toplinske energije iz zraka. Tada im je potrebno više struje za rad. U povoljnim uvjetima, s jednim kilovatom pogonske struje može se dobiti šest kilovat-sati topline. To bi značilo da jedan dobro izoliran stan veličine 80 kvadratnih metara troši manje od 1000 kilovat-sati godišnje. Optimalni su objekti koji su dobro izolirani i s podnim grijanjem ili velikim tijelima za grijanje. DW

22.08. (23:00)

Brze i kratke

  • Objavljena optužnica protiv hrvatskih pilota, tereti ih se da su 7. i 8. kolovoza 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada (Index)
  • Odvjetnik Dušan Bratić najavio je podizanje nove kaznene prijave i to protiv admirala Domazeta Loše, brigadira Ilije Maričića te generala Pavla Miljavca koji je poručio da se radi o izravnom udarcu na državu (24 sata)
  • Njemačke vlasti o onečišćenju Odre: “Moguć uzrok pomora riba je otrovna alga” (Nacional)
  • Rusi su u Jadran poslali vojno smeće iz Sovjetskog Saveza (Index)
  • Dr. Fauci se povlači s dužnosti Bidenova medicinskog savjetnika (Nacional)
22.08. (22:40)

Izlazi album Franka Zappe snimljen na koncertima u Zagrebu i Ljubljani

22.08. (22:00)

Ni s vodom nikad ne znaš

Raos: je li čista voda dobra za piće?

Voda je, kažu, najzdravije piće, no ne mora biti tako. Voda može biti i najnezdravije piće ako se u njoj nalaze patogene bakterije. No koja je voda zdrava? U vodi iz bunara nema bakterija, no samo ako je vađena iz dovoljne dubine da u nju ne može ući ništa iz septičke jame i sličnih mjesta gdje žive patogene bakterije. I „najčišća voda za piće“, naime kišnica, može biti opasna po zdravlje ako se ne drži u čistim posudama. Stoga je kišnicu najbolje prokuhati, kao što se, konačno, prokuhava destilirana voda. Sve u svemu, nije lako odgovoriti na pitanje što je čisto, a što nečisto. To je krivo postavljeno pitanje, jer ne treba pitati je li nešto čisto, nego od čega je čisto. I koliko je od čega čisto. Nenad Raos za Bug.

22.08. (21:00)

Dugoročno praktično

Kupnja automobila bez isplate u gotovini: Leasing je u potpunosti izgurao kredite

Leasing je kao financiranje za kupnju automobila u to vrijeme bio isplativ isključivo pravnim osobama, tvrtkama i obrtnicima. Za privatne kupce u Hrvatskoj je postao popularniji tek 2010. godine, kad se izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ukinulo plaćanje PDV-a na kamate. Do tada je PDV na kamate leasing kod fizičkih osoba činio neisplativim u odnosu na klasičan autokredit. Danas je leasing popularnije financiranje za kupnju automobila od autokredita, pa mnoge banke uopće više nemaju u ponudi posebne autokredite, nego u slučaju da korisnici ne žele financiranje putem leasinga, nude nenamjenske kredite. U Hrvatskoj je financijski leasing popularan, kako kod građana, tako i kod tvrtki. Revija HAK

22.08. (20:00)

Bez jasne vizije i ideje

Doktorsko istraživanje: Nedostaju nam alati kojima bismo mislili budućnost(i)

Etnologija i kulturna antropologija bavi se povijesnošću i suvremenošću sociokulturnih procesa, no sada idemo i korak dalje i pitamo se na koji način naša znanost i etnografski rad mogu doprinijeti proaktivnom i anticipacijskom mišljenju, poimanju i oblikovanju budućnosti. Čini nam se da na svim razinama teško i vrlo nes(p)retno zamišljamo budućnost(i). U vremenu izrazitih kriza i nesigurnosti osjećaj neizvjesne budućnosti i neimanja budućnosti snažno je izražen. No, nedostaju nam i alati kojima bismo umjeli misliti i željeti budućnost(i). Kada sugovornicima postavimo pitanje: gdje vidite sebe, svoje naselje, grad ili svijet u idućih deset godina, nailazimo redovito na muk, šutnju. Kulturpunkt

22.08. (19:00)

Oni ipak dvoje da otpad odvoje

Europske prehrambene tvrtke krše obećanja o plastici

Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, 79 milijuna tona plastičnog otpada ispušteno je u okoliš bilo kopnenim bilo vodenim curenjem, spaljivanjem u otvorenim jamama ili odlagalištima u 2019. To predstavlja više od jedne petine ukupnog globalnog otpada. Ispunjavaju li tvrtke obećanja da će poslovati čišće? DW i European Data Journalism Network istražili su neke od najvećih europskih proizvođača hrane i pića kako bi to provjerili. Identificirali su ukupno 98 obveza vezanih uz plastiku od 24 tvrtke za hranu i piće sa sjedištem u Europi koje su sklopljene tijekom proteklih 20 godina. Više od polovice ovih obećanja dano je tek u posljednjih nekoliko godina, a većina nudi navedeni cilj do 2025. U slučaju najmanje 37 obećanja koja su već trebala biti isporučena, evidencija nije dobra: 68% očito nije uspjelo ili se o njima nikada više nije izvještavalo. Kada tvrtke ne ispune svoja obećanja, obično to ne spominju otvoreno. Umjesto toga, tiho odustaju od cilja ili mijenjaju njegov opseg ili ciljnu godinu. H-alter

22.08. (18:00)

Dajmo da živi

Zimzelenom stablu koje je preživjelo iz jurskog doba prijeti izumiranje

Znanstvenici kažu da je vrsta stabla čileanska araukarija, poznata kao monkey puzzle tree, sada ugrožena i da joj prijeti izumiranje. Poznata kao jedna od najotpornijih vrsta, biljka je nadživjela jursko doba, prije više od 14 milijuna godina. Prema crvenom popisu IUCN-a, ovo je stablo trenutno ozbiljno ugroženo kako u divljini tako i na farmama. Biljka se uzgaja na farmama i u vrtovima diljem svijeta zahvaljujući svojoj ljepoti. Nadalje, činjenica da je zimzelena biljka čini je atraktivnim izborom za ukrašavanje vrtova. Danas drvo raste samo na padinama patagonskih vulkana u Čileu i Argentini. Međutim, njegovo postojanje susrelo se s brojnim izazovima u nedavnoj prošlosti. Šumski požari, prekomjerna ispaša i krčenje zemljišta doveli su do smanjenja njegovog broja. Osim toga, njegove sjemenke su poslastica za endemske vrste ptica, posebno australskog papagaja. Green

22.08. (17:00)

Brze i kratke

  • Dokument iz arbitraže s MOL-om pokazuje da je Jadranka Kosor spasila državu od 20 milijardi kuna štete (Nacional)
  • Prijatelji i kolege oprostili se od Mislava Bage: “Volimo te, Mimi” (Index)
  • Gastarbajtere koji su se oglušili na poziv Porezne uprave čekaju paprene kazne, ima ih više od 35.000 (Tportal)
  • Britansko izvješće: Rusija se vjerojatno ‘bori motivirati pomoćne snage’ u Donbasu (Nacional), bivši šef britanske vojske: “Rat u Ukrajini pretvorio se u Putinov scenarij iz noćne more” (Nacional)
  • Preminula je liječnica i profesorica Simona Šandrić Gotovac (Nacional)
22.08. (16:00)

Ipak nedostojan Merkel

Čak dvije trećine Nijemaca nezadovoljno kancelarom Scholzom

Gotovo dvije trećine ispitanika nezadovoljno je i radom vlade u cjelini. U ožujku imala je podršku 43 posto Nijemaca. Scholzove socijaldemokrate, vodeću stranku vladajuće koalicije, podržava samo 19 posto građana, znatno manje nego oporbene konzervativce, ali i SPD-ove partnere Zelene. Na parlamentarnih izborima SPD je osvojio 25,7 posto glasova Od početka mandata Scholz se morao uhvatiti u koštac s ratom u Ukrajini, energetskom krizom, visokom inflacijom i poplavama, koji su najveće europsko gospodarstvo gurnuli na ivicu recesije. Kritičari mu spočitavaju i manjak liderskih sposobnosti. Nacional

22.08. (15:00)

Ipak nije raj na Zemlji

Porobija: Ovo mi se ne sviđa u životu u Njemačkoj

Ako bilo što radite nepravilno, netko će vas sigurno opomenuti. I to glasno i neuljudno. Vodim za ruku staru i onemoćalu klijenticu u trgovinu, pazim da ne padne i zaboravim staviti masku. “Masku gore!!!” viče na mene trgovac. Na takve ćete stvari naletjeti praktički svaki dan. Kao da ih nitko nije naučio da se nešto može reći i normalnim, blagim tonom. Nije problem što su Nijemci uložili više od svih drugih na svijetu u obnovljive izvore energije, nego što su pogasili gotovo sve nuklearke, iz straha da im se u zemlji bez posebno trusnih područja – i bez opasnih tsunamija – ne dogodi Fukushima. Time su povećali ionako visoke cijene struje i sebe sudbinski povezali s ruskim plinom. Zatim, izvorna ideja rada preko agencije bila da se nalaze radnici za neke kratkoročne poslove, dosta njemačkih poslodavaca takav rad koristi kao opciju da radnika plate manje i da ga mogu otpustiti bez ikakvih procedura. Isti ti poslodavci nemoćno šire ruke što im vlada ne dovede barem još milijun Hrvata, Bugara, Ukrajinaca, može i Sirijaca, pa da im onda ovi crnče za minimalac… Željko Porobija za Index

22.08. (14:46)

Bolje sutra: rušenje predrasuda o koprivama, ali i o osobama s invaliditetom

22.08. (14:00)

Malo retro zvuka za ovaj kišni dan

Danger Mouse & Black Thought ‘Cheat Codes’ – opasne misli

Suradnja između Black Thoughta i Danger Mousea zamišljena je još u prvim godinama Burtonove (Danger Mouse) karijere, a njihov zajednički album trebao se zvati “Dangerous Thoughts”. Ipak, život ih je odvukao u različitim smjerovima i trebalo je proći više od petnaest godina da se ona napokon ostvari. Napokon je stigao i taj dan, pa je pred nama “Cheat Codes”, album koji donosi sve što smo mogli očekivati od ovog supertalentiranog dvojca. Danger Mouse je postao poznat po svojoj digerskoj opsesiji zvukom soula i funka sedamdesetih koji kombinira s modernim glazbenim tendencijama i upravo taj retro ambijent prevladava ovom pločom koja predstavlja njegov dugoočekivani povratak u vode hip hopa iz kojih je otplivao na valovima slave. “Cheat Codes” je spektakularna vožnja kroz dvanaest pjesama bez imalo fillera, a koliko će slasno to putovanje biti dalo se naslutiti već u najavnom singlu. Ravno do dna

22.08. (13:00)

Mokri snovi

Nacionalna groupie: Požar i strast

Nakon što ovo pročitate, ma koliko bili siromašni, nećete više imat izgovor da si ne priuštite boravak na Jadranu. I ja sam tako mislio dok me sila nije natjerala da promijenim mišljenje. Iz šupe sam uzeo Čumandrin vojni šator iz Domovinskog rata i busom zapalio do Mošćeničke Drage. Prvu noć sam odmah s dvije boce vina otišao na glavnu plažu i tamo sjeo na udobne ležaljke za bogate, nije bilo nikakvog čuvara. Pio sam vino, gledao more i za sto kuna osjećao se kao bogatašOnda sam još skužio da u kampu postoji ograđeni dio za nudiste, tamo je mjesto za šator bilo još jeftinije. Usred noći sam se probudio i vidio da suhe grančice ispod mene gore. U panici sam se podigao i krenuo pišat po malom plamenu. Dok sam to radio nešto me osvijetlilo, neka ekipa, kamere. Pogledam bolje i kao u noćnoj mori vidim Plenkovića, ministra Božinovića, kamere HTV-a… A onda i reporterku i moju prijateljicu Dijanu Roko. Božinović mi je pljeskao. “Evo s kakvom minimalnom opremom naši građani dobrovoljci gase požare po šumama!” – govorio je u kameru. Nova zgoda vatrogasca Nacionalne groupie.

 

 

22.08. (12:00)

Novi načini za ubijanje dosade

Antidruštvene platforme sada rasturaju, a onda će postati ‘mainstream‘

Poparazzi, BeReal, Yubo, Locket, LiveIn i HalloApp samo su neki od novih igrača koji su odlučili zajahati na valu prezira prema društvenim platformama koje su postale iznimno toksične, udaljile se od svoje svrhe te energiju (i lovu) umjesto na stvaranje zajednice troše na smišljanje novih modela za zaradu i ganjanje tržišnog udjela. Njihov je cilj osvojiti generaciju Z. Primjerice, Poparazzi zasad ima 75 posto korisnika u dobi od 14 do 18 godina te 95 posto između 14 i 21 godinu. Iako sve društvene platforme imaju zajednički nazivnik – povezivanje prijatelja i stvaranje zajednice – trenutačni mainstream igrači i alternativci to čine na potpuno drukčiji način. Instagram je okrenut nekoj vrsti glamura, on pokazuje životni stil onih koji jesu i/ili žele biti bogati i slavni, a BeReal, primjerice, igra na kartu običnoga, svakodnevnoga. Lider

22.08. (11:00)

Brze i kratke

  • Zgrada čiji se dio urušio na Jurišićevu obnavlja se nelegalno (Nacional)
  • Prosvjednice se skinule ispred njemačkog kancelara i poručile: ‘Plinski embargo odmah’. (Tportal)
  • Influenceri educiraju mlade o seksu jer škole to ne rade (Nacional)
  • Marjanović o “skandalu” s premijerkom Finske: Preslabo je ovo za Hrvatsku. Finci, javite se kad premijerku uhvate u krađi željeza (primjerice, mi općinskog načelnika koji za naše pare plaća kurve u bordelu proglašvamo “jebačem”, neš ti skandala s pjevanjem i plesanjem) (Index)
  • Na autoceste upravo se montira čak 1700 kamera koje će snimati promet (Danica)
22.08. (10:30)

Sponzorirana vijest

Kompletan sistematski i ginekološki pregled za žene za 1499 kn


Sistematski se obavlja u Poliklinici Veritas na zelenom valu. Uključene pretrage: cjelovit ginekološki pregled, pH-metrija rodnice, brzi test na klamidiju, PAPA LBC – dijagnostička metoda koja služi za prevenciju karcinoma vrata maternice i zapravo se radi o naprednijem PAPA testu, ginekološki ultrazvučni pregled uz color doppler i elastografiju prema indikaciji, ultrazvuk dojki i pazuha, ultrazvuk abdomena, ultrazvuk urotrakta (bubrezi i mokraćni mjehur), ultrazvuk štitnjače, kompletna krvna slika (KKS), upalni parametar (sedimentacija, SE), kompletni pregled mokraće, funkcija jetre (AST, ALT), funkcija štitnjače (TSH) i funkcija bubrega (urea, kreatinin). Rok iskoristivosti: 10.10.2022. Ponuda je trenutno na 44% popusta i košta 1499 kn. Više detalja ovdje.

22.08. (10:00)

Da se ne baca

Raos: Membrana koja reciklira litij-ionske baterije

Automobili su tek počeli voziti na baterije, a kada se istroše, kad ima opadne kapacitet, još se mogu iskoristiti za druge svrhe, recimo za pohranu električne energije u kućanstvu. No kad-tad baterije će trebati reciklirati, a do tada treba razviti tehnologiju. Kakva bi to bila tehnologija može se pročitati u znanstvenom radu trojice kineskih znanstvenika.  Ključni izraz je „membrane s kovalentnom organskom okosnicom“. I teorija i eksperiment su pokazali da prolaznost kroz membranu opada u nizu Li+ > K+> Na+ > Ca2+ > Mg2+. Na kraju treba reći da i sami autori priznaju da je njihova membrana još daleko od tehnološke primjene. (Da se već može primijeniti, zaštitili bi je patentom!) No budućnost tehnologije litija leži u ovakvim, COF-membranama. Nenad Raos za Bug.

22.08. (09:00)

Ljuti smo, ali ne dovoljno

Krušelj: Državni proračun nikad puniji, no prosječni građanin sa zebnjom strepi pred rastom cijena

Kad čujete da premijera Plenkovića nerviraju novinarska pitanja o žurnim mjerama za zaštitu standarda, budući da se Vlada tek vraća s godišnjeg odmora, onda je logično očekivati da neizvjesnost prerastu u ljutnju, možda i nekontrolirani bijes. Već je krajnje vrijeme da nonšalancija, nesposobnost, bahatost i evidentni manjak empatije za nevolje običnog građanina, onoga bez dragocjene stranačke iskaznice, rezultiraju primjerenijim i efikasnijim iskazima nezadovoljstva. Masovnim javnim prosvjedima, primjerice. U razvijenim zapadnim zemljama takav je scenarij redovno na djelu. Kod nas, pak, i nadalje vlada strah da će oni koji se svim zakonskim sredstvima bore za svoje prava dobiti ideološke etikete i biti suočeni s pritiscima na radnom mjestu. Upravo to ponajbolje govori kakva je stvarna razina hrvatske demokracije. Željko Krušelj za Glas Podravine.