Miniserija o Drugom svjetskom ratu pod nazivom “Gospodari zraka” napokon je završena. Premijera je najavljena na Apple TV-u za petak 26. siječnja 2024., kada će biti emitirane prve dvije epizode. Serija se temelji na knjizi povjesničara Donalda L. Millera nazvanoj “Gospodari zraka: Američki dečki bombarderi koji su se borili u zračnom ratu protiv nacističke Njemačke”. Knjiga i serija prate podvige 100. bombarderske grupe Osme zračne sile američke vojske, a koja je nazvana i “Krvavom stotinom” zbog činjenice da je pretrpjela stravične gubitke. Ti gubici nisu bili podjednako raspoređeni kroz misije, pa bi nakon serije uspješnih akcija skupina znala pretrpjeti masovne gubitke i izgubiti pola svojih snaga. Povijest

Tko je, u hrvatskim okvirima, Severina? Ona je žensko koje se, od kako je stupilo na pozornicu, ponaša kao muško. Hoće slavu, hoće lovu, željela je i dobila dijete izvan braka. Zašto žene ne naručuju spermu poštom? Provocira institucije sistema, ne poštuje učiteljice, tete u vrtiću ni one ženske u centrima za neki rad. Seve nikako da nauči u kakvoj zemlji živi. Govori preglasno, misli, želi sina uz sebe, uostalom, poznato je da 99% Hrvatica dobije dijete nakon razvoda. Ne kuži Severina da mi koje smo dobile djecu kad smo odjebale muževe nismo bile Severine. Mi smo obične babe, ženke koje imaju pravo na djecu, vrlo često ta prava koja dobivamo prelaze sve granice. Severina nije jedna od nas. Ona jest građanka Republike Hrvatske. Ona jest dobila izvanbračno dijete pa ipak nema status obične majke. Da ima taj status jebalo bi se Hrvatskoj za nju kao što joj se jebe i za sve hrvatske majke koje imaju izvanbračnu djecu. Vedrana Rudan za svoj blog.

• Nove plaće u državnom i javnom sektoru. Vlada ih digla pred izbore (Index)
• Ivan Turudić Vladin je kandidat za šefa DORH-a, sudac kojeg su obilježile presude ‘kapitalcima’ i kontroverzna poznanstva (HRT)
• HZJZ: Dosad 5300 oboljelih od gripe, preminulo šest osoba (HRT)
• Ozzy Osbourne planira održati dva oproštajna koncerta (Muzika)
• Poput giljotine: Tesla napravila veliku grešku, Cybertruck putnicima može otkinuti prste (Jutarnji)
• Dobili ste SMS o nemogućnosti dostave paketa – koji niste naručili? Očito se radi o prevari, ne klikajte na linkove (Netokracija)
• Beroš je u Dnevniku predstavio nove plaće liječnika, rasprava u Otvorenom: nisu realni da se dogode (Slobodna)

U to crno-bijelo doba postojala su u životu dječaka sa Sepetarevca trojica kardinala među centarhalfovima. Prvi, Dragan Holcer. Drugi, Josip Katalinski. Treći i najveći, Franz Anton Beckenbauer. Sva trojica imali su velike i tajanstvene biografije. Prvi je imao savršen osjećaj za igru, koja se tad odvijala u teškim, masivnim valovima, u kampanjama koje su se iz perspektive današnjih prostranih ravnih ekrana u boji, odvijale sporo i neumitno. Beckenbauer bi, nakon što se protivnik krene povlačiti u obranu, kretao naprijed, pa bi često s loptom u nogama prelazio i po tridesetak metara, osvajajući prostor.

Protivnicima ulijevao je strah u kosti, premda nije bio naročito brz, a nije bio ni veliki dribler. Ali svaka je njegova lopta, kako bi to komentatori rekli, imala oči. Kad krene naprijed, Beckenbauer više nije bio centarhalf, ali nije bio ni klasični libero. U tren oka on se pretvarao u onog igrača s brojem 10, u savršenog poslovođu. I zapravo je on i bio upravo to: poslovođa one velike i neobične njemačke reprezentacije, koju je predvodio Helmut Schön, diskretni i tihi gospodin s pojavom i držanjem detektiva iz krimi romana. Miljenko Jergović za svoj blog.

Postoje određene namirnice koje su sklonije izazvati nadutost, bolove u trbuhu ili nakupljanje plinova. To ne znači da biste ih trebali u potpunosti izbjegavati, već biste trebali obratiti pozornost na to kako vaše tijelo reagira nakon što pojedete ovu hranu, prenosi livestrong.com (a prenosi N1):

• Salate s povrćem iz skupine kupusnjača
• Sendviči
• Masna ili pržena hrana
• Grah i leća
• Jogurt
• Gazirana pića bez šećera

Muzeji i druge kulturne institucije u nekim se gradovima tijekom ekstremnih događaja poput toplinskih valova ljeti prenamjenjuju u klimatska skloništa za ugrožene članove društva, poput beskućnika. Naime, institucije poput muzeja često su “opremljene” debelim zidovima te imaju infrastrukturu za održavanje optimalne i stabilne temperature, kao i mogućnost kontrole okoliša unutar svojih zidova. Kada se svemu tome doda i pristup sanitarnim čvorovima i pitkoj vodi, otvaranje vrata muzeja tijekom ljetnih toplinskih valova i zimskih vremenskih nepogoda ugroženim društvenim skupinama (poput beskućnika i ljudi osjetljivih na temperaturne šokove) moglo bi se pokazati od životne važnosti. Tu praksu već imaju Barcelona i Bordeaux, a da o tome razmišljaju i u Zagrebu, rekli su Kulturpunktu i iz MSU-a, iako je ideja tek u fazi “strateškog promišljanja”.

Nakon što je na natječaju za poslovni prostor na kojem se tradicionalno nalazi zagrebački klub Boogaloo, vlasnik prostora Pučko otvoreno učilište Zagreb odlučilo kako je drugi ponuđač financijski adekvatniji, jedan od dosadašnjih voditelja kluba Boogaloo, Anđelko Šipuš (DJ Shipe), na neobičnu priču koja se događa u Zagrebu, žustro je reagirao i ne namjerava popuštati. Neprofitna udruga KSET nudi mjesečno za najam 151.456kn + režije = 166.456 kn, iako su im prihodi za prošlu godinu bili oko 530 tisuća kuna te su im manji od rashoda. Pa hajmo biti realni, znamo svi ko je Kset, čime i šta se bave, i da je jedino njihova Brucošijada u prostorijama fakulteta događaj gdje okupe više od 300 ljudi. Muzika

Oglasili su se i iz KSET-a: KSET je studentska udruga s 315 volontera koja neprofitnim djelovanjem ulaže u 20 različitih projekata i programa orijentiranih na kulturnu, glazbenu, filmsku, dramsku, sportsku i edukativnu ponudu, pritom ne stvarajući financijski profit za pojedince ili članove. Generacije studenata i volontera napravile su KSET onim što je danas te se veselimo programima i okupljanjima na novoj adresi! Večernji

Šipuš tvrdi kako će se nastaviti boriti jer nema namjeru iseliti iz Boogaloo-a (Ravno do dna)

Tesla za 2023. godinu bilježi pad profita od 23 posto

• Ogromni redovi po dućanima: Trgovci traže stotine radnika… Dok se s jedne strane čeka da pravilo o neradnim nedjeljima još jednom padne na Ustavnom sudu, većina trgovačkih lanaca bila bi sretna da se ni tih 16 nedjelja ne radi, da nema tolike konkurencije i iznimaka koje prolaze kroz rupe u zakonu (N1)
• Policija upala u Ministarstvo kulture zbog isplata Nine Obuljen Geodetskom fakultetu (Nacional)
• Severinina odvjetnica odgovorila Dobroniću: Zato što je snažna – ne treba zaštitu? (tportal)
• Anatomija propasti: 20 najčešćih uzroka stečaja – gubitak tržišta, odlazak radne snage, preinvestiranost, nenaplativa potraživanja, sudski sporovi… (Lider)
• Stvara se najveća tvornica čipova na svijetu u Južnoj Koreji, uložit će preko 400 milijardi eura (DW)
• Fuchs: Zakon o hrvatskom jeziku štiti dijalekte. Mrak-Taritaš: Nepotreban je (Večernji)

Na jučerašnji dan, prije točno 40 godina, tvrtka Apple izbacila je prvo osobno računalo u seriji poznatoj kao Macintosh. Macintosh je za današnje pojmove bio više nego primitivna platforma. Imao je Motorolin mikroprocesor na taktu od 7,8 MHz, 128 KB radne memorije i 64 KB ROM čip s kojega se učitavao operativni sustav. Nije bilo nadogradivo, ali je dolazilo u paketu s CRT ekranom, tipkovnicom i mišem. Sve to tada je koštalo dvije i pol tisuće američkih dolara. Unatoč tome što igranja na Macintoshu nije bilo u izobilju, platforma je ostvarila dobru prodaju i dobila preko nekoliko iteracija. Preživjela je čak i tranziciju na PowerPC arhitekturu te se krajem devedesetih ponovno aktualizirala. Današnji Macovi smatraju se “elitističkim” proizvodima u računalnoj industriji, ali za igranje još uvijek nisu isplativa platforma. HCL

Potreba da se javni i privatni sektor pripreme za moguća ratna zbivanja trebala bi biti jednostavniji zadatak. Sreća je u nesreći za Hrvatsku što dio ljudi koji su još aktivni u državnom aparatu i biznisu ima iskustvo snalaženja u ratnim okolnostima. Uz pravodoban odabir kvalitetnih kadrova i savjetnika i volju da se proigravaju scenariji i na papir uobliče planovi moglo bi se definirati kako da se izvanredna situacija, dogodi li se, prebrodi što efikasnije i uza što manje žrtava.

Krene li se tim smjerom, a u nadi da rata ipak neće biti, korist bi bila da se napokon napravi kvalitetna input-output analiza hrvatske ekonomije. Važniji je popis proizvoda ili usluga koji bi se u (polu)ratnim uvjetima mogli monetizirati. Preciznije, trampiti za proizvode koji se proizvode u zemljama saveznicama. Pa je pitanje bi li se, primjerice, kapaciteti apartmanizirane obale mogli monetizirati. Na klasične bi se turiste teško moglo računati, ali na izbjeglice iz EU-a… Takvih iskustava ima. Miodrag Šajatović za Lider.

Najnoviji MOAB sadrži 26 milijardi zapisa u više od 3800 mapa, pri čemu svaka mapa odgovara zasebnoj povredi podataka. Skup podataka je izuzetno opasan jer se agregirani podaci mogu iskoristiti za širok raspon napada, uključujući krađu identiteta, sofisticirane sheme krađe identiteta, ciljane kibernetičke napade i neovlašteni pristup osobnim i osjetljivim računima.Ako korisnici koriste iste lozinke za svoj Netflix račun kao i za svoj Gmail račun, napadači to mogu iskoristiti da se okrenu prema drugim, osjetljivijim računima. Uz to, korisnici čiji su podaci uključeni u supermasivni MOAB mogu postati žrtve spear-phishing napada ili primati visoku razinu neželjene e-pošte. Bug

Igrica Playboy: The Mansion – najljepši posao na svijetu

Prema predviđanjima, stranih će radnika u Hrvatskoj za sedam godina biti gotovo pola milijuna. Država planira regulirati rad na crno i olakšati integriranje u društvo izmjenama zakona o strancima, piše N1. Zakonom bi se uvele crne liste i šestogodišnje kazne za poslodavce koji ne prijavljuju strane radnike. U Hrvatsku najviše dolaze radnici iz BiH, Srbije, Nepala, Indije i Kosova, a prosjek plaća je između 600 i 700 eura neto. Ali za radnike, više od plaće, znače dostojanstveni uvjeti života. Pri tome bi se uzele u obzir potrebe hrvatskog gospodarstva te olakšanje administrativnih postupaka, uz istovremeno jamčenje zaštite prava radnika i sprječavanje zloupotreba. Poslovni

Na prvu izgleda nerealno, ali pogoršana gospodarska situacija u Južnoj Americi, posebice Argentini, mogla bi potomke Hrvata koji su se prije nekoliko generacija iselili na taj kontinent potaknuti na povratak u Hrvatsku. Rezultati Dekrina istraživanja sugeriraju da volja postoji: 35 posto ispitanih želi se preseliti u ‘staru domovinu‘. Riječ je o projektu čija je misija vratiti Hrvate i njihove potomke natrag u domovinu, ali i postati središnja platforma za pružanje informacija o životu i radu u Hrvatskoj. Dekra je zbog toga početkom kolovoza 2023. godine postavila anketu potomcima Hrvata zainteresiranima za rad i život u Hrvatskoj ne bi li bolje razumjela potrebe potencijalnih povratnika. U Južnoj Americi ‘krije‘ se čak 550 tisuća potomaka Hrvata. No, s obzirom da većina njih nema hrvatsko državljanstvo, upitan je motiv dobivanja istog, budući da će time lakše dobiti vizu za SAD. Lider

Hrvatska inovativna ‘pekarnica’ Boogie Lab otvara lokal u New Yorku

• Ukrajina neizravno priznala rušenje aviona s ukrajinskim zarobljenicima, Rusi im nisu javili da osiguraju zračni prostor. Javio se Zelenski, otkazao putovanje (Index)
• Trumpov povratak sve izgledniji. Moćni europski lider: Europi treba nuklearno oružje (Index)
• Dobronić: Severinu se ne može smatrati malom i nemoćnom ženicom (Index, Nacional)
• Kineska vjetroelektrana Senj ubire golemu dobit, ali ne može dobiti uporabnu dozvolu (Forbes)
• Zašto Barbie nema više nominacija za Oscara? Filmski kritičar: To je loš film (N1)

Facebook je već godinama otužna sjena onoga što je nekoć bio. Mjesto za mahom starije ljude kojima je to posljednje mjesto na kojem bilo tko želi čitati njihova isprazna pametovanja i žalopojke o temama o kojima imaju samo površno znanje. Nekad je to bilo mjesto na kojem ste mogli pročitati i nešto pametno ili barem duhovito, a danas, čak i ako naiđete na neke rijetko suvisle statuse, obeshrabrit će vas rasprava u komentarima. Facebook je tu 20 godina (točnije, bit će 4. veljače). To je punoljetna odrasla osoba. Mladima je Facebook postao nezanimljiv istog trena kad su tamo naišli na objave svojih očeva, majki i ujaka. A to se dogodilo relativno brzo. Osim klinaca, s Facebooka su otišli i influenceri, pa čak i teoretičari zavjera. Facebook je u 20 godina prevalio dug put od mreže za druženje i upoznavanje do glorificiranog agregatora vijesti na kojem svadljivi dosadnjakovići besciljno “smučaju” između spamova, galerija fotografija djece ili nezanimljivog izleta na Plitvice, reklama za proteze protiv hrkanja… Hrvoje Marjanović za Index.

U trenutku raspada SSSR-a 1991. godine ukrajinska ratna industrija po mnogočemu je bila bolja od ruske, naročito na području proizvodnje tenkova. A onda je krenula pljačka i korupcija u kojoj su se malobrojni obogatili, a svi ostali osiromašili. Kad Zelenski optužuje Zapad da nije dao dovoljno (Ukrajina je u dvije godine dobila više od 100 milijardi dolara/eura pomoći), neka prvo krene “čistiti po vlastitoj kući”. Kakve su šanse da Rusija pobijedi? Oko 60% s jako dobrim izgledima za rast. Zašto? Zato što ukrajinskoj vojsci ponestaje oružja, streljiva i ljudstva. I još gore, Ukrajini ponestaje novca. Ruska vojna industrija u međuvremenu se prestrojila i povećava proizvodnju. Mario Galić za Index.