Armenija se prvi puta spominje u 6. st. pr. Kr., a radi se o jednoj od najstarijih postojećih država. Arheološke iskopine ukazuju na postojanje civilizacije još u 13. st. pr. Kr. a smatra se da je glavni grad, Erevan, osnovan još 782. pr. Kr. Na tlu Armenije pronađeni su i ostaci preko 6 tisućljeća stare prve poznate vinarije. Ime Armenija vjerojatno je egzonim (vidi prošlu kolumnu), nepoznate etimologije, mogućega značenja divljine ili gustiša, kao referenca na planine sjeverne Asirije. Armenija je bila prva država koja je proglasila kršćanstvo za službenu religiju, kao Armensku apostolsku crkvu, čija se katedrala u Ečmijadzinu ponekad navodi kao najstarija na svijetu. (Tu titulu doduše drugi dodjeljuju Katedrali Sv. Dujma u Splitu). Planina Ararat jedan je od nacionalnih simbola Armenije, ali i simbol armenskoga iredentizma, posebno međunarodno nepriznate države Republike Artsakh koja je nastala odcijepljenjem od Azerbajdžana, s kojim se danas još uvijek spore. Jezikova juha u režiji lokalnog lingvista.

Ovaj 93-godišnji predsjednik i izvršni direktor Berkshire Hathawaya bogatiji je i od šefa Mete Marka Zuckerberga, no unatoč milijardama, ovaj neobični bogataš živi skromno. Tako, između ostalog, još uvijek živi u kući koju je kupio 50-ih godina prošlog stoljeća, vozi ‘skroman’ auto, za doručak jede hranu iz McDonald’sa, a i posudio je od nekoga krevetić kad mu se rodilo jedno od troje djece. Voli zaigrati bridž, igra golf, puno vremena provodi čitajući i voli svirati ukulele. Kako je izjavio 2020., ima kolekciju od čak 22 primjerka ukulela. Poduzetan je od malena, a većinu bogatstva stekao je tek nakon 50. godine života. Jedino se razbacivao novcem za privatne zrakoplove. Svojoj djeci će ostaviti po dvije milijarde jer, kako je jednom prilikom poručio superbogatim roditeljima, ‘djeci treba ostaviti dovoljno da mogu raditi bilo što, ali ne toliko da ne rade ništa’. Tportal

• Znanstvenici NASA-e napravili su proračun da će asteroid Bennu (snage 22 atomske bombe) udariti u Zemlju za 159 godina, točnije 24. rujna 2182. godine (N1)
• Specijalci spriječili ulazak migranata u RH pa prijavili pucnjavu (Index)
• Od sljedeće godine: Austrijanci uvode novu dnevnu vinjetu, najpopularnija desetodnevna poskupljuje (Revija HAK)
• Serija ‘Škripa metala’ – postapokaliptična jurnjava i prvi pokušaj vraćanja CD-a u fokus (Ravno do dna)
• Nova izložba Marine Abramović, posjetitelji moraju proći između golih modela na ulazu (N1)
• Cibona je u stečaju (Index)
• Spiralne optičke iluzije – AI generirana umjetnost (Weird Wonderful AI art)

Dok se lani u ovo doba kilogram grožđa sorte graševina ili rajnski rizling mogao nabaviti za pet do šest kuna, ovih je dana cijena oko 50 posto viša. Danas gotovo i nema grožđa za manje od euro za kilogram. Tako se graševina na području Križevaca prodaje za 1 euro, u Cestici kod Varaždina cijena je 1,20 eura. Na području Plešivice pak muškat žuti može se kupiti za 1,40 eura. Dakle, pripremite se na činjenicu da ćete omiljeni gemišt plaćati osjetno više nego prošle jeseni. Prema prvim procjenama vinara i vinogradara sa sjevera, gemišt bi u odnosu na lani mogao biti i duplo skuplji. Danica

Koliko znate o hrani i poljoprivredi? Zaigrajte kviz i saznajte

Niue, mala otočka država u južnome Pacifiku, osmislila je inovativni plan za zaštitu svojih netaknutih teritorijalnih voda – namjerava privući sponzore koji će platiti očuvanje mora koje ih okružuje, a zauzvrat dobivaju logotip u zračnoj luci. Pojedinci ili tvrtke mogu platiti 148 dolara (139 eura) kako bi zaštitili 1 četvorni kilometar oceana od prijetnji poput ilegalnog ribolova i onečišćenja plastikom u razdoblju od 20 godina. Ovim planom Niue se nada prikupiti više od 18 milijuna dolara (17 milijuna eura) ‘prodajom’ 127.000 jedinica teritorija veličine jednog četvornog kilometra, što čini gotovo polovicu njihove ekskluzivne ekonomske zone. Green

Tomislav Karamarko je postavio naslovnu sliku na svojoj Facebook stranici na kojoj je sljedeća poruka: “Sve što radim, radim za domovinu Hrvatsku” te naziv web stranice www.karamarko.com. Na spomenutoj stranici tek je postavljena modificirana slika Margaret Thatcher, a ispod nje stoji natpis: “You may have to fight a battle more than once to win it”. Za sada još nema drugih informacija, no Index pretpostavlja kako se sprema za kandidiranje na predstojeće izbore, o čemu pojedini mediji spekuliraju već dulje vrijeme (doduše za povratak na vrh HDZ-a).

Prema slobodnoj procjeni, u Hrvatskoj je trenutno oko 20 tisuća tih sitnih, radišnih hinduista i budista (službeno ih je 13.325) koji uglavnom obavljaju poslove niže vrijednosti poput građevinskih radova, čišćenja, kuhanja, dostave, brige o starijima. Najveći je izazov suradnje s Nepalcima prije svega jezik, previše ih površno ili nikako ne govori engleski, a drugi je problem što razmišljaju i funkcioniraju kolektivistički. Stariji su ljudi prilično zaglavili u kastinskom sustavu i sukladno tome se postavljaju drugima i ovdje. Mlađe su generacije ipak prilično liberalne. Za ono što obavi jedna naša radnica njih treba tri. To ne znači da su lijene, jer doista nisu, jednostavno su po prirodi sporije u radu. Poslušne su, pokušavaju svladati sve što im zadamo da rade, samo sve to ide polako i sporo. Lider

Bez uvjerljive pobjede u Slavoniji, HDZ će imati velikih problema da pobijedi na izborima u Hrvatskoj. Uz svinjsku kugu koja izaziva veliko nezadovoljstvo na terenu se nadovezala nesretna činjenica da je jedina firma u državi koja se bavi sa zbrinjavanjem životinjskih leševa u većinskom vlasništvu obitelji ministra vansjkih poslova koji je dividendu od dva milijuna eura u toj firmi, koja većinu rada ostvaruje od poslovanja s državom, eto slučajno zaboravio prijaviti u svojoj imovinskoj kartici, kaže Jasmin Klarić za N1.

• Azerbajdžan proglasio pobjedu u Gorskom Karabahu (DW)
• Zaustavljena gradnja 60 tisuća stanova u Njemačkoj. Kamate i troškovi su neizdrživi (Nacional)
• Srbija kupuje 20 tisuća iranskih dronova, njemački list: Sprema li se Srbija za rat? Beograd: Srbija brine o svojoj budućnosti (N1)
• Stanković za Index povodom predstavljanje knjige Depra: Kad kažeš da si depresivan, ljudi misle da si tužan
• Komičaru Russellu Brandu nakon optužbi za silovanje otkazuju nastupe: Neće nastupiti ni na festivalu u Australiji (Index)
• Sindikat biciklista ironično povodom otvorenja nove pješačke zone u centru Zagreba: Smatramo kako grad mora biti mjesto kroz čije ulice može nesmetano proći što veća količina tranzitnog prometa s jednog kraja grada na drugi, mjesto gdje pješaci i biciklisti ne usporavaju promet već se voze po Jarunu (ako već moraju), a djeca su u sigurno ograđenim parkovima, pod ključem (Facebook)

Bivši slovenski vozač utrka Aljoša Tušek najavljuje još jedan koncept luksuznog i brzog hiperautomobila, u dvije inačice: hibridnoj i potpuno električnoj. Novi slovenski hiperautomobil osmišljen je u dvije inačice, potpuno električnoj i hibridnoj. U varijanti samo na struju, Aeon E, elektromotori proizvode više od 2.500 KS, a masa automobila trebala bi biti oko 1.600 kg – stvarajući tako omjer snage i mase od gotovo 1,7:1. Druga varijanta je plug-in hibridna, naziva Aeon H, koja spaja benzinski V8 motor s elektromotorima, pa daje ukupno 1.930 KS. Autonet

Koliko svinja mora umrijeti da dobiješ, točnije tvrtka u kojoj ste vlasnik, unosan posao sa državom, od koje si 2017. godine dobio koncesiju za zbrinjavanje i odvoženje uginulih životinja? Koliko svinja mora umrijeti da bi istu tvrtku, Agroproteinka se danas zove, koja je 1988. godine poslovala kao jedna od respektabilnih u bivšoj državi u mesnoj prerađevini, prvo odveo u stečaj, pa privatizirao? Istina, za ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana nije trebao umrijeti puno svinja kako bi devedesetih postao vlasnikom Agroproteinke izdvojivši je iz konglomerata Sljeme, već je to učinio njegov otac Ante Grlić Radman. Nije, istina, jasno koliko svinja mora umrijeti da bi od početnih 13,6 posto dionica naglo skočio na 61 posto, kao što nije sasvim jasno ni koliko svinje mora umrijeti da bi još imao i popust od 50 posto, ali kako znamo burna su vremena i ratne godine, a ne odmaže ni kad si član HDZ. Ivo Anić za Lupigu.

Srpski turbofolk ranije je povezivan s nacionalistima i mafijašima. A danas pruža dobrodošli ventil mladima, ženama i LGBTQ zajednici širom bivše Jugoslavije i u dijaspori. Iako ga često osporavaju kao kitnjast i komercijalan (kao što opisuju pop muziku svuda), srpski turbofolk postaje sve življi i progresivniji od početka milenija. Radosno je odbacio okove Miloševićeve ere i prihvatio veća prava žena, queer performativnost i sjajno povezane klupske himne. Njegova je sposobnost da bude mračan, tužan i ljut (uglavnom iz ženskog ili prikrivenog gej ugla) i istražuje ekstremna emotivna stanja, a da istovremeno bude dobar za plesni podij ‒ što je veliki kontrast emotivno plitkom EDM-u. U najboljem slučaju, turbofolk omogućava omladini na Balkanu i iz dijaspore da pobjegne iz mahom malodušne ekonomske stvarnosti, prihvati iscijeljujući zajednički identitet i postigne katarzu i transcedentnost, dok stihovi puni patnje pomažu djevojkama i gejevima da prevladaju osobne traume kako bi se osnažili, oslobodili i stekli društvenu podršku. Zbog toga turbofolk forsira osjećaje ‒ i ne ublažava ih. XXZ

Dokaz, kao postupak kojim se utvrđuje istinitost neke tvrdnje, primjeren je u matematici. Nije primjeren čak ni u prirodnim znanostima. Prirodna znanost teži k istini (slaganju činjenica s tvrdnjama), a ne daje konačnu istinu. Uvijek je otvorena za nova propitivanja. Nadalje, prirodna znanost se, po definiciji, bavi prirodnim pojavama. Nadnaravno ili natprirodno nije u njezinoj domeni. Ono što je možda manje poznato je metafizička pretpostavka na kojoj prirodna znanost počiva: sve pojave su prirodne pojave. A što se vjere u nadnaravno tiče, vjerovati znači „smatrati što istinitim ne tražeći dokaz”. To je definicija. Pa onda je apsurdno govoriti o dokazima. Vjera isključuje dokaz. Meni je osobno vjera u nadnaravno nespojiva sa znanstvenim pogledom na svijet. Tih znanstvenika koji javno ističu svoju vjeru u nadnaravno nema baš tako puno kao što se čini, samo su jako glasni. Skupove na temu vjere i znanosti ili debate između vjernika i nevjernika uvijek, bez iznimke, potiču znanstvenici vjernici. Prof dr. sc. Dario Hrupec zanimljivo progovara za Glas Podravine.

Radi se o uobičajenom strujanju zraka u stratosferi koji će utjecati na zimsko vrijeme. To je ciklonalni vrtlog hladnog zraka, vrti se od zapada k istoku i stvoren je razlikom temperature tropskih i polarnih krajeva te rotacijom Zemlje. Ako taj mega vrtlog u visini pukne, tj. prolije se iz skoro kružne u dipolnu ili kompliciraniju strukturu, onda se stvaraju džepovi, komadići tog polarnog vrtloga, kao krpice koje ne znaju kuda da krenu. Jedni nose topliji zrak na sjever, a drugi nose hladan i vlažan zrak na jug. Negdje će na sjevernoj hemisferi zbog toga ove zime biti neuobičajeno hladno, a negdje pretoplo. Index, N1

NFT-ovi gotovo potpuno postali bezvrijedni

• Sukob Poljske i Ukrajine sinoć je dodatno eskalirao. Poljska više ne šalje oružje Ukrajini, rekao je poljski premijer (Index), odluka dolazi nakon zabrane uvoza ukrajinskih žitarica
• Presušile rezerve oružja i kod Rusa? Supruga ruskog vojnika otkrila da se ruske trupe bore – lopatama (N1)
• Musk će svim korisnicima naplatiti služenje platformom X (bivši Twitter) (Lider)
• Ivor Ivanišević, bivši crkvenjak i zaposlenik Europskog parlamenta koji je godinama silovao vlastite pse zbog zastare slučaja je ponovno na slobodi (Index)
• Ljudi su opsjednuti ovom influencericom s Instagrama. Ona je nestvarna, doslovno (Index) Ima više od 68 tisuća pratitelja, kao i profil na Twitchu

Stavili žičane ograde oko automobila da se zaštite od dikobraza

Najplaćeniji: Direktor Alphabeta (Google) godišnje zaradi oko 226 milijuna dolara

Oni koje vole biti budni do kasno imaju veći rizik od razvijanja dijabetesa

Ima jedan nepogrešiv signal da je u Vladi frka i panika vezana uz ekonomiju. Treba samo uočiti kad se u Banske dvore ili neko od ministarstava ‘privode‘ čelni menadžeri velikih poslovnih sustava. Od toga premijeri, uplašeni od mogućeg pada rejtinga u mjesečnim anketama, jako zaziru. Primjer – nedavni sastanak ministara s trgovcima. Suprotno shvaćanju da država i biznis trebaju komunicirati i dogovarati se samo kad zaprijete inflacija, recesija, nestašice ili nešto četvrto, kvalitetan dijalog treba se voditi u dobrim vremenima. Takvi bi se sastanci trebali organizirati u planiranim redovitim razmacima. Tada sinergija između države i krupnoga poduzetništva može dati rezultat. No, političko vodstvo bi u tom slučaju trebalo imati viziju dugoročnog razvoja zemlje i da zna što tvrtkama-lokomotivama nudi, a što za to traži. Miodrag Šajatović za Lider.