26/01/2024 - Monitor.hr
26.01. (23:00)

Živopisan i iskusan

George Orwell: Buntovnik s razlogom

Književno putovanje Georga Orwella započelo je tijekom boravka na azijskom kontinentu. Piščeva iskustva u Burmi razotkrila su surovost kolonijalizma te je tada počeo pisati prve eseje u kojima je prokazao razlike između britanske vladajuće klase i tamošnjeg stanovništva.  Sve to bila je najava snažne društvene i političke kritike koja će postati zaštitni znak njegovih djela. Svoje misli iz tog razdoblja kasnije je sabrao u knjizi „Burmanski dani.“ Također, jedno od ključnih transformativnih poglavlja u Orwellovom životu bilo je njegovo sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu. Odluka o pridruživanju borbi protiv fašizma bila je dokaz nepokolebljive predanosti idealima. Iskustva iz tog životnog razdoblja zapisao je u autobiografskom djelu „Kataloniji u čast“. U Španjolskoj je svjedočio borbama za vlast, ratnoj propagandi i progonu neistomišljenika. Te će teme postati središnje u njegovim kasnijim remek-djelima „Životinjska farma“ i „1984“. Stil pisanja Georga Orwella obično je kratak i jasan. Pisac namjerno izbjegava korištenje figurativnog jezika i nepotrebnih riječi. Biblos

26.01. (23:00)

Eksplozija domoljublja

Vučetić: Država Zvonka Bušića je država otmice, eksplozije i smrti

Nacionalistički mit je od Zvonka Bušića, čovjeka odgovornog za postavljanje eksplozivne naprave i otmicu zrakoplova, stvorio heroja i neporočnog borca za slobodu Hrvatske, dok je poginulog policajca pretvorio u anonimnog, nebitnog, neodgovornog, gotovo suicidalnog i anarhičnog čovjeka koji je stradao zbog kršenja procedure.

Da je pazio, da je bio odgovorniji, i danas bi bio živ. Policajac se, prema nacionalističkom mitu, našao na pogrešnom mjestu pred neporočnom, nadasve kreposnom Bušićevom napravom koja je, pod krajnje čudnim okolnostima eksplodirala. Naime, tko je mogao očekivati da će eksplozivna naprava eksplodirati? Policajac je, očito, htio vlastitu smrt i radio je u prilog vlastite smrti, dok su, naprotiv, Bušić i njegova domoljubna ekipa otmičarskog hrvatstva činili sve da naprava, koje bez njih ne bi bilo, ne bude eksplozivna nego domoljubna.

Oni su očekivali eksploziju domoljublja, a to su, u ovoj sadašnjoj državi sazdanoj od mitskog nasilja, i dobili – njihova očekivanja su ispunjena, mitsko domoljublje je eksplodiralo. Marko Vučetić za Autograf.

26.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Sudac Vrhovnog suda odgovorio Severini: Tendencioznim izjavama učinila je slučaj kontroverznim, primarni uzrok konflikta lojalnosti i ostalih frustracija djeteta nije sudski postupak već loši odnosi roditelja koji nisu uspjeli na civilizirani način urediti odnose (N1)
  • Zašto su u Zagrebu takve gužve? Problem je drastičan skok broja auta, ali i neplanski razvoja grada (Index)
  • Turudić o Milanoviću: Što reći o čovjeku koji se hvalio da je kršio zakon? (N1) Berislav Živković, bivši glavni državni odvjetnik: Turudić ima sve kvalitete za funkciju šefa DORH-a (N1)
  • Nakon natječaja klub Palach dodijeljen na korištenje Udruzi Ri Rock na 10 godina (Ravno do dna)
  • Jesse Jane, jedna od najvećih porno zvijezda, pronađena je mrtva. Sumnja se na predoziranje (Nacional)
  • Europljani otkrili novo hit ljetovalište u Rumunjskoj: Cijene su puno niže nego u Hrvatskoj (Poslovni, Pun kufer)
26.01. (21:00)

Život kod roditelja do - zauvijek?

Stvarnost europskog stambenog tržišta: Koliko radnog vremena treba za kvadrat stana?

Cijene nekretnina u europskim gradovima neprestano rastu, često brže od primanja građana, a prema istraživanju Ekonomskog instituta, Zagreb se nalazi u sredini ljestvice s indeksom priuštivosti od 14,8. Najdostupniji stanovi su u Varšavi i Berlinu, gdje građani trebaju izdvojiti samo 16,2% godišnje plaće za kvadrat stana. Nasuprot tome, Prag je najizazovniji s indeksom od 24,3%. Zanimljivo je primijetiti da visina plaća nije presudan faktor, budući da su cijene nekretnina u gradovima s visokim primanjima znatno više nego u onima s nižim primanjima. Ljubljana, Beograd, Skoplje i Budimpešta također su među gradovima s manjom priuštivošću stambenog prostora u usporedbi s Zagrebom. (Tportal)

26.01. (20:00)

Neprimjetni čuvari prirode

Umjetna inteligencija u Kopačkom ritu štiti ugrožene i zaštićene vrste

S obzirom na gotovo 3000 različitih biljnih i životinjskih vrsta u ovom području, umjetna inteligencija je uključena u praćenje 49 ugroženih, rijetkih i zaštićenih vrsta, koristeći inovativnu tehnologiju za prikupljanje zvučnih zapisa. Na 20 tisuća hektara Kopačkog rita raspoređeno je stotinu malih, ali moćnih uređaja koji snimaju zvukove u ultrazvučnim frekvencijama svakih 5 minuta, stvarajući impresivnih 25 tisuća sati zvučnih zapisa. Naravno, obrada tih podataka također se vrši uz pomoć UI koja prepoznaje pojedine životinjske vrste te pamti, analizira i uči gdje su snimljene. Green

26.01. (19:00)

Imamo više predaka nego što smo mislili

Zemljom je koračalo najmanje osam različitih vrsta roda Homo, blisko povezanih s modernim ljudima

Prvi među njima, Homo habilis, poznat kao “majstor”, razvio se prije 2,4 milijuna godina u Tanzaniji, Keniji, Etiopiji i Južnoj Africi. Najdugovječniji među njima, Homo erectus, oblikovao je povijest gotovo 2 milijuna godina i prvi je kontrolirao vatru. Homo antecessor naseljavao je Europu prije 800.000 do 1,2 milijuna godina, dok je Homo heidelbergensis, s velikim mozgom i sofisticiranim alatima, obitavao u Africi, Europi i Aziji prije 700.000 do 200.000 godina. Homo naledi, s otkrićem u Južnoafričkoj Republici 2013., pokazao je naprednu emocionalnu inteligenciju, dok je Homo floresiensis, poznat kao “Hobit”, bio visok svega metar. Neandertalci, Homo neanderthalensis, s genetskih 99,7% sličnosti s modernim ljudima, bili su umjetnički nastrojeni i prilagodljivi, a izumrli su prije 40.000 godina. Posljednji u nizu, Homo sapiens, “mudri čovjek”, pojavio se prije 300.000 do 200.000 godina, s modernijim oblikom mozga prije 100.000 godina, šireći se s Afrike na sve kontinente. (IFLScience)

26.01. (18:00)

Dost dobro se drže

Mobitelima iPhone 15 najmanje pada vrijednost ubrzo nakon kupnje, u top 15 i Galaxy S23

Ako ste se u posljednjih nekoliko mjeseci istrošlili na novi iPhone ili Galaxy uređaj, postoje dobre vijesti. Najnoviji statistički podaci tima za preprodaju u SellCellu otkrili su koliko je uređajima pala vrijednost otkad su lansirani u prodaju, a prema njihovim podacima, najnoviji Appleovi i Samsung uređaji imaju prilično dobre rezultate. Appleovi uređaji su poznati po tome što svoju vrijednost drže daleko bolje od Androida, ali novi podaci pokazuju da i Samsung stoji prilično dobro. Iz SellCella navode da se Samsung Galaxy S23 nalazi u top 15 telefona koji zadržavaju najbolju vrijednost za 2023., a uz to, vrijednost mu pada manje nego kod drugih Androida. N1

26.01. (17:00)

Kad točiš gorivo, usput platiš i dopunsko

Račune za režije možete plaćati na stotinama mjesta, ali razlika je u naknadama. Evo gdje su najniže, a gdje najviše

Na raspolaganju je niz mogućnosti i adresa na kojima je moguće plaćati račune za režije – poslovnica FINA-e, Hrvatske pošte i komercijalnih banaka preko internetskog ili mobilnog bankarstva pa do dućana, kioska i benzinskih crpki. U poslovnicama FINA-e računi za režije mogu se platiti gotovinom ili karticama. Naknada za gotovinsko plaćanje računa do 34,44 eura iznosi 0,64 eura, a za iznose veće od toga naknada je 1,85 posto uplaćenog iznosa. Najmanji iznos naknade u Hrvatskoj pošti je 0,66 eura, a najveći 13,27 eura. Od banaka, svaka ima vlastiti cjenik naknada za plaćanja mjesečnih obveza nudeći i pritom i jednostavnije mogućnosti poput trajnog naloga. Naknada plaćanja računa u Tisku iznosi 0,53 eura po računu, bez obzira na iznos. Na benzinskim postajama INA-e naknada za račune s 2D barkodom iznosi 0,33 eura, a na Croduxu i Petrolu 0,26. N1

26.01. (16:00)

Brze i kratke

  • Milanović o izboru Turudića: ‘To je patološki nelojalan tip, zavaljat će Plenkovića‘ (N1), I Mesić protiv Turudića: ‘Svi su Milanovićevi prigovori na mjestu…’ (Nacional)
  • Izglasan Zakon o hrvatskom jeziku. Peović: Ovo je totalitarizam (Index)
  • Tranzit tereta kroz Sueski kanal pao za 45 posto (Lider)
  • Vojnici će kasnije ići u mirovinu, a osniva se i Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (N1)
  • Poznat redoslijed nastupa na Dori, u izravnim prijenosima 22. i 23. veljače će se naći po 12 pjesama, završnica u nedjelju 25. 2. (HRT)
  • Od početka rata u Gazi povećao se broj antisemitskih incidenata. U Francuskoj se govori o „eksploziji“ protužidovskih ispada. Belgija također bilježi snažan rast, kao i Njemačka (DW)
26.01. (15:00)

Ja bi ih malo drugačije rangirao, ali ok

Oscar 2024: Nominirani za najbolji film od najgoreg do najboljeg

Kao i svake godine prije dodjele Oscara na portalu Ravno do dna su rangirali filmove prema njihovom vlastitom ukusu, deset naslova koji konkuriraju u kategoriji najboljega filma:

  • 10. Maestro
  • 9. Barbie
  • 8. Past Lives
  • 7. The Zone of Interest
  • 6. American Fiction
  • 5. The Holdovers
  • 4. Poor Things
  • 3. Anatomy of a Fall
  • 2. Killers of the Flower Moon
  • 1. Oppenheimer
26.01. (14:00)

Iz rubnog u aktivno

Financijski stručnjaci predlažu inovativne mjere za oživljavanje hrvatskog tržišta kapitala

U studiji nazvanoj Podloga za Strategiju razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj, financijski stručnjaci predlažu četiri ključne promjene. Osim uobičajenih zahtjeva poput porezne reforme, ističu i uvođenje investicijskih računa s poreznim poticajima te kategorizaciju tržišta kao emerging market, odnosno tržište u nastajanju. Stručnjaci naglašavaju da bi stjecanje statusa tržišta u nastajanju podiglo Hrvatsku iz statusa frontier marketa (rubno tržište) na atraktivnije tržište, privlačeći investitore. Pored toga, predlažu i uvođenje investicijskih računa za male ulagače kako bi ih potaknuli na aktivnije sudjelovanje. Javna rasprava o studiji otvorena je do 4. veljače. (Forbes)

26.01. (13:00)

Umjetna inteligencija piše novo poglavlje

Nagrađeni japanski roman napisan je uz pomoć ChatGPT-a

Nakon što je Rie Kudan prošlog tjedna primila prestižnu književnu nagradu Akutagawa, ova 33-godišnja japanska spisateljica otkrila je da je mali dio njezine knjige “Tokyo-to Dojo-to” (Tokijski toranj simpatija) doslovce prepisan s ChatGPT-a. Vjerojatno je oko 5 posto cijelog teksta napisano izravno iz generativne umjetne inteligencije, priznala je. Povjerenstvo za dodjelu nagrada pohvalilo je roman kao “praktički besprijekoran”. Radnja mu je smještena u blisku budućnost i odvija se u društvu koje ovisi o umjetnoj inteligenciji. Kudan je uz pomoć umjetne inteligencije progovorila o temama iz svog osobnog života za koje je “mislila da ne može nikome reći”. Takvo je eksperimentiranje postalo hrana za fikciju. No, Pojava AI generatora teksta uznemirila je mnoge književnike, uključujući Jodi Picoult, Georgea R.R. Martina i Jonathana Franzena koji su OpenAI optužili za “sustavnu krađu” njihovih radova koji su korišteni za obuku ChatGPT-a. Bug

26.01. (12:00)

Ratne studije

Centar za mirovne studije: Uvođenje vojnog roka politički spin umjesto stvarnih prioriteta

U predizbornoj godini, tema obveznog služenja vojnog roka ponovno je aktualizirana, izazivajući reakciju Centra za mirovne studije. Sara Kekuš, programska voditeljica Centra, ističe da su izjave o vojnoj obvezi dane u godini izbora sumnjive. Kritizira se politički prostor koji naglašava militarizaciju, dok stvarne prijetnje poput poplava i potresa ostaju nepravedno zapostavljene. Umjesto ratnih prijetnji, Centar poziva na aktivno građenje mira, ističući važnost ljudske sigurnosti i održivog suživota. Osvrćući se na političke odluke, upozorava se da kupnja oružja i političko nasilje ugrožavaju građane više od vojnog roka. (Telegram)

26.01. (11:00)

Oni bi sve preko noći

Đikić: Poker pravosudnih problema

Četiri problema muče Plenkovića u pravosuđu: odnos prema njemu u kojem sebe doživljava kao poslodavca, plaće sudaca i državnoodvjetničkih dužnosnika, Lex AP, odnosno izmjene Kaznenog zakona kojima bi sebe zaštitio od političke štete i izbor glavnog državnog odvjetnika. Na drugi pogled, očigledno je da se Plenković ne želi odreći pozicije nadmoći u odnosu na pravosudni aparat, odnosno želi ostati “poslodavac” onima koji čine tu granu vlasti, kako je to opisao Dobronić. Indeksacija bi ukinula mogućnost Vladi da svako eventualno povećanje plaća isporučuje kao čin milosti spram vlasti koja bi morala biti ravnopravna izvršnoj. Premijer pritom računa na podršku javnosti, jer će sudačke “mjere upozorenja” pogoditi obične građane koji u prosjeku imaju dvostruko manje prihode od onih što žele još veća primanja. Ivica Đikić za Novosti.

26.01. (10:00)

Brze i kratke

  • Florida mlađima od 16 zabranjuje društvene mreže. Pitanje za anketu: Treba li to napraviti u Hrvatskoj? (Index)
  • Prošao Tomaševićev plan za izgradnju Centra za otpad (Index)
  • AI groznica: Nvidia prešla prag od 1,5 trilijuna dolara procijenjene vrijednosti (Lider)
  • Alabama prvi put pogubila čovjeka dušikom nakon nekoliko neuspješnih pokušaja injekcijom. Gušenje dušikom smatra se vrlo nehumanom metodom pogubljenja (Index)
  • Novak Đoković ispao s Australian Opena, Jannik Sinner pomeo prvog tenisača svijeta (tportal)
26.01. (09:00)

Vjerujem cijenjena glavo, da si i učio pravo...

Dežulović i Carić istupili protiv Dobronića: “Ako ovako prolaze moćne žene…”

Neprimjereno je komentirati slučaj na način da se jedna od sudionica parnice proglašava najmoćnijom ženom u Hrvatskoj, da se uopće komentira od strane predsjednika Vrhovnog suda je potpuno nezamisliva i skandalozna. Da ne govorim koliko je pogrešna. Čak i da je točna – rekao je Boris Dežulović o Dobronićevom istupu o Severininom slučaju, rekavši da, ako ovako prolaze najmoćniej žene, kako tek prolaze one nemoćne? (Index) Slučaj je prokomentirao i Lucijan Carić: Ovaj faux pas može samo dodatno energizirati javnost protiv sudaca koji se upravo bore za veće plaće. Severinin zvjezdani i imovinski status za sud i presudu nebitni su; pred zakonom svi smo jednaki. Osim toga, neprimjereno je da suci komentiraju sudske odluke, vlastite, a pogotovo tuđe. Posebno je loše kada to čini predsjednik najviše sudske instance u Hrvatskoj Index

26.01. (08:00)

Not good

Analiza Instituta za rat: U ovom scenariju NATO se ne bi mogao obraniti od Rusije


U slučaju da Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine i potpuno okupira državu, ruske bi se snage u takvom scenariju mogle probiti sve do zapadne ukrajinske granice i uspostaviti nove vojne baze na granicama s Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Rumunjskom, što bi prestavljalo prijetnju i za NATO. Rusi u tom scenariju mogli zaprijetiti kratkotrajnom mehaniziranom ofenzivom protiv jedne ili nekoliko država NATO-a s najmanje osam divizija, uz potporu pričuva, a pritom bi još mogli zaprijetiti i baltičkim državama i Finskoj. Uz to, Rusija bi imala i značajnu zračnu podršku. NATO se ne bi mogao obraniti od takvog ruskog napada sa snagama koje su trenutno u Europi. N1