24/09/2023 - Monitor.hr
24.09.2023. (23:00)

Obrasci koji su ti omogućili da preživiš djetinjstvo u odrasloj ti dobi onemogućuju slobodan život

Sindrom dobrog djeteta

How to Break The Cycle of Not Being Good Enough - Unfinished Success

  • Sindrom dobrog djeteta (engl. Good Child Syndrome) nije medicinski termin, nego fraza koja se koristi za opis ponašanja djeteta koje živi u sjeni očekivanja svojih roditelja, odnosno odrasle osobe koja i dalje nastoji zadovoljiti roditeljska/tuđa očekivanja kako bi osjećala da vrijedi i da je “dovoljno dobra”. Riječ je djeci koja osjećaju da ne vrijede dovoljno osim ako ne naprave ono što se od njih traži, odnosno da vrijede samo ako ispunjavaju roditeljska očekivanja. Djeca koja nose etiketu dobrog djeteta imaju tendenciju potiskivati svoje osjećaje zato što su previše zaokupljena ispunjivanjem očekivanja drugih. Nažalost, to može rezultirati negiranjem vlastitih emocija, nemogućnosti prepoznavanja i izražavanja vlastitog emocionalnog stanja, što može negativno utjecati na psihofizički razvoj osobe (od depresivnih i anksioznih stanja do psihosomatskih bolesti).
  • Teško im je zauzeti se za sebe, donositi vlastite odluke te podnijeti pogrešku i kritiku (vjerojatno zato što su kritike koje su dobivali u djetinjstvu bile usmjerene na njihovu osobnost, a ne na ponašanje). Na tuđe loše ponašanje ne reagiraju obranom vlastitih granica nego u sebi talože ogromnu količinu prigušenog bijesa i frustracija što može pridonijeti razvoju psihosomatskih oboljenja. Također, ova djeca većinu razvojnih faza prolaze “u tišini”, pa čak i pubertet za koji su specifične faze traženja samostalnosti te povremenih neslaganja i buntovništva. Zbog toga je moguće da će neke faze psihički proživjeti naknadno, neovisno o kronološkoj dobi, posebno ako osjećaju da neke unutarnje konflikte tijekom odrastanju nisu razriješili. Krenizdravo
25.09.2023. (00:00)

Uf! Kao da je bilo jučer

30. godišnjica albuma “Džinovski” Hladnog piva

Na današnji dan: Hladno pivo završilo rad na debitantskom albumu “Džinovski”  - Trecisvijet.com

Mislim, tko si uopće ti, osim što si, u ovom kontekstu, lik koji je prije trideset godina kupio prvu ploču Hladnog piva. Ali, dobro, j*beš sad sve to. Dakle: Eee, kad sam ja kupio prvu ploču Hladnog piva… Zahvaljujući ponajprije „Buba švabama“, jednoj od rijetkih kompletno idiotskih pjesama koja je za jedan bend učinila toliko toga… Oni koji su kasnije tvrdili da je „Džinovski“ nabacan album bez ikakvog promišljenog reda, pojma nemaju o čemu pričaju. Koncept postoji i vrlo je jednostavan – naime, kompletno idiotske „Buba švabe“ našle su se na kompletno idiotskoj A strani LP-ja, u društvu „Sarme“, „Fur Immer Punk“, „Marihuane“… A sve skupa otvara „Pjevajte nešto ljubavno“ koju Mile, unatoč uvriježenom mišljenju, uopće nije otpjevao na hrvatskom. Odnosno jest, ali s jakim njemačko-gastabajterskim izgovorom. Druga strana, teški mrak. Nestao odjednom sav onaj optimizam sa A strane, upalo se naglo u trodimenzionalni horror film, među šminkere kojima smeta kak’ se oblačiš, u heroin, opširnu orgiju klanja, morbidnu uspavanku, trening za umiranje, prerezane grkljane… Jednostavno, „Džinovski“ je opravdao sva očekivanja i prije nego što je stavljen na gramofon. Ravnododna

24.09.2023. (23:00)

Vozači Porschea su 76 posto iznad prosjeka

Vozači ovih marki automobila skupljaju najviše kaznenih bodova u prometu

image

U njemačkoj je provedeno istraživanje kako bi se utvrdilo vozači kojih automobilskih marki imaju najviše kaznenih bodova u prometu. Najviše negativnih bodova skupljaju vozači Porschea koji su sa 76 posto iznad prosjeka. Na drugom mjestu nalaze se vozači Land Rovera sa 75 posto, pa vozači Jaguara sa 73 posto. Vozači Mitsubishija najbolji su sudionici prometa s 40 posto ispod prosjeka, slijede ih vozači Jeepa sa 31 posto ispod prosjeka te Suzukija (30 posto). Što se tiče konkretnih modela, na vrhu su vozači Škode Superb sa 91 posto iznad prosjeka. Zatim su tu vozači BMW Serije 2 sa 75 posto iznad prosjeka. potom Mercedesa CLA je na trećem mjestu (66 posto iznad prosjeka). Autoklub.jutarnji

24.09.2023. (22:00)

Brze i kratke

  • Više mrtvih na sjeveru Kosova, policija upala u manastir. (HRT) Iz KFOR-a se oglasili o situaciji, spremni su reagirati. (Nacional)
  • Španjolski premijer Sanchez najavio amnestiju katalonskih separatista. Konzervativci se pobunili, tisuće ih izašle na ulice Madrida. (Nacional)
  • U požaru u rudniku ugljena u Kini poginulo 16 rudara. (Nacional)
  • Može li ljigavije?: Nino Raspudić u Nu2: “Na čijoj strani bih bio 1941.? Ovisi, treba gledati kontekst” (Index)
  • Američko gospodarstvo raste stabilnije nego ostala u svijetu. (Lider)
24.09.2023. (21:00)

Rano djetinjstvo ima važnu ulogu u našem kasnijem zdravlju

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Izborili smo se protiv spolne, rasne, seksualne i vjerske nejednakosti, ali se propitkivanje one koja je vodeći uzrok smrtnosti smatra nemoralnim. Gdje smo točno pogriješili? - Slobodna Dalmacija

„Interakciju između okoline i gena možemo vidjeti kao fundamentalni mehanizam kroz koji društvena nejednakost utječe na razvoj djece i dovodi do dugoročnih razlika u obrazovanju, zdravlju i blagostanju”, kaže razvojna psihologinja Laurel Raffington, koja je vodila istraživačku grupu „Biosocijalno – biologija, društvene razlike i razvoj” na Institutu Max Planck u Berlinu. U svojim studijama Raffington je pronašla dokaze da se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Vanjski faktori kao što su stres, bolest ili prehrana mogu utjecati na epigenetski program stanica. „Naši rezultati pokazuju da su rane životne okolnosti, na primjer kada se djeca rađaju u siromaštvu, posebno važne za epigenetske profile“, objašnjava Raffington. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore i u usporedbi s drugim studijama upućuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. Deutsche Welle

24.09.2023. (20:00)

Lijepa Naša: Sergej Trifunović je kažnjen zbog duge jezičine, a silovatelj pasa Ivor Ivanišević je slobodan čovjek

Heni Erceg: Mile je kriv za sve

Pas o kojemu bruji čitava Hrvatska zove se Mile, četiri su mu godine - Index.hr

  • Priznao je glumac da Mile nije bio vezan, ali i da nije vidio znak zabrane za pse na plaži, no bio je drzak, bezobrazan, kakav je i inače glumac Sergej Trifunović, sklon da jezičini pusti na volju, a k vragu još je i Srbin. Organi reda držali su ga u stanici sedam sati – nadamo se samo, vjerojatno uzalud, da je Mile, umiljati ovčar, dobio barem vodu za piće – potom mu ekspresno odrezali kaznu od 500 eura, pa još 1000 zbog „vrijeđanja policije“. A uvrijedio ih je zato jer je „lajao“, ne njima direktno, nego mnogo kasnije, na svom instagramu, da ga mogu odvesti u Loru, pa tamo priključiti na struju. Da, strašna uvreda! Jer, kao, nije logora Lora za mučenje srpskih civila 90-tih u Splitu bilo, niti su za taj logor ikada čuli revni isljednici, pa su duševno teško podnijeli Trifunovićevo laprdanje.
  • Elem, dok je Mile, krivac za sve, šutio kao zaliven, Sergej je nervirao pandure, onako kako, marširajući beogradskim ulicama u protestima protiv vlasti, stalno provocira autokratski režim srpskog vožda Vučića, svakako branio se divlje i bezobrazno tih sedam sati, a onda je hrvatska policija – boga ti, kao u komunizmu – oživila kaznu za verbalni delikt kao odgojnu mjeru i primjer kakva ovo država jest. Uljuđena i civilizirana. Pa je Sergeju Trifunoviću, glumcu kojega želi svaki režiser s ovih prostora, mangupu svakako kratkog fitilja, uz onih 1500 eura kazne zbog Mileta, dosuđen još i izgon, ne samo iz Hrvatske, nego i iz EU. Tačno
24.09.2023. (19:00)

Blentavi televizijski prevodi ponekad su zabavni, ali uglavnom iritiraju

“Osobnost” hrvatskog jezika

gramatika

  • U nas i televizija ima osobnost. Tako kažu naši prevoditelji. Ne znam što bi u duhu svega hrvatskoga trebala značiti “televizijska osobnost”, a ni koje “osobnosti” dobivaju plaću za takve prevode. Čak i Google prevodi “television personality” kao “televizijska ličnost”. Ali, avaj, “ličnost” smrdi po srpskom pa radije napravimo autogol nego da koristimo mrske riječi koje stoljećima žive ko uljezi u našem jeziku.
  • Hrv. jezični portal (HJP) “osobnost” definira kao “ukupnost odlika koje čine izuzetnost i neponovljivost osobe, karakteristični način na koji osoba razmišlja, osjeća i ponaša se i koji čini vlastiti stil života”. Sličnu definiciju daje i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a kao istoznačnica dopuštena je i “ličnost”. I eto nas opet kod nesretne riječi “lice” koja u nevinom obliku znači “prednja strana glave od čela do brade”, a u poganom obliku “srp. osoba, vojno lice, pov. u SFRJ, profesionalni vojnik” (HJP). Zato smo npr. pod hitno izbacili “ličnu kartu” i uveli “osobnu iskaznicu”, premda je na njoj nečije lice, lik, a ne opis karaktera, ponašanja, načina života i sklonosti japanskoj poeziji. Radiogornjigrad
24.09.2023. (18:08)

Nevidljiva kupola za što veće područje

Sky Shield: protuzračna obrana Europe

No to Sky Shield

U zaštitnom kišobranu NATO-a za Europu postoje nedostaci koji bi trebali biti uklonjeni sustavom protuzračne obrane European Sky Shield Initiative (ESSI -Europski nebeski štit), koji je Njemačka pokrenula prošlog listopada. Tada je 15 zemalja na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu potpisalo deklaraciju o namjeri uspostavljanja europske protuzračne obrane. Pored Njemačke to su: Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Velika Britanija, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Češka i Mađarska. Kasnije su se pridružile Danska, Švedska, Austrija i Švicarska. Francuska, Italija i Poljska još nisu pristupile inicijativi. Pariz je kritizirao planove kupovine tehnologija iz Izraela i SAD-a. Cilj ESSI-ja je nabava obrambenih sustava kratkog, srednjeg i dugog dometa kako bi se mogle spriječiti sve prijetnje iz zraka. U tu svrhu se postojeći sustavi zaštite trebaju zamijeniti modernima kao što je IRIS-T. S pomoću IRIS-T moguća je obrana od raketa, krstarećih projektila, dronova, aviona i helikoptera na udaljenosti do 40 kilometara i na visini do 20 kilometara. Cijena po komadu: oko 145 milijuna eura. Deutsche Welle

24.09.2023. (17:00)

Dobro je znao da je svijet komedija u totalu, a tragedija u krupnom planu

Charlie Chaplin: Život i stvaralaštvo velikog umjetnika obilježila je tuga pomiješana s humorom

What the Tramp tells us about Charlie Chaplin - SWI swissinfo.ch

  • Nakon uspjeha s “Mališanom“, odlučio je otići u Englesku, veselio se što će vidjeti London sad kao slavan i bogat čovjek, a Englesku je zahvatilo chaplinovsko ludilo. Na dočeku je bilo mnoštvo s gradonačelnikom, u tisku su osvanuli naslovi: Chaplin se vraća poput osvajača, a on je čeznuo da tiho posjeti stara mjesta. Uspio se konačno iskrasti iz hotela Ritz. Gledao je očaj svog djetinjstva, prozore podstanarskog stana u kojemu je izgladnjela majka gubila razum. Lutao je kroz Kennington i progutala ga je tuga. Ulice njegovog siromaštva i dalje su imale snagu da ga bace u beznađe. Bogatstvo i slava omogućili su mu da raskrinka slavne, vidio ih je izbliza i vidio je nesavršenosti, prezirao je simbole snobizma. Boravkom u Kenningtonu, na ulicama u kojima je stasao i proživio užasne dane bijede, nešto se u njemu slomilo. Taj stari dio života učinio mu se poput sna. Rad na filmu bila je sad njegova stvarnost. Vratio se u Ameriku i snimio “Trku za zlatom“.
  • U “Velikom diktatoru” brani čovjekovu slobodu, svijet se brzo mijenja, a dobrota je izgladnjela. Kapitalizmu je stalno u svojim filmovima suprotstavljao ljudsko biće, ono posljednje što imamo, a što kapitalističko društveno uređenje osporava. I ekonomska terminologija se libi upotrijebiti riječ čovjek, on je resurs, potencijal, zaposlenik ili klijent. “Veliki diktator” bio je prikazan u New Yorku, u dvije dvorane i publika je bila oduševljena, ali kritike su bile drugačije. Prigovarali su završnom govoru. Daily News je utvrdio da maše pred publikom komunističkim prstom. No, ubrzo su ga pozvali da pročita govor iz filma na radiju neposredno prije nego će SAD stupiti u rat. Chaplinov lik Skitnice, gladan i poderan, pokušava spasiti svoje dostojanstvo i to je tragično. To su oni momenti kad nam dođe da u komediji zaplačemo, a svijet globalno jeste komedija koja se individualno pretvara u tragediju. Njegov Skitnica vodi sam svoj rat, zlo ga progoni, ali on nije krotak: kad već ne može ništa promijeniti, odbija to zlo potpomagati. Ideje
24.09.2023. (16:05)

Brze i kratke

  • Planinari na nogama: Vlada želi planinarske domove uzeti planinarima i darovati ih županijama. (Poslovni)
  • Prvi put u Hrvatskoj: U Rijeci se pokreće Vijeće građana (Index)
  • Najmanje 35 ljudi poginulo u požaru u Beninu u Africi dok se u trgovini istovarivao benzin. (N1)
  • Armenija spremna primiti 120 tisuća Armenaca koji napuštaju Karabah. (HRT)
  • Ukrajinski dron zabio se u poslovnu zgradu u ruskome Kursku. (Nacional)
  • Prijeti svjetska nestašica dizela. (Index)
24.09.2023. (15:08)

Nismo dugo. Ajmo malo mozak na pašu

Datum rođenja određuje smjer u životu: 4. se rađaju umjetnici, 9. lideri, a 16. ljudi jake intuicije

Rođeni ste između 21. i 31. u mesecu? Saznajte kako vam je datum rođenja  odredio sudbinu | Astrosudbina

Dan rođenja određuje naše poslovne potencijale i mogućnosti pa su tako rođeni 1. i 10. u mjesecu vođe koji, zahvaljujući upornosti i ambicioznosti, brzo napreduju. Mnogi među njima nalaze se na položajima kao vođe timova, šefovi, direktori ili menadžeri. Za razliku od njih, oni rođeni 11., 12., 16., 18., 26., 28. i 29. teško ostvaruju poslovne ciljeve. Iako mogu napredovati i ostvariti lijepe rezultate, njihov poslovni put često je posut trnjem. Često nailaze na obmane i neiskrene suradnike, pa moraju paziti s kim se udružuju. Samosvojnošću i originalnošću posebno će se isticati oni rođeni 4., 13., 22. i 31. u mjesecu. To su ljudi koji ne podnose autoritete niti nametanje poslovnih pravila. Oni najbolje od sebe mogu dati ako im se daju slobodne ruke – tada su najkreativniji. Ne snalaze se u većem kolektivu, često su buntovni i vole raditi po svom. 24sata

24.09.2023. (14:00)

Ne vredi. Džaba sve

Boris Dežulović: Vicešampioni sveta

  • Džaba sve. U tri od tri najpopularnija sporta naši su nesrećni mali narodi ozbiljne svetske supersile – Srbi su trostruki prvaci Evrope u košarci, dva puta svetski šampioni i još dvaput viceprvaci sveta, Hrvati svetski fudbalski vicešampioni i još dva puta treći na svetu, a Novak Đoković, od oca Srbina i majke Hrvatice, osvajač 24 Grend Slema i najbolji tenisač u istoriji čovečanstva pa opet – ne vredi. Kad su Srbi i Hrvati u nečemu najbolji, to im  znači samo to da ostali ne vrede ništa. A kad su u nečemu drugi, to im znači da su žrtve čudovišne svetske zavere i istorijske nepravde. Srbi i Hrvati prosto ne umeju da podnesu pobedu. Ima naroda i sportista koji ne umeju da podnesu poraz, ali Srbima i Hrvatima on je prirodno stanje, oni samo poraženi imaju sportskog i istorijskog smisla, svaki njihov poraz u finalu nekog šampionata sveta im je tek podsećanje na slavne istorijske poraze kojima su definisani.
  • Hrvatski fudbaleri polomili su se u Rusiji porazbijavši Mesijevu Argentinu i odigravši s produžecima i penalima celu jednu utakmicu više od Francuza, krv su ispišali po travi i otišli do kraja, a sve samo da bi bili zvezde provincijske svadbe negde u ličkoj vukojebini, sa pedeset janjaca na ražnju i lokalnim pevačem ustaških bećaraca. Prosto ne vredi. Džaba sve.
  • Srpski košarkaši i Nole živi su se polomili po Filipinima i Njujorku, krv su ispišali po parketu i betonu i otišli do kraja, a sve samo da bi bili zvezde provincijske svadbe negde na ibarskoj magistrali, sa pedeset prasića na ražnju i lokalnom pevačicom velikosrbadijskih liturgija. Ne vredi. Džaba sve. Srbi i Hrvati, shvatili smo na kraju, ne umeju da pobeđuju. Novosti
24.09.2023. (13:00)

Ranjiviji nego što priznaju

Iran surađuje s talibanima u borbi protiv terorizma

Medicinsko osoblje i mnoštvo ljudi na mjestu napada pored džamije

Iran nije službeno priznao talibansku vladu u Afganistanu, ali nastoji pragmatično postupati s vlastodršcima u Kabulu. Iran i Afganistan imaju zajedničku granicu dugu oko 950 kilometara, koju je teško osiguravati. Granica ide djelomice preko visokih planina i nije prikladna za korištenje vojnih stražara. Još prije nego što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu Teheran je imao dobre odnose s njima. Povezivalo ih je prije svega odbijanje SAD-a i njegove nazočnosti u toj regiji. „Uz pomoć talibana smo spriječili terorističke napade u svetom gradu Mashhadu”, izjavio je krajem kolovoza ove godine iranski parlamentarni zastupnik Mahmoud Nabavian i dodao da između Irana i talibana postoji opsežna suradnja tajnih službi u vezi s borbom protiv terorizma. Deutsche Welle

24.09.2023. (12:00)

Sva čuda svijeta

Na popis svjetske baštine dodano novih 13 lokaliteta, od Kanade do Mongolije

Popis svjetske baštine koji od 1978. gradi UNESCO jedan je od većih mamaca putnicima za otkrivanje novih mjesta koja su važna za našu civilizaciju bilo zbog prirodnih ljepota ili povijesnog značenja. Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu svake godine proširuje svoj popis, ali i upozorava na čuvanje ovih lokaliteta, često ugroženih masovnim turizmom. A evo i nekih od ovogodišnjih 13 novih lokaliteta:

  • Kružne vikinške utvrde, Danska – utvrde u Aggersborgu, Fyrkatu, Nonnebakkenu, Trelleborgu i Borgringu izgrađene su između 970. i 980. godine, uklopljene su u prirodnu topografiju tog područja i čini se kao da se izdižu iz tla.
  • Perzijski karavan-saraji, Iran – Riječ je o 54 povijesna karavan-saraja, prenoćišta ili skloništa za putnike, razbacanih u 24 iranske provincije koji su se nalazili na trgovačkim putovima koji su povezivali Aziju s Afrikom i Europom, od kojih je najpoznatiji Put svile.
  • Jelenja stijena s petroglifima u nacionalnom parku Hustai, Mongolija – Između 1200. i 600. prije n. e. oznake na stijenama koje prikazuju jelene imale su važnu ulogu u pogrebnim ritualima u središnjoj Mongoliji.
  • Tr’ondëk-Klondike, Kanada – Smješten uz rijeku Yukon, Tr’ondëk-Klondike nalazi se unutar područja na kojem je živio domorodački narod Tr’ondëk Hwëch’in, koji je naseljavao subarktičke dijelove sjeverozapadne Kanade. Arheološki i povijesni izvori govore o društvenim promjenama koje su bile nametnute domorodačkim zajednicama u vrijeme zlatne groznice u Klondikeu krajem 19. stoljeća. Tportal
24.09.2023. (11:00)

Brze i kratke

  • Stočari iz Lonjskog polja kojima je prije nešto više od godinu dana uginula stoka zbog bedrenice saznali da neće dobiti odštetu. (N1)
  • U Ljubuškom uhićen bivši hrvatski rukometni reprezentativac Denis Buntić. Napao suprugu, u stanu mu pronađeno oružje. (Nacional)
  • ISW: Ukrajina problila utvrde u Zaporiškoj oblasti. (HRT) Rusi pokušavaju regrutirati špijune iz crkava, intervenirao i FBI (N1)
  • U pucnjavi na sjeveru Kosova ubijen kosovski policajac, drugi ranjen. (Index)
  • Dolar ojačao deseti tjedan zaredom: “To se nije dogodilo 10 godina” (Index)
  • Hoćemo li uskoro letjeti avionom bez prtljage? Japan Airlines pokrenuo pilot program koji putnicima u inozemstvo omogućava da unajme potrebnu odjeću tijekom odmora. (Punkufer)
24.09.2023. (10:00)

Dobro zvuči, loše izgleda

Yanis Varoufakis: Ekonomija zelene tranzicije

Europski zeleni plan – šansa za hrvatsko gospodarstvo

Pogubno odugovlačenje jedan je od uobičajenih odgovora Evropske unije u trenucima najdubljih kriza. Problem nije samo to što nikada nije lako pridobiti 27 premijera ili predsednika država da se slože o bilo čemu. Problem je i u njihovim motivacijama i sklonosti da postavljaju sebi pogrešna pitanja koja ih polako, ali neizbežno vode u prihvatanje štetnih državnih politika. Prošla je cela godina od američkog usvajanja Zakona o smanjenju inflacije, a odgovora EU još nema. Neki tvrde da poređenje nije na mestu jer je EU već imala usvojen evropski zeleni plan i finansijske podsticaje koji se ne razlikuju mnogo od onih Bidenovih. Ali avaj, đavo je u sitnicama: zeleni plan Evropske unije najavljuje ulaganja u vrednosti do 1 triliona evra, ali za razliku od fondova u Bidenovom zakonu, to nije stvarni novac, već samo zamišljeni broj, sličan onome iz Junckerovog plana čijih 300 milijardi evra obećanih novih investicija nikada nije realizovano. Peščanik

24.09.2023. (09:00)

Počinje li nova era rudarenja?

S tajnom otopinom do stotina kilograma zlata iz mobitela i laptopa?

Ilustracija

Službena Kraljevska kovnica novca Ujedinjenog Kraljevstva, Royal Mint, pronašla je novi način izdvajanja plemenitih metala iz starih prijenosnih računala i telefona. U novoj tvornici tako će godišnje spasiti na stotine kilograma zlata iz e-otpada, no nadaju se da će uskoro spašavati i ostale plemenite metale. A cijeli proces je ekološki prihvatljiv. Tim kemičara i kemijskih analitičara s kanadskim startupom Excir izumio je i patentirao proces energetski učinkovitog vađenja zlata iz tzv. tiskanih ploča iz starih laptopa i mobitela. Kako tvrde, tako mogu izvući čak 99 posto zlata iz e-otpada. Tportal