11/08/2022 - Monitor.hr
12.08. (00:30)

Veličanstveni plivač protiv struje

Ivančić: Da je slikar, tehnika bi bila prepoznatljiva – hulje na platnu

Bio je bez premca najbolji novinar svoje generacije, imao je blistavu inteligenciju, nevjerojatnu intuiciju, stravično brzu misao i bogomdani spisateljski talent. Ali izvan svega moralnu konstituciju koja taj talent nije zarobila, nego ga je oslobodila. Jer talent bez morala – to je ipak luk i voda. Popisu njegovih dijagnoza treba dodati – “kronična alergija na nacionalizam“. Vlado nije bio podložan apstraktnim autoritetima poput države i nacije, nisu ga impresionirale zastave, budnice i čitav kič. Vlado je cijeli svoj vijek pisao o bešćutnom sistemu. I na kraju ga je on poslao u smrt. Tonski zapis, snimak bezuspješnih pokušaja da se dokopa bolnice je istraživačko novinarstvo kakvo nikad nitko nije napravio. Bio je novinar do zadnjeg daha. Viktor Ivančić na komemoraciji za Vladimira Matijanića. Index

12.08. (00:00)

Počivao u miru

Dežulović o Matijaniću: Bio je pogrešan čovjek u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu

On je znao da ova država ne radi, zašto je onda zvao 194? Zašto je onda uporno zvao državu? Zato što je do kraja vjerovao. Njegova Andrea predložila mu je da nazovu ravnatelja bolnice. Svatko tko ga je znao može vidjeti njegov izraz lica, izraz gađenja kada je to čuo. Za Vladu bi zvati nekoga bilo samoubojstvo s predumišljajem. On je to odbijao nagonski. Tražiti pomoć od ravnatelja bolnice bilo je jednako nepristojno kao zvati županijskog pročelnika zbog građevinske dozvole. Nikad niste čuli nekog tako bolesnog da tako pristojno zove dežurnog liječnika. Vlado je posljednjim telefonskim pozivima pokazao kako bi mogao izgledati svijet. Nimalo metaforički Vlado Matijanić dao je život za ideju boljeg svijeta. Može se smatrati da je umro zbog svojih kvazipoštenih stavova, kaže splitski kirurg nevažnoga imena. Da je bio neki drugi novinar danas bi bio živ. Vlado nikad nije bio neki drugi novinar. Istinski herojska smrt Vlade Matijanića znači da je takav svijet, njegov svijet, bolji svijet – jedini koji ima smisla. Index

11.08. (23:00)

Brze i kratke

  • Energetska kriza: Ili ćemo promijeniti stil života ili ćemo plaćati goleme račune (Večernji)
  • Vrućine su spržile salatu, rajčicu, krumpir: Godina je teška, bit će tu svašta (Nacional)
  • Na splitskom groblju Lovrinac održan je posljednji ispraćaj Vladimira Matijanića (Index)
  • Prošla je godina dana otkako su talibani zauzeli Afganistan i vojno su jači nego ikad (Tportal)
  • Kraj ere letova od 10 eura: Ryanair najavio rast cijene aviokarata (Tportal)
  • Ćiro komentira ususret derbiju: Dinamo je moćan i moderan, a Hajduk jako dobar. Čeka nas spektakl (Index)
11.08. (22:00)

Ipak nismo jedini vrtlari

Istraživači su pronašli prvi primjer još jednog sisavca koji “uzgaja” svoju hranu

Smatralo se da su ljudi jedinstveni među sisavcima kada je riječ o poljoprivredi, međutim pokazalo se da možda nismo sami kada je u pitanju obrađivanje zemlje za uzgoj hrane. Znanstvenici su otkrili da se džepni gofovi, odnosno krtice, također bave poljoprivredom. Mjerenja na polju s jazbinama koje su izgradila mala stvorenja sugeriraju da ne beru samo korijenje dugolisnog bora koje raste u njihovim domovima – oni ga i uzgajaju. Dugi stotinama metara, ti vijugavi tuneli neprestano se modificiraju i prerađuju. O gnojenju da i ne govorimo. Dok se vode znanstvene rasprave o tome što je uzgoj, a što ne, istraživači koji stoje iza nove studije ističu nekoliko jasnih pokazatelja da krtice znaju što rade kada je u pitanju upravljanje korijenjem. Poljoprivreda je poznata među vrstama mrava, kornjaša i termita, ali ne i kod drugih sisavaca. Green

11.08. (21:00)

Dobro je znati

Što se događa sa sjemenom nakon vazektomije

Jedna od sve popularnijih metoda kontracepcija jest vazektomija – kirurški zahvat koji se obavlja pod lokalnom anestezijom i kojim se blokira mogućnost protoka sjemena iz sjemenovoda. Drugim riječima, samo sjeme ne izlazi van. No, budući da se sperma i dalje proizvodi u testisima i nakon zahvata, mnogi se pitaju što se događa s njom unutra? Neke su studije dokazale kako testisi ustvari – recikliraju spermu. Sperma koja ne izađe kroz ejakulaciju može se razložiti i ponovno apsorbirati u testisima za proizvodnju novog sjemena. To je ujedno jedan od najvažnijih procesa kod proizvodnje sperme, budući da se time osigurava da sperma bude u “tip top” formi kod ejakulacije, a time i efektivnija u oplodnji jajne stanice. IFL Science.

11.08. (20:00)

Kao da nam se može pisati dobro

Gavranović: Realni sektor traži hitno restrukturiranje

Vlada mora preuzeti više odgovornosti i s većom odlučnošću, bez stranačkih kalkulacija, ući u bitku za provođenje reformi koje bi ubrzale gospodarski rast, otvorile nova radna mjesta, stvorile mogućnost povećanog izvoza te – udahnule određenu realnu dozu optimizma u našu svakodnevicu. Upravo je pomanjkanje realnog optimizma trenutno najveća boljka cijeloga društva. Najveći problem je u tome što realni sektor nije u posljednjim desetljećima restrukturiran, pa razina njegove konkurentnosti i učinkovitosti ostaje niskom. Hrvatska ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvarati atraktivno poslovno okruženje, poduzetničku klimu i potrebnu infrastrukturu. Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. Uz njih se vezuje ili pada (realni) optimizam koji je Hrvatskoj u ovom trenutku jako potreban. Ante Gavranović za Epohu.

11.08. (19:00)

Novo normalno

Nezapamćene suše u Europi mogle bi postati svakodnevica

Toplinski valovi, nedostatak padalina, uzrokuju štete diljem kontinenta, a dotok pitke vode postao je upitan u mnogim zemljama. Ni Hrvatska nije daleko od identičnog scenarija pa su već odobrena sredstva za navodnjavanje za poljoprivrednike, a redukcija vode uvedena je već u nekoliko županija i općina. Jesmo li dotakli novo normalno? Pitanje je koje se u medijima ovih dana postavlja. Više od 100 francuskih općina nema tekuću pitku vodu dok zemlja ulazi u četvrti toplinski val ovog ljeta, a upravo suša jača pritisak u Europi. Šezdeset posto zemlje u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu bilo je pod upozorenjem ili uzbunom od suše sredinom srpnja. Green

11.08. (18:00)

Dost dobra reklama

Nisu misteriozni znakovi, labirint u kukuruzu nova je turistička atrakcija

Cilj projekta je podrška održivom razvoju turizma u ruralnom području koji uključuje lokalnu zajednicu, pruža posjetiteljima inovativno iskustvo i direktan kontakt s prirodom. Tijekom boravka u labirintu posjetitelji će moći istraživati zanimljivosti iz lokalne baštine odgovarajući na pitanja koja su postavljena na desetak tabli unutar labirinta poput „Po čemu je Dubrovčak dobio ime?“ ili „Što povezuje Dubrovčak Lijevi i Dubrovčak Desni?“. Zanimljivosti su pripremljene u Muzeju Ivanić-Grada. Labirint će se moći posjetiti tijekom tjedna uz najavu, a subotama i nedjeljama od 10 do 18 sati. Preporučena je uplata donacije od 10 kn po osobi koja će se iskoristiti za daljnji razvoj labirinta i podršku lokalnom KUD-u i DVD-u čiji će članovi sudjelovati i pomagati posjetiteljima u snalaženju u labirintu. Agroklub

11.08. (17:00)

Brze i kratke

  • Danas sprovod i komemoracija za Vladimira Matijanića (Index) , Index donosi izbor 20 najboljih njegovih tekstova (Index)
  • Instagram i Facebook prate sve što radite na mobitelu, no moguće se zaštititi od toga, korištenjem mobilne web verzije umjesto aplikacije, kao i dodavanjem posebnog HTML koda (N1)
  • Zbog slabog odgovora na energetsku krizu naše Vlade moguća zatvaranja gradskih bazena i sportskih dvorana najesen, upozorava SDP-ov saborski zastupnik (N1, Danica)
  • Građani u banke zbog uvođenja eura donose sve više novca ‘iz madraca’, depoziti nabujali na gotovo 400 milijardi kuna (Tportal)
  • Optima Telekom otpušta 120 radnika kao tehnološki višak (od sveukupno 300 radnih mjesta), Radničko vijeće protiv toga, predlažu prijenos radnika u Telemach (Danica)
11.08. (16:00)

Sve je bilo dobro dok nisu prestali biti nomadi

Povijest i budućnost rada: od kamenog doba do robota

U kameno doba u južnoj se Africi, tvrdio je antropolog Marshall Sahlins, trošilo tri do pet sati dnevno na lov i skupljanje bobica, voća i povrća, da bi se ostatak vremena provodilo u razonodi. Te naše pradaleke rođake nije zanimalo proizvoditi neki višak jer su očekivali da će u prirodi uvijek naći dovoljno svega što im je potrebno. Navodno nije bilo robova, nejednakosti i privatnog vlasništva. Potom su se razvijali poljoprivreda, veća naselja, hijerarhija, robovlasništvo, privatni posjedi, a većina je ljudi sve više radila. Sav napredak ostvaren u tisućama proteklih godina produživao je radni dan i doveo do toga da u ovim vremenima kontroliramo cijeli planet i uz tehnološka pomagala zapravo radimo gotovo uvijek kad god smo budni. Unatoč predviđanjima kako će budućnost donijeti kraći radni tjedan, to donosi i neke prepreke, poput dubljeg ekonomskog jaza. Faktograf

11.08. (15:44)

Predviđanja Carla Sagana iz 1995. za današnji zapadni svijet zabrinjavajuće su točna

11.08. (15:00)

Od tada se sve počelo ubrzavati

Devedeset godina Autobahna

Ideju gradnje mreže njemačkih autocesta često se povezuje s diktatorom Adolfom Hitlerom i nacističkim režimom, ali ona je nastala mnogo prije. Čak su i prvi kilometri realizirani prije Hitlerova dolaska na vlast. Ideja je začeta sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme Weimarske republike. Projekti dugo nisu odmaknuli dalje od faze nacrta jer je manjkalo novca i političke podrške. Prvi kilometri Autobahna pušteni su u promet 1932. godine, između Kölna i Bonna, a autocestu je otvorio gradonačelnik Kölna. Danas je ta cesta Bundesautobahn 555. Toj cesti je nedostajao središnji pojas razdvajanja prometa u dva smjera. Autocesta je prvo nazvana Kraftfahrstraße (cesta za motorna vozila) te je imala dvije trake u svakom smjeru, odnosno nije imala raskrižja i bila je zabranjena za promet pješaka, poljoprivrednih vozila itd. No, nisu svi bili oduševljeni izgradnjom trase, od golf kluba koji je izgubio terene kao i lokalni poljoprivrednici. Revija HAK

11.08. (14:00)

Valja posjetiti svaki

CNN uvrstio Korčulu i Mostar na listu najljepših europskih gradića

Ugledna medijska kuća CNN napravila je popis najljepših manjih gradova u Europi, a na njemu se nalazi i predivna Korčula kao i gradovi u susjednim zemljama. Korčuli ovo nije prvi put da se nalazi na ovom popisu.Tu je i Giethoorn iz Nizozemske, Guimarães iz Portugala (koji valja posjetiti s oprezom ukoliko ste Torcidaš), Roscoff u Francuskoj, Anghiari u Italiji, Clovelly iz Velike Britanije, Reine – Norveška, a tu je i slovenski Piran. Green

11.08. (13:00)

Sviraju kak' se nekad sviralo

Venator ‘Echoes From The Gutter’ – austrijski čelik

Od svih glazbenih pravaca, heavy metal je poput tkiva koje je pretrpjelo najviše radijacije i stoga neprestano mutira. Mutira u svim smjerovima i guta sve oko sebe i čini se da gdje god padne – padne na plodno tlo jer ni jedan žanr na ovom svijetu nema toliko publike koliko ima heavy metal. Od recentnih primjera tu se posebno uspješnim čini bend Venator iz austrijskog Linza, koji je sebi nadjenuo sasvim primjereno ime po imperijskom modelu krstarice iz univerzuma „Ratova zvijezda“. Uz sve, članovi benda i izgledaju kao njemački metalci iz osamdesetih; ništa brade, samo brkovi koje uokviruju duge kose. No onaj najvažniji segment, tj. glazba, je daleko od vica. Osnovani 2016. godine, pravi su to nepatvoreni heavy metalci koji jako dobro znaju postulate starog metala iz vremena dok thrash još nije postojao. Ravno do dna

11.08. (12:00)

Sami svoji spin doktori

Šajatović: HDZ-ovoj vladi odgovara inflacija afera

Aferu s kanaderom koji čami u Zrakoplovno-tehničkom centru prekrila je afera u zdravstvu jer je nakon smrti kolege Vladimira Matijanića otkriveno da nisu nabavljeni lijekovi za COVID-19. Ništa strašno za ministra zdravstva Vilija Beroša. Samo treba izroniti novi slučaj u nekom drugom resoru. A glasači su postojano vjerni. Do ove godine bilo je normalno da vatrogasci uvijek obrane kuće. Sada desetak izgorenih domova više nije vijest. Kao ni to da je u požaru izgorio čovjek. Ako je dnevnih 15-ak mrtvih od covida normalno, zašto se uzbuđivati zbog jednoga ljudskog života izgubljenog u požaru (koji je onaj kanader u zagrebačkom hangaru možda mogao spasiti)? Lider je slao upite ZTC-u i CERP-u, no bez odgovora. Primjer na kojemu se očitavaju sav jad, bijeda, kaos i nezainteresiranost Vlade za uvođenje kvalitetna sustava korporativnog upravljanja tvrtkama u potpunome ili većinskome državnom vlasništvu. Miodrag Šajatović za Lider.

11.08. (11:30)

Sponzorirana vijest

Selce – 1 ili 2 noći s doručkom za dvoje u luksuznim sobama Pansiona Preza 4* za 649 odnosno 1099 kn


Elegantan smještaj u slatkom Selcu za do kraja ljeta:

  • 1 noćenje s doručkom za 2 osobe u terminu 23.8.-30.9. za 649 kn
  • 2 noćenja s doručkom za 2 osobe u terminu 23.8.-30.9. za 1.099 kn

Možete kupiti više ponuda na svoje ime, spojiti ih i produžiti boravak te doplatiti za treću osobu/starije dijete. Udaljenost od plaže: 700 m. Detalji na Ponudi dana.

11.08. (11:12)

Riješite HAK-ov najnoviji online test iz prometnih propisa i provjerite svoje znanje

11.08. (11:00)

Brze i kratke

  • Berislav Jelinić, urednik Nacionala: nalogodavci ubojstva Ive Pukanića mogli bi početi nemirno spavati (Nacional)
  • Putin za rat novači i zatvorenike i nudi im nagrade (N1)
  • Dolazi nam novi toplinski val, temperature se penju do +39 stupnjeva (N1)
  • Novi Pravilnik o držanju pčela treba stornirati ili će se ugasiti mnogi OPG-ovi: gura ih se u rezervate, bez pristupnih cesta na Velebit i druge planinske krajeve (Agroklub)
  • Torcidaše na gostovanju kod Vitorije dočekali neredi, provokacije i nasilje domaćina: porazbijali im aute i kombije, krali osobne stvari… (Index)
11.08. (10:00)

Blizu točke bez povratka

Europske rijeke presušuju

Što dugotrajno nizak vodostaj znači za industriju pokazalo se 2018. godine. Tada je brodski promet bio u prekidu 132 dana zbog niskog vodostaja. Većina pogona u kemijskoj industriji, proizvodnji čelika, papira, građevinskog materijala, kao i poljoprivreda bili su ozbiljno ili vrlo ozbiljno pogođeni niskim vodostajem. Kako bi se zaštitila flora i fauna u rijekama i pored njih, postoje stroga pravila o stupnju do kojeg elektrane smiju grijati vodu. Nakon što se postigne maksimalna dopuštena temperatura, nuklearne elektrane moraju smanjiti proizvodnju – i tada proizvode manje električne energije. I to se sada događa pri ljetnim vrućinama kada su Francuzi uključili sve ventilatore i klima uređaje, a Rusija je obustavila isporuke plina Francuskoj. Prijeti preopterećenje električne mreže. DW

11.08. (09:00)

Teflon bi mogao biti stvar prošlosti

Kemičar u kući: čari lijevanog željeza

Iza riječi gus krije se lijevano željezo (njem. Gußeisen) i to – važno je napomenuti – sivo željezo, jer osim sivog sirovog željeza postoji i ono drugo, sjajno, koje se zove bijelo sirovo željezo. No da bi se razumjela razlika između bijelog i sivog željeza treba zaviriti u visoku peć. Željezo, a posebice ono sivo, slabo provodi toplinu, no ima velik toplinski kapacitet. To znači da će lonac od gusa biti, istina, teško zagrijati, ali i teško ohladiti. Zato će, jednom zagrijan, održavati postojanu i ravnomjernu temperatru na čitavoj površini, a to je pri kuhanju najvažnije. U takvom loncu hrana neće zagorjeti. Lonci od nehrđajućeg čelika sadrže otrovne metale. No oba sastojka gusa – željezo i grafit – neškodljive su tvari. Nenad Raos za Bug.